Zanimljivosti

U dalekom Meksiku obožavaju Grad

meksiko2

Vlaho Bokun svake godine, već petu za redom predstavlja dubrovačku kulturnu baštinu u dalekom Meksiku.

Na festivalu stranih zajednica Vlaho priča o ponudi grada, o kulturi i turizmu, a nama je prenio kakvi su dojmovi iz Meksika, koliko Meksikanci znaju, cijene i vole Dubrovnik, te koja su najčešća pitanja koja mu postave sudionici Festival de Comunidades Extranjeras.

U Querétaro ste se preselili prije 22 godine. Koliko je tada, u odnosu na sad, bilo Hrvata u Meksiku?

Prije 22 godine oženio sam se Laurom Rangel, Meksikankom iz Queretara i onda smo odlučili probati živjeti u Meksiku. Nitko ne zna koliko je Hrvata tada bilo u Meksiku, jer ni sad ne postoji neki točan broj, budući da u Querétaru ne postoji ni konzulat niti bilo kakvo drugo službeno predstavništvo za Hrvate. Imamo samo počasnu konzulicu, gospođu Lauru Štetu, koja na žalost ne govori hrvatski, niti ima puno interesa da nas skupi ili organizira na bilo koji način. Mislim da većina ljudi živi u gradovima, a malo više smo povezani preko Facebooka, na stranici koja se zove Balkanjerosi u Mehiku, a smišljena je za pomoć svim ljudima s područja bivše Jugoslavije, bilo da oni dolaze turistički ili sa željom da ovdje žive. U Queretaru živi nas troje Hrvata – Vlasta Bertanpelle, profesorica na fakultetu i odnedavno jedna sinjorina – Nikolina, te ja.

Koliko je prepoznata hrvatska zajednica u Meksiku?

– Hrvatska zajednica u Meksiku je vrlo mala i nije prepoznata kao naše zajednice u drugim latinoameričkim zemljama, kao što su Čile ili Argentina. Tamo ima puno naših zajednica, te one imaju svoje klubove i druže se. Querétaro je jedan od gradova s najvećom stopom porasta u Meksiku – prema službenim podacima, svakodnevno se useljava tridesetak ljudi. Radi se o velikom industrijskom centru s preko milijun i tristo tisuća stanovnika. Osim toga, turističko je odredište s najviše noćenja u unutrašnjost zemlje. Ima godišnji porast od šest posto i ovdje živi oko dvadeset tisuća stranaca, te postoji puno njemačkih, talijanskih, korejskih i francuskih tvornica.

Već šest godina u Meksiku se organizira festival stranaca, a vi predstavljate Dubrovnik i hrvatsku kulturu. Možete li mi reći kako je festival koncipiran te koliko traje, koliko je organizatora i sudionika?

Ovdje se već pet godina organizira festival stranih zajednica na kojem će Hrvatska sudjelovati treći put u ožujku ove godine. Službeno ime festivala je Festival de Comunidades Extranjeras – Festival stranih zajednica. Organizira ga predsjedništvo grada, a sudjeluje 55 zemalja. Lani je bilo 50 tisuća posjetitelja, a ove godine 75 tisuća. Dogodine se očekuje porast od oko 15 posto pa bi moglo bit oko 90 tisuća. Na festivalu se mogu vidjeti umjetnički spektakli, izložba štandova zemalja sudionica, gastronomska ponuda, izložba tipičnih suvenira i rukotvorina, te turistička ponuda zemalja. Mi sudjelujemo u mimohodu i u samom festivalu s našim štandom, no nažalost ne sudjelujemo ni u filmskom ni u umjetničkom dijelu.

Koliko Vam TZ Dubrovnika i HTZ u New Yorku pomažu u promociji naše zemlje?

– Turistička zajednica u New Yorku pomaže puno, lani nažalost nisu bili u mogućnosti poslati nikoga kao službenog predstavnika, na inauguraciji festivala obično budu prisutne lokalne vlasti i ambasadori nekih zemalja sudionica. Ove godine sam im pisao i obavijestio ih o festivalu, pa očekujem suradnju. Što se tiče dubrovačke Turističke zajednice, u kontaktu sam s Jelkom Tepšić i oni su obećali da će u okviru svojih mogućnosti poslati promo materijal, te bih želio ovim putem izraziti moju zahvalnost, njima i Zdravku Bazdanu koji nam je poslao bandjeru svetog Vlaha pa se i ona vijori ovdje. Ja uglavnom predstavljam Hrvatsku i naravno kao Dubrovčanin posebni naglasak uvijek dajem Gradu i njegovoj turističkoj promociji.

Kolika je zainteresiranost stranaca za našu kulturu? Je li Dubrovnik prepoznat u svijetu?

– Meksikanci su uglavnom dobro zainteresirani za upoznavanje stranih kultura i uglavnom su ugodno iznenađeni našom zemljom i njenim ljepotama i dosta ih je bilo u Dubrovniku. Njihovi dojmovi su uglavnom pozitivni. No, meni je nemoguće u tako kratkom vremenu predstaviti sve aspekte naše kulture, jer treba imati na umu da je tu 55 zemalja, te svi oni nude ponešto pa je komplicirano u kratkom vremenu od nekoliko minuta pričati o bilo čemu osim o turizmu i gastronomiji. Ljudi uglavnom pitaju koja je naša tipična hrana, kako živimo, koliko zarađujemo, kakva je klima, koji jezik govorimo i slična zanimljiva pitanja…

Mislite li kako je festival realiziran upravo zbog velike želje stranaca za predstavljanjem svoje kulture?

– Htio bih istaknuti kako Meksiko ima 110 milijuna stanovnika, te je to ogromno potencijalno tržište koje nažalost nije nimalo iskorišteno. Istina da oko 50 milijuna stanovnika živi sirotinjski, no ostaje nam ogromnih 60 milijuna koji bi se mogli komercijalno ili turistički iskoristiti.
Za kraj, želio bih se zahvaliti našim ljudima koji ovdje žive i koji su mi puno pomogli da se može ostvariti sudjelovanje Hrvatske na festivalu, a oni su Andreja Marinović iz Zagreba, koja se vratila doma, Jasminka Malingec, također iz Zagreba, koja sad Živi u Meksiko Cityju, Davoru Peiću iz Poreča, Vlasti Bertanpelle iz Varaždina i Draganu Skočiću iz Rijeke. Naravno, posebno se zahvaljujem mojoj supruzi Lauri Rangel bez koje ne bi bilo moguće naše sudjelovanje na festivalu. A vama u Dubrovniku poručujem – adios amigos!

Pročitajte još

Humanitarna aukcija RIT Croatia: Rekordan iznos od 7.300 eura prikupljen za Udrugu PUŽ

Dulist

SPORT, IZBORI, GLAZBA Što su Hrvati najviše gugali u 2024. godini?

Dulist

NA DANAŠNJI DAN 1565. Umro papa koji je bio dubrovački nadbiskup

Dulist