Izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu ‘Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu’ autora Slađane Latinović, Sunčice Nagradić Habus i Danijela Lončara bit će otvorena u petak, 9. ožujka 2018. godine u 12 sati u žitnici Rupe.
Izložba je realizirana u okviru međumuzejske suradnje na razmjeni izložbi, zahvaljujući kojoj je u ovoj godini planirano i uzvratno gostovanje Dubrovačkih muzeja u Arheološkom muzeju u Zagrebu s izložbom ‘Dubrovačke medalje i plakete: otisak vremena’.
Arheološki muzej u Zagrebu čuva Zbirku rimskih medicinskih i farmaceutskih instrumenata iz Siska, jednu od najveći zbirki medicinskih instrumenata u Europi, koja je povodom 35. godišnjice od njezine prve stručne objave predstavljena u sklopu izložbe ‘Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu’ 2017. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Izložbom je obilježena još jedna velika obljetnica – stotinu godina od osnutka Medicinskog fakulteta u Zagrebu, pa je dio izložaka posuđen iz Zavoda za anatomiju ‘Drago Perović’ Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Kao komparativni element rimskom farmaceutskom priboru, materijal je za izložbu posudila i Gradska ljekarna Zagreb.
Kako je bolest sastavni dio ljudskog života, od najranijeg se vremena mogu pratiti pokušaji da je se objasni i da joj se odupre. Taj proces započinje magijskim i božanskim utjecajima na zdravlje ljudi, u kojem, uz božanstva, glavnu ulogu pomagača pri ozdravljenju imaju svećenici. Stoga se izložba otvara prikazom izabranih božanstva liječenja kao što su Apolon, Asklepije, Higieja i dr. Razvojem filozofije i znanosti, uzroci bolesti počinju se tražiti u prirodi ljudskog organizma.
Hipokratov način razmišljanja promijenio je iz temelja antičku medicinu, a na njegovom tragu stoljećima ostaju brojni grčki i rimski liječnici. Pregled tog procesa prikazan je s naglaskom na to kako najpoznatiji antički liječnici doživljavaju ljudski organizam, što sve utječe na njega te kakav pristup liječnik treba imati prema bolesti i oboljelom.
Slijedeći Hipokratovu misao ulazi se u prostor posvećen farmaciji. Prikazom prikupljanja, pripreme i skladištenja sastojaka ukazuje se na niz ljekovitih pripravaka koji oboljelom stoje na raspolaganju. Kao posljednji korak pri liječenju, onaj koji se primjenjuje samo kada je to neizbježno, navodi se nekoliko invazivnih zahvata. Izabrani su prema njihovoj učestalosti u antičko (prijelomi, ratne ozljede) ili današnje vrijeme (operacija sive mrene, vađenje kamenaca) te zanimljivosti samog postupka (trepanacija, venesekcija).
U sklopu izložbe pripremljeno je i mnoštvo interaktivnih sadržaja gdje se najmlađi posjetitelji mogu uživjeti u ulogu liječnika ili ljekarnika. Ljekarnički vrt i mala ljekarna prilika je u kojoj se i odrasli posjetitelji mogu zabaviti i provjeriti svoje poznavanje ljekovitih biljaka.
Izložba ostaje otvorena do 8. travnja 2018. godine.