Kuna je otišla u povijest. Uvođenje eura kao službene valute donijelo je sa sobom pozitivne, ali i negativne učinke koji su se možda više isticali u javnom prostoru. Samo ćemo spomenuti ‘zaokruživanje’ cijena – na više. Privikavanje na euro nekima predstavlja problem, nekima ne, no činjenica je kako je riječ o valuti koja je već godinama prisutna u našim životima. Pitali smo naše sugrađane – stručnjake, ugostitelje i umirovljenike da nam istaknu kako je njima do sada proteklo korištenje eura.
‘Kad si u jednome kolu, onda to kolo igraj’
Gospar Đuro Market, dugogodišnji istaknuti turistički djelatnik, danas u mirovini, rekao je kako mu je ipak malo žao što je kuna pošla u povijest, no euro sa sobom donosi neke pluseve. Također je naglasak stavio na to da bi novčanice nove valute ipak mogle biti ‘malo ljepše likovno kreirane’.
—Došlo je do onoga što je bilo najavljeno – nacionalna, hrvatska valuta ić’ će dokle ide, i onda ‘ulijeće’ euro. Ode kuna! Negdje mi čini malu tugu, i žao mi je da smo izgubili nacionalnu valutu, ali smo u Europskoj uniji. Kad si u jednome kolu, onda to kolo igraj. Iz Europske unije ulazi sve što nam ona donosi. Prvi prvoga ove godine bio je s tim ulascima malo opširniji, obilatiji. Uz euro, ušao je i Schengen – prisjetio se Market. Novčano gledano nije imao pripremu jer, nažalost, ne izlazi vanka zbog zdravstvenih problema te mu sve potrebno kupuju djeca.
—Kad počnem izlaziti, vjerujem da mi neće biti problem za skontati, ali sve u paraleli s kunom jer još uvijek nemam taj dojam da rečem: ‘Euro je!’, pa da znam koliko je to. Ali, kao što smo s kunom baratali bez problema, bit će nam tako i s eurom. Samo treba proći ovu prijelaznu fazu. Vidim da se vodila mala simpatična diskusija da smo s eurom kao dobili više para, a s druge strane, euro nas ostavlja pod dojmom da je sve skuplje. No, to sada sve ima jednu natuknicu koja kaže – nemojte se time zamarati. Nije vam točno ni jedno, ni drugo. Para imate – koliko imate – kazao je. Euro, ističe dalje, ipak ‘nešto znači za Lijepu našu’.
—Prvenstveno po pitanju kreditnog rejtinga – tu dobivamo plus. Nema više deviznog rizika – naglasio je među ostalim gospar Market koji nam kroz smijeh govori kako sad mora promišljati u eurima što se tiče rođendanskih poklona za unuke.
‘Doći će do porasta plaća u ugostiteljstvu’
Vlasnica ugostiteljskih objekata Brigita Polanda za DuList će istaknuti kako je u privatnom smislu ‘euro već prisutan dulje vrijeme u našem narodu, primjerice, kroz kupnju stanova ili auta’. —Bilo kakvi veći troškovi uglavnom su se računali u eurima, tako da to nije neka novitata. Okrenuti smo Europi dulje razdoblje i to nije nikakvo iznenađenje. Pojedincima će proći neko vrijeme dok se ne prilagode u preračunavanju. No, to nije ništa sporno – rekla je. U poslovnom smislu, vjeruje da neće biti problema.
—Mislim da nas čeka što nas čeka. Kao što su nas prije ‘čekali’ nepušački prostori. To su neke stvari s kojima ćemo se morati nositi u praksi, ali će se naći rješenje za sve. Jedino što će biti zafrkano s tom ‘sićom’. I taj neki psihološki momenat kad plaćaš račun, para se malo, a kad budeš dijelio plaću kao poslodavac plaću, njima će se činiti malo. To su neki psihološki momenti na koje ćemo se jednostavno morati navikavati – kazala je. Spomenula je Polanda i formiranje novih cijena u ugostiteljstvu, istaknuvši kako je vrlo humano ostati normalan i priseban te ne koristiti trenutnu priliku i ‘dizati cijenu u nebesa samim time što je došao euro’. —Onaj tko ima veći trošak, morat će se prilagođavati jer je euro došao u vrijeme inflacije, tri godine nakon nerada. Uvijek će biti nezgodnih momenata i ljudi koji neće biti dovoljno savjesni. Cijena se može formirati tako da ostanu iznosi u normali kao što su bili prije, samo da se izbjegne razna ‘sića’, i vraćanje i davanje, što konobar gostu, što gost konobaru. Utoliko to ‘zaokruživanje’ cijena. Morat ćemo biti fleksibilni, a nadasve humani, razumni i savjesni – istaknula je. Postavlja se i pitanje ostavljanja napojnica konobarima.
—Taj problem je već bazno postavljen samim time što je nakon COVIDa nastupilo plaćanje karticama. Onda, ono što sigurno nije novitata, kao lokal imaš napojnicu na koju plaćaš PDV. Konobar, ako je dobio 20 eura ‘tipa’, ti mu ne možeš isplatiti tih 20 eura jer ti na to plaćaš banci postotak. I to je ‘zafrkano’. Ako plaćaš karticom, ‘tip’ u gotovini skroz izostane. U euru da i ne govorim, sad će biti još teže – rekla je Polanda. Vjeruje da će podizanjem cijena i općenito standarda, konkretno u Dubrovniku, plaće u ugostiteljstvu sigurno ići gore.
—Prvo kod mojih zaposlenika pa onda dalje, kako bi svi bili zadovoljni i da bi učinak bio maksimalan – istaknula je i dodala: ‘Vrijeme će učiniti svoje, prilagođavamo se. Ne mislim da je nekakav bauk. Svatko neka radi svoj posao najsavjesnije što može’.
‘Primjeri dobre prakse u prvom planu’
Ekonomski stručnjak i prorektor za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić rekao je da nije imao nekih velikih poteškoća po pitanju uvođenja eura.
—Ono na što se još privikamo jesu cijene iskazane na drukčiji način. Treba malo u glavi preračunati što je skupo, a što nije, ali sve ide nekim svojim tijekom – naglasio je. Gledajući unatrag, na prve tjedne korištenja eura, Stojčić smatra kako je ipak trebalo biti ‘više aktivizma udruga potrošača i sličnih udruženja, kao i građana na društvenim mrežama’, i to ‘u isticanju pozitivnih primjera proizvođača i prodavača koji nisu išli na više zaokruživanje te na štetu kupaca’.
—Na taj bi se način priča okrenula u drugom smjeru te iskoristili mehanizmi koji ne narušavaju sami po sebi pravila tržišnog natjecanja te zapravo minimiziraju državno uplitanje u ekonomiju. Opet, na drugi način osiguravaju da se što veći dio potrošačkog blagostanja zaštiti – istaknuo je Stojčić. Dakle, naglašava kako nam je, što je bio primjer u drugim zemljama, trebala veća aktivnost udruga.
—Nisam ih baš vidio zadnjih dana, možda je to moja greška, možda nisam gledao u pravom smjeru, ali nisam primijetio da su se pretjerano ‘pretrgle’ u tim aktivnostima. S druge strane, često se govorilo o ‘crnim listama’, što nije baš popularna mjera. Možda smo priču mogli promatrati na drukčiji način. Mogli smo u prvi plan staviti oni koji su primjeri dobre prakse što bi polučilo možda sličan učinak, a ne bi izazvalo neke negativne konotacije u društvu – zaključio je.
‘Shizofreno stanje’
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić reći će kako se osobno na euro dobro naviknula.
—I prije sam putujući koristila eure u drugim europskim zemljama tako da sam praktično znala omjere pa mi nije bilo previše šokantno po pitanju proporcija odnosa cijena. Inače, preferiram plaćanje karticom tako da sam s time i nastavila, ali sam se pripremila po pitanju gotovine u slučajevima da mi bude potrebna – kazala je. S nama se osvrnula na proteklo razdoblje mijenjanja valute, prvenstveno na ‘zaokruživanje’ cijena.
—Naravno da uvijek ima onih koji ‘love u mutnom’, ali čini mi se da je jedan dio ljudi to radio iz praktičnih razloga, i možda zbog nesnalaženja pa su pribjegli toj metodi zaokruživanja jer im je na taj način bilo psihički lakše ući u novu zonu eura. S druge strane, potrošačima je to napravilo promjenu u financijskom smislu na način da im je sada sve skuplje. Što se tiče povećanja cijena, teško je točno utvrditi koji je dio od čiste inflacije, a koji je dio od ‘zaokruživanja’ jer se jednostavno jedno nadovezalo na drugo – istaknula je Trojić. Smatra kako na ovome neće stati i da će sigurno cijene u budućnosti rasti, ali ‘opet, pod utjecajem uvezene inflacije i trenutne situacije koje imamo na tržištu i energenata te općenito na globalnom planu gdje je došlo do ekonomskog usijanja’.
—Sve što se događa na globalnoj razini, pretače se na lokalnu. Zato i mislim da će dalje dolaziti do povećanja cijena. Što se tiče hrvatske reakcije na to, mislim da je ovo trebao biti idealni test funkcioniranja našeg tržišta. Jesmo li mi zaista tržišna ekonomija ili smo planska? Osobno bih bila sklona pustiti tržište da samo automatski regulira cijene, bez ikakvih državnih intervencija nekih mjesec dana. Tako da oni koji su digli cijene, onda osjete manjak potražnje, a oni koji nisu digli cijene, ili dapače, ako su ih zaokružili na niže, mislim da im je to bio jedan savršeni marketinški prostor koji su trebali izreklamirati i na taj način privući svoje kupce. Dakle, ja bih zapravo izbjegla ovu medijsku kampanju koja se dogodila. Jer mislim da je na neki način proizvela određeno ‘shizofreno’ stanje kod nekih ljudi koji nisu mislili povećavati cijene, ali kad su vidjeli da svi dižu cijene, onda su i oni da ne zaostaju počeli dizati cijene. Ponavljam, radije bih testirala je li naše gospodarstvo doista tržišno ili nije pa onda djelovala – naglasila je Trojić. Međutim, jasno joj je zašto je Vlada reagirala poprilično ‘brzo, hitro, instinktivno’.
—Kad pogledate strukturu hrvatske inflacije, njen najveći udio čini hrana i piće. Zbog toga su Vladi tako širom ‘otvorene oči’ te najviše prate trgovce. Radi toga su i pokrenute inspekcije jer ako tu stvari popuste, nama prijeti galopirajuća inflacija gdje onda ta stopa više neće biti tih, kako kažu, famoznih 19 ili 20 posto, nego može ‘skliznuti’ još dublje. To čini problem, to osiromašuje društvo. Standard građana se nepovratno narušava, dok s druge strane imamo problem da nam naš rast plaća ne može niti blizu pratiti postotak inflacije, i utoliko se stvara taj ‘raskol’ između rasta cijena i slabog rasta plaća. To opet otvara novi jaz ponovnog iseljavanja iz Hrvatske ili subvencija iz proračuna koje moraju pokrivati te rupe – reći će.
—Ipak, vjerujem da smo mi tržišna ekonomija i da će zakon ponude i potražnje učiniti svoje – zaključila je Trojić.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 18. siječnja 2023.