Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, jučer je za HRT upozorio kako bi rate kredita u eurima mogle rasti zato što su krediti vezani uz Euribor i Libor, kamatne stope prema kojima banke posuđuju novac drugim bankama.
“Kao što sam 2005. i 2006. upozoravao na riskantnost kredita u švicarskom franku, tako sam i prije dvije godine upozorava na riskantnost, u ovom trenutku, vezivanja kredita uz Euribor ili Libor”, kazao je.
Trenutno je, napomenuo je Vujčić, nešto više od trećine stambenih kredita u Hrvatskoj vezano uz Euribor ili Libor, piše Index.hr
“S obzirom na razine na kojima su danas Euribor i Libor, možemo s puno većom izvjesnošću nego ranije očekivati rast tih kamatnih stopa u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta kredita nego što ljudi očekuju. Još jednom ću to ponoviti pa će se možda za par godina, kada se bude o tome razgovaralo, moći podsjetiti da smo na vrijeme na to upozoravali”, zaključio je Vujčić.
Ivan Lovrinović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i pravni savjetnik udruge Franak, za Index je kazao kako mu nije jasno kome je uopće na pamet pala ideja da “kao referentne kamatne stope uzima Euribor i Libor” te je dodao kako je “HNB kao ključna institucija trebao izgraditi jednu takvu temeljnu kamatnu stopu” za Hrvatsku.
Lovrinović: Vujčić uputio vatrogasno upozorenje, nema tu velike mudrosti
“Nema nikakve velike mudrosti u toj Vujčićevoj izjavi o tome da će rate kredita u eurima vjerojatno rasti, on ustvari šalje vatrogasno upozorenje. Pa svakome je jasno da ako je kamatna stopa ugovorena varijabilno, a sada se nalazi na najnižoj razini, da će u narednom razdoblju značajnije ili vrlo značajno narasti, sada kada su kamatne stope na povijesno najnižim razinama.
Ono što guverner ne govori, to je zašto je zajedno s Rohatinskim dopustio, dopustio kao vrhovna monetarna vlast, ugovaranje kunskih kredita sa švicarcima i eurima. On tek posljedično upozorava ljude da može doći do promjena, i to za jedan kontaminirani proizvod kao što je kunski kredit vezan uz valutnu klauzulu. Ovo je zaista vatrogasno upozorenje, čak pomalo i cinično.
Hrvatska narodna banka morala je već davno ocijeniti rizičnost takvih kredita, ljudi se zadužuju, a imaju primanja u domaćoj valuti, nemaju mogućnost da se zaštite od valutnoga rizika. Banke su taj rizik, s druge strane, u cijelosti prebacile na svoje klijente, što je nedopustivo i sa tržišne strane, i s etične strane, koja je u ovom slučaju posebno izražena.”, kaže Lovrinović.
“Ovakvi krediti su vidljivi ubojice pojedinaca i obitelji”
“Dvije stvari su važne kod kredita, jedna je valutni rizik, a druga je kamatni rizik. Mogućnost nastupa rizika promjene deviznog tečaja prema franku i euru te promjena kamatne stope. Vidite, i to je nedopustivo, banka je dva instrumenta plasirala koji su praktično izloženi riziku, a inače se praktično u kamatnu stopu treba ugraditi sve što se smatra rizikom. Ona mora odražavati i sadržavati sve rizike kojima je banka izložena. Prema tome, valutni rizik ne bi se trebao posebno iskazivati. Pošto je HNB mirno gledao kako se ugovaraju takvi krediti, koji su od tihog ubojice postali vidljivi ubojice pojedinaca i obitelji, to je postao jedan težak problem.
Vujčićeva izjava je i jedno priznanje da su i ovi krediti, koji su praktično smatrani nerizičnima, a ja sam to davno naglašavao, rizični. Dok HNB bude umjetno štitio nerealni i neodrživi tečaj, dužnici mogu mirno spavati, ali zbog naše krize i makroekonomskih problema, to se stanje neće moći na duži rok braniti.
Kome je uopće pala ideja da kao referentne kamatne stope uzima Euribor i Libor? Kakve veze imaju kunski krediti s Liborom i Euriborom, bez obzira na klauzulu?”, pita se.
“HNB je trebao izgraditi temeljnu kamatnu stopu”
“Ljudi se pitaju koja bi kamatna stopa trebala biti referenta. Hrvatska nema takvu referentnu stopu jer je HNB kao ključna institucija trebao izgraditi jednu takvu temeljnu kamatnu stopu, kao što je to slučaj sa svim drugim zemljama, gdje je to posao središnjih banaka. HNB isključivo zanima devizni tečaj, svu svoju energiju su na nj usmjerili, njih kamatna stopa uopće ne zanima.
One kamatne stope koje objavljuju su besmislene i neupotrebljive, služe kao indikator za obračun zateznih kamata. Sve to upućuje da je hrvatski monetarni sustav duboko deformiran i kao takav ne može funkcionirati, a HNB se ne može smatrati središnjom bankom u pravom smislu riječi.
Usto, oni znaju i da je 25. najavljen veliki prosvjed Udruge Franak, pa ovim postupkom žele reći “Pa vidite, nije da ništa ne radimo, najavljujemo, upozoravamo, korektni smo…”, zaključuje Lovrinović.
Ekonomski analitičar Ante Babić rekao nam je pak kako ni građanima, ni bankama, ni poduzetnicima nije u interesu povećavanje kamatnih stopa, jer svi navedeni leže na nekretninama s kojima ne mogu ništa učiniti.
Babić: Povećavanje kamatnih stopa nije u interesu banaka i poduzetnika
“Vjerujem da imamo previsoke kamatne stope u odnosu na Europsku uniju, i to bi trebalo u dogledno vrijeme doći kako će kapital prelaziti iz jedne u drugu zemlju, ne znam ima li guverner Vujčić neku informaciju o tome da će bankama podignuti ograničenja, pa da će kamate ići prema gore.
No nikome nije u interesu da se to dogodi, banke leže na hrpi nekretnina, građani također imaju mnogo nekretnina s kojima ne mogu ništa, a situacija je takvi i s poduzećima, nekretninski građevinski sektor treba potaknuti, a to se neće dogoditi ako se dogodi povećavanje kamatnih stopa, već upravo obratno”, rekao je Ante Babić za Index.