Aktualno

U županiji 500 obrta više u odnosu na lani, prednjači prijevoz!

pile guzva taxi taksi

U posljednjih godinu dana, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji došlo je do porasta broja obrtnika, kao i zaposlenih u obrtima. Riječ je o trendu porasta koji je prisutan već nekoliko godina u našoj županiji, ističe nam predsjednica Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić. Naime, s posljednjim danom srpnja ove godine, ukupan broj obrta bio je 4925, dok je u istom razdoblju prošle godine taj broj iznosio 4446. Dakle, došlo je do porasta za 479 obrta, prema posljednjim dostupnim podacima. Farčić ističe kako je u razdoblju d 2022. do 2023. bilo 797 novootvorenih obrta, dok se odjavilo 318 obrta. Također navodi kako je u 2022. godini u obrtima djelovalo 4891 radnik, dok je u 2023. godini ta brojka narasla na 5154. Riječ je o povećanju broja radnika u obrtima od 5,4 posto. Nadalje naglašava da s obzirom na to ‘kako je malo poduzetništvo fleksibilno, tako se obrti intenzivnije otvaraju u zanimanjima za koja postoji veći interes tržišta’. U tomu prednjači prijevoz osoba i stvari (povećanje od 21,8 posto) i uslužne djelatnosti (povećanje od 13,9 posto). No, rekla je i kako je došlo do pada broja određenih obrta.
—U promatranom razdoblju trgovačkih obrta je manje za 4 ili 1,1 posto, a obrta u marikulturi, ribarstvu i poljodjelstvu je više za 4 obrta ili 1,3 posto – navela je Farčić za DuList. Upravo je Hrvatska obrtnička komora u svom nedavnom priopćenju istaknula kako je na razini Hrvatske u posljednjih godinu dana pao broj obrta u cehu ribarstva, marikulture i poljodjelstva, odnosno šest je obrta manje ili 0,2 posto. Također, došlo je i do smanjenja broja obrta u cehu trgovine. Bilježi se pad od 1,6 posto, odnosno 141 ih je manje u državi. Predsjednik Ceha trgovine pri Udruženju obrtnika Dubrovnik Ivo Marlais kratko je za DuList komentirao navedene brojke vezane za trgovačke obrte. Kazao je kako ‘tržište određuje ponudu i potražnju’. Što se tiče Dubrovnika, navodi kako, koliko je njemu poznato, ‘tko je radio prošle godine, radi i ovu’.
— Poslije krize, i korone, svi još ‘dišemo na škrge’ – dodao je.

Nema tko raditi
Miho Grkeš vlasnik je trgovačkog obrta ‘Mokošica’ koja više od tri desetljeća djeluje na području istoimenog, najvećeg naselja u Dubrovniku. Unatoč podacima kako je u posljednjih godinu dana pao broj obrta u cehu trgovine, Grkeš ističe kako u butizi bilježi porast prometa u navedenom razdoblju. No, iako je njegovo poslovanje dobro, rekao je kako bi bilo još bolje kad bi došlo do poboljšanja po pitanju radne snage.
— Uz razne situacije i okolnosti te stvari koje mi nisu išle na ruku – opstao sam. Danas je dobro, ali bilo bi bolje da ima tko raditi. Dakle, može se raditi, samo se nema s kime! Problem radne snage prisutan je već dulje razdoblje. Ako netko završi trgovačku školu, rijetko tko se odluči na rad u prehrambenim butigama. Ljudi koji su htjeli raditi, došli su možda do nekih sredstava i dodatnih mogućnosti načina zarade. Zbog toga ne žele raditi u butigama, pogotovo ne u onim prehrambenim. Radi se o izrazito fizičkom poslu – rekao je. Isto tako, kaže kako poštuje uvođenje neradne nedjelje.
—Smatram da treba držati do tradicije te da svaka obitelj treba imati dan za sebe. Radna nedjelja odgovara samo onima, primjerice velikim trgovačkim lancima, koji u svojim domicilnim državama ne mogu tog dana raditi – naglasio je. Komentirao je i samo smanjenje broja trgovačkih obrta. Ističe kako su velika davanja, kao i obveze prema državi te lokalnoj upravi. Ali, kako kaže, postoje i subvencije države kojima je među ostalim pomogla oko smanjenja ukupnog iznosa računa struje. —Plaćao bih oko 25 tisuća kuna struje mjesečno da nema subvencije! Teže bih radio i vodio poslovanje. Jer, potrebno je svaki dan provoditi određena ulaganja. Radnici traže povećanje plaća zbog povećanja troškova života. Isto tako, određeni hrvatski proizvođači su podigli cijene artikala za oko 40 posto u odnosu na prošlu godinu! Kad se na to doda PDV i marža, automatski je sve pošlo ‘gore’ za 50 posto – naglasio je. U posljednjih nekoliko godina, veliki trgovački lanci proširili su svoje poslovanje na jugu Hrvatske otvarajući brojne butige. Grkeš ističe kako ‘veliki nisu važni ako znaš raditi i ako imaš s kime raditi’. —Treba znati što hoćeš. Treba imati devizu – malo imam, malo mi treba i s malo sam zadovoljan. Stvar je u apetitima i onome što ljudi žele. Obrti većinom propadaju jer se dosta ljudi odluči na otvaranje obrta, a nisu sposobni to raditi. Osobe koje im to omogućuju, smatram da bi trebale provoditi edukacije i ljudima objasniti što ih čeka! U obrtu treba biti sposoban, znati gdje je granica – što mogu i što ne mogu. Pokrivaš se s lancunom koliki imaš, a ne koliki bi želio imati. Osobno sam zadovoljan s onim što imam. Imam jednu lijepu atmosferu u butizi, a sa svojim sam radnicima kao familija. No, opet, stvara se problem kada trebam dati nekome slobodan dan ili vikend, ili kad se netko razboli. Jednostavno, zbog nedovoljnog broja zaposlenih nisam u mogućnosti dati ljudima svaki tjedan slobodan dan. A kad nekoga nema, teško je organizirati smjene – rekao je.

Obrti prvi izbor
Farčić ističe kako su u poduzetničkom hodogramu, posebno u početničkom koraku, obrti prvi izbor.
— Budući da ih prate poticaji za samozapošljavanje koji su već godinama stimulacija i ohrabrenje, uz podršku Centra za poduzetništvo i izradu poslovnih planova, subvenciju županije za kredite za pojedine investicije, stvorila se pogodna klima u smislu poticanja poduzetništva. Naravno da nema ništa bez znanja, umješnosti i entuzijazma pojedinca koji kreće sam u poduzetničke vode. Komora je s drugim institucijama tu kao podrška na početku te servis kroz cehove i zajedničko djelovanje kad se razne djelatnosti u svom poslovanju susreću i sa izazovima i problemima koje uvjeti na tržištu nose sa sobom. Broj obrta ohrabruje, to snažno podržavamo, istovremeno nas veseli i obvezuje jer su mali poduzetnici najizdržljiviji građevni materijal gospodarstva u cijelosti – reći će Farčić. Navodi i kako je interes učenika za upis u strukovna zanimanja svaku godinu sve veći, no postoje određeni problemi koji ograničavaju njihov brojniji upis.
—Škole su ograničene prostorom i nastavnim kadrom koje je sve teže dobiti, pogotovo u tehničkim zanimanjima, a veliki je problem ograničenog broja naučničkih mjesta i nedostatak bilo kakve stimulacije licenciranih majstora kod kojih učenici moraju ići na praksu. Očekuje se da resorno ministarstvo ponovno uvede stimulacije za licencirane majstore kako bi ih se oslobodilo određenih troškova izvođenja praktične nastave – istaknula je.

229 tisuća ljudi
U odnosu na srpanj prošle godine, ukupno je više od 10 tisuća novih zaposlenih u obrtima, uključujući obrtnike i radnike pa tako obrti u Hrvatskoj zapošljavaju ukupno gotovo 229 tisuća ljudi. U posljednjih godina dana Hrvatska bilježi i približno 8.200 obrta više ili rast od 8,1 posto, odnosno ukupno gotovo 109 tisuća obrta, istaknuli su nedavno u priopćenju iz Hrvatske obrtničke komore. Broj obrta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina veći je za 28 tisuća obrta ili gotovo 35 posto, a udio zaposlenih u obrtima u ukupno zaposlenim osobama u Hrvatskoj u lipnju 2023. iznosio je 13,5 posto.
—Obrtništvo je velika snaga i jedan od najvitalnijih dijelova hrvatskog gospodarstva, koji raste svakodnevno. Samo u posljednjih mjesec dana imamo 800 obrta više. Polako, ali sigurno jača svijest o brojnim prednostima odabira obrtničkih zanimanja kao životnog puta, a osobito veseli i porast interesa za upise u strukovne škole. Očekujemo nastavak pozitivnog trenda u obrtništvu, uz obavezu i odgovornost da nastavimo intenzivno raditi na unapređenju poslovnog okruženja za hrvatske obrtnike – rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil. U srpnju je, u odnosu na prošlu godinu, rast broja obrta ostvaren u uslužnom zanatstvu (6.512 obrta više ili 12,7 posto), prijevozu osoba i stvari (759 obrt više ili 9,1 posto), u cehu frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa (704 obrta više ili 9,1 posto), proizvodnom zanatstvu (273 obrta više ili 3,2 posto) te ugostiteljstvu i turizmu (86 obrta više ili 0,7 posto).

Iz tiskanog izdanja DuLista

Pročitajte još

Zdravko Kovačić imenovan za zapovjednika JVP Dubrovački vatrogasci

Dulist

Franković i Obuljen Koržinek na međunarodnoj konferenciji o upravljanju digitalnim platformama

Dulist

HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Ne bojte se, od kućne klime se ne možete zaraziti legionarkom!

Dulist