Kultura

USUSRET PREMIJERI ‘Žalosno je što ‘Nora’, komad koji se prikazao prije 143 godine, prava žena podrazumijeva slično kao danas’

‘Žena ne može biti svoja u današnjem društvu koje je isključivo muško društvo, sa zakonima koje su uobličili muškarci i sa pravosudnim sustavom koji procjenjuje žensko ponašanje s muške točke pogleda’ – zapisao je u ‘Nori ili Kući lutaka’ Henrik Ibsen 1879. godine. Snaga te rečenice osjeti se i danas, a premijera koju očekujemo 7. listopada na daskama našeg kazališta još jednom će potvrditi koliko je ovaj klasik bezvremenski i okrutno suvremen, u svijetu gdje su žene na istoj poziciji kao prije 143 godine. O ‘Nori’, o teatru, o pandemiji koja zalazi… Pričat će nam Matea Marušić i Matija Grabić, pred premijeru Kazališta Marina Držića u koprodukciji s Gradskim kazalištem Joza Ivakić Vinkovci.

– ‘Nora’ je remek djelo svoje vrste, još uvijek aktualna. Danas aktualnija više nego ikad, baš zbog toga što se tih davnih godina vidjelo kakav je položaj žene, koliko je nepravedan, a svjedoci smo i kako je situacija slična i dan danas – odmah na početku će oštro i snažno Matea Marušić, ističući kako nije sigurna ‘koliko smo kao nacija, kao čovječanstvo, napredovali.’

– Mislim da Nora, koja se borila za svoja prava, za svoju individualnost, prikazuje pravo svakog čovjeka – naglasila je mlada glumica za DuList. Kako je osobno pristupila ovoj iznimno slojevitoj ulozi?

Nora kao polazišna točka
—Ako želim spoznati sebe, moram prvo biti ‘sama sa sobom’ i razumjeti sebe kako bih razumjela druge. Iz tog rakursa pokušala sam spoznati nju kao lik i polazišna točka iz koje sam krenula raditi na sebi. Tako smo svi radili i na taj način osuvremenili, modernizirali našu ‘Noru’. Hoću reći, osnovni postulati su isti, priča je ista bez obzira na vanjske faktore. No, to je veličina klasika kao što je Ibsen, mnoštvo rečenica koje zvuče onako kao ‘deviza’ i zbog toga je Ibsen to što je. Takvim klasicima se uvijek vraćamo i koliko god puta ih čitali, uvijek ćemo iščitati nove slojeve i nekako više produbiti neka naša saznanja – dodat će nam. Matija potvrđuje, kaže kako sebe sa svakom novom predstavom dodatno produbi. Za njega je uloga odvjetnika Helmera iznimno aktualna.

– Velik dio mog prošlog razdoblja u životu mi se samo prikazao u ovom liku, tako da mi je na neki način olašan ulazak, koliko god da sam kratko tu s njima, dosta sličnih obrazaca sam prepoznao, pa čak dijelom i u sebi. Nažalost. Obrasci su to koje vidim u liku i protiv kojih se čovjek svakodnevno bori sa sobom i svojim unutarnjim momentima koji su prisutni – naglasit će Matija Grabić, koji se našao u nezavidnoj poziciji mijenjanja drugog glumca, Zdeslava Čotića. Ipak, sjajno se snašao. I on se kritično osvrće na moment prava žena danas…

– Žalosno je što ‘Nora’, komad koji se prikazao svijetu prije 143 godine, prava žena podrazumijeva slično kao danas. Ovo nijemo promatranje sa strane svega što se događa oko nas, što normaliziramo situaciju ili ju ignoriramo… Čitav taj mentalitet koji se razvio u megalomansku zvijer, koja samo tako pušta da stvari idu svojim tokom i tako se događaju, filtrira samo ono što joj odgovara i osvrće se isto tako samo na ono što joj odgovara. Tako je i s pravima žena – napominje Matija. Ispričao nam je i anegdotu dolaska, koja je bila odluka u jedan dan.

– Paolo Tišljarić zvao me ‘sad za sutra’. Odmah sam prihvatio, a najteža stvar za ‘odvaliti’ bila je birokracija koja jako onemogućava procese između dvije države, iako nas dijeli tek 68 kilometara udaljenosti. Bilo je teško preći granicu, no ovdje me dočekao izniman tim ljudi, bolji nisam mogao niti zamisliti – dodaje kroz osmijeh.

Toksični odnosi
– Uspjeli smo se baš lijepo povezati što je jako značajno za ovaj komad, sam po sebi ‘u startu’ kompleksan. Međusobno smo kliknuli što je lijepo, nije to uvijek tako – dodaje pak Matea.

Vesele se publici – iz više razloga.
– Puno toga se ‘nataložilo’ od pandemije, publici nedostaje predstava, a nama publika – govore obadvoje. Matea ističe kako joj je posebno drago raditi u ovom vremenu baš ovaj komad.

– Sve je nekako bilo preintenzivno, suzbijeno i ograničeno, što je i niz koja se proteže kroz djelo ‘Nore’, ti toksični odnosi u kojima se ljudi zatvore i imaju svoje obrasce ponašanja, veze… Mislim da će se mnogi prepoznati – ističe nam Matea. Drago im je raditi s redateljem Paolom Tišljarićem koji, ističu, osluškuje glumce i lijepo ih vodi.

– Jako je značajno da redatelj vodi glumca, a da to glumac uopće ne osjeti, ta suptilnost u kojoj te redatelj dovede do rješenja, a ni ne znaš kako. Mislim da je to veličina pravih redatelja – naglasit će nam Matea. Za kraj smo ‘ostavili’ i poseban fenomen dubrovačke publike, a kao mladi glumci itekako su svjesni jačine kazališne povijesti Grada.

– S vinkovačkim kazalištem smo dosta gostovali u Dubrovniku, tako da da, dubrovačka publika je specifična, mogu reći da je jako obrazovana. Osjeti se to kada si na sceni, da ne možeš baš igrati s ‘figom u džepu’. Nije da nam je to cilj, nego se baš vidi da je vrlo odgojena publika i da ništa ne prepušta slučaju. To je u svakom pogledu lijepo iskustvo i nadam se da će biti tako i ovaj put – kaže nam Matea a kraj. Matija potvrđuje, ističe kako se odvikao od publike u pandemiji i kako ga veseli igrati u ovom posebno ambijentu.

– Dubrovački teatar je idealno i romantično mjesto, ima romantičarski duh iznutra, samo kad prođete ovom zgradom, osjećate povijest. Vrlo je inspirativno mjesto, a s publikom koja će to popuniti mislim da će biti spektakularno – za kraj nam kaže Matija.

Fotografije kostimiranih proba: Aljoša Rebolj/KMD


Prva premijera u kazališnoj sezoni 2022. / 23. u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića je “Nora ili Kuća lutaka”, autora Henrika Ibsena u adaptaciji i dramaturgiji Antonele Tošić te režiji Paola Tišljarića (koji potpisuje i scenografiju). Predstava spaja hrvatski kazališni istok i jug u koprodukciji s gradskim kazalištem Joza Ivakić iz Vinkovaca. Datum pretpremijere je 6. listopada, a premijera je 7. listopada u Dubrovniku te 21. listopada u Vinkovcima.U komadu Igraju: Matea Marušić – Nora, Matija Grabić – Helmer, Marija Šegvić – Linde, Bojan Beribaka – Krogstad i Hrvoje Sebastijan – doktor Rank. U atorskom timu su također Ana Mikulić (kostimografkinja), Žarko Dragojević (autor glazbe), Marko Mijatović (oblikovatelj rasvjete), Linda Valjalo (koreografkinja), Paola Dražić Zekić (glazbena korepetitorica / višeglasna obrada), Aljoša Rebolj (fotograf), Miran Brautović (oblikovatelj video projekcija) i Tajana Martić (jezična savjetnica).

Pročitajte još

U SURADNJI SA ZAKLADOM CABOGA STIFTUNG Otvorene prijave na radionicu ‘Kolende u susjedstvu Kaboge’

Dulist

Prigodan koncert DSO-a: Glazbena zahvala braniteljima

Dulist

Kustosica Jelena Tamindžija Donnart u centru umjetnosti CCA Andratx

Mia Njavro Banić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija