Izložba crteža i skulptura dubrovačkih slikara Josipa Škerlja i Vedrana Grabovca, čija je kustosica povjesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković, večeras je otvorena u Domu Marina Držića, pod zajedničkim nazivom ‘Slatko brijeme od prolitja’.
I dok su se autori kratkim riječima zahvale obratili publici i pozvali na izložbu koja se proteže na dva kata Vidrine kuće, o ideji su više kazali kustosica Batinić Ivanković i ravnatelj Doma Marina Držića, Nikša Matić.
– Obilježavamo 450 godina od smrti našeg najvećeg komediografa i uistinu mi je pripala čast kao čelnoj ustanovi koja trajno baštini i skrbi našeg Dum Marina da pokažemo svim našim aktivnostima kako brendirati Držića. Večeras je uistinu jedna lijepa prigoda da uspijemo u našoj misiji približiti našim sugrađanima, dragim posjetiteljima, kako domaćim tako i stranim, našeg komediografa, oživjeti ga, približiti ga i na neki način da se svaki posjetitelj vrati u zlatno doba Dubrovnika. Uistinu mi je zadovoljstvo otvoriti ovu lijepu izložbu dva gospara, a zadovoljstvo je tim veće što u obljetničkoj godini upravo s dubrovačkim autorima priređujemo niz izložbi kao jednih od aktivnosti u ovoj važnoj godini – kazao je Matić, dok je Batinić Ivanković ukratko opisala izložbu i put koji je tekao do nje.
Izložbu čini osam crteža Josipa Škerlja rađenih u tehnici tuša i tempere na papiru i pet drvenih skulptura Vedrana Grabovca. Umjetnici su svojim radovima uspješno odgovorili na temu Držića te su uspjeli proniknuti i osuvremeniti misaonu i životnu viziju Držićevih sanjarskih pogleda na čovjeka i svijet koji ga okružuje kroz likovnu slikarsku i skulpturalnu interpretaciju. Radovi koje na ovoj izložbi predstavljaju Josip Škerlj i Vedran Grabovac svojom vizualnom i intelektualnom atraktivnošću predstavljaju izuzetan doprinos Marinu Držiću kao neiscrpnoj temi naše kulture.
– S autorima Škerljom i Grabovcem imala sam zaista divnu suradnju, i bez njih ova izložba ne bi mogla biti realizirana. Nepresušna intuicija i sklonost prema igri Josipa Škerlja u ovom ciklusu ostaje dosljedan svojoj slikarskoj poetici koju je prenio u likovna uprizorenja držićevskih komedija, a iz njegovih crteža proizlaze snoviti i bajkoviti prizori koji su nadopunjeni notom nadrealizma, prepuni naracije i naravno, s duhovitim dosjetkama koje proizlaze iz držićevskih komediografskih uprizorenja. Uz Škerlja, izlaže drugi veliki dubrovački umjetnik, Vedran Grabovac, koji se ovoga puta poigrao s drvom, radeći izniman ciklus od šest likova koji nas ponovo podsjećaju na kazališne situacije iz držićevskih uprizorenja. Skulpture su minimalistički obrađene na jedan vrlo živ i duhovit način. Možda ne daju puno na razini naracije, no nose u sebi dosta simboličko-metaforičkih značenja – kazala je među ostalim Batinić Ivanković, zahvalivši se svim ljudima koji su večeras na izložbu došli ‘kao ljubitelji umjetnosti i kulture u ovom gradu’.
– Ova izložba iznimno vizualno i intelektualno atraktivna i nosi jednu duhovnu puninu, te je kao takva izraziti doprinos Marinu Držiću kao temi naše kulture. Ona pruža novi pogled i na modernistički način obrađuje temu Marina Držića kao jednog vrsnog renesansnog komediografa – zaključuje Batinić Ivanković.
Za kraj, vrijedi dodati i to kako su otvorenje izložbe dodatno uljepšale glumice Izmira Brautović i Nika Burđelez, odigravši insert iz predstave ‘Skup’ premijerno izvedene pod redateljskom palicom Ivice Kunčevića ovog siječnja.
O autorima:
Josip Škerlj rođen je u Dubrovniku 1941. godine gdje je za¬vršio osnovnu i srednju školu i gdje je od Koste Strajnića dobio prve poduke o slikarstvu. Na Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu upisao se 1961. godine. Diplomirao je u klasi Otona Postružnika 1965. godine. Po završetku studija vratio se u Dubrovnik i zaposlio se kao nastavnik likovnog odgoja. Uz slikanje bavi se pisanjem proze i poezije. Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.
Vedran Grabovac rođen je 1950. godine u Dubrovniku. Slikarstvom se bavi od mladosti i edukaciju dobiva od dubrovačkog slikara Josipa Škerlja te od Koste Strajnića. Počinje izlagati na samostalnim i skupnim izložbama od 1967. go¬dine do danas, u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.