Današnja Gostionica Zavala izgrađena je 1903. godine, za vrijeme Austro-Ugarske monarhije kao željeznička stanica za prugu Gabela-Dubrovnik. U Domovinskom ratu je devastirana, zapaljena i granatirana, a prije možda pet godina počela je ideja obnove,
te je taj proces trajao čak dvije godine – priča nam Teo Andrić, jedan od kandidat u utrci za gradonačelnika Dubrovnika, za kojeg su mnogi utvrdili u posljednjih par mjeseci kako je potpuno 'nestao' s političke scene Grada. Nakon što je u drugom krugu izbora za gradonačelnika poražen od Andra Vlahušića, nije se našao ni u ulozi gradskog vijećnika.
Andrić je projekt Gostionice Zavala realizirao s Velimirom Soldom i može se reći potpuno se povukao iz dubrovačkih političkih voda u one ugostiteljske, u kojima se odlično snalazi. Naime, gostionica je danas bila prepuna ljudi iz Dubrovnika i naše županije. Razlog? Gosti su stigli kako bi uveličali proslavu Dana općine Ravno, te se nakon svečane sjednice Vijeća proslava nastavila u gostionici.
Od brojnih poznatih lica bio je tu župan Nikola Dobroslavić, bivši župan doktor Jure Burić, načelnik općine Konavle Luka Korda, Ivan Prce, bivši predsjednik županijske skupštine DNŽ, te mahom ostali Andrićevi prijatelji, poznanika i stranačkih kolega. Martin Raguž, predsjednik bosanskohercegovačkog HDZ-a, također se družio sa svojim kolegama na proslavi dana općine Ravno.
Književno likovne manifestacije za bolju općinu
Andrić, čini se, nije samo odlučio otvoriti restoran, već se zaista bacio u, moglo bi se reći, revitalizaciju cijele općine, koja ukupno broji preko tisuću stanovnika, dok u samoj Zavali ima tek šestoro ljudi.
– U restoranu samo zaposlio 10 ljudi, a u planu su mi određeni zanimljivi projekti. Zasad smo održali večer poezije u sklopu književno likovne manifestacije 'Grgurovi Hukovi' u petak navečer u Špilji Vjetrenica. Na večeri su sudjelovali brojni umjetnici – istaknuo je Andrić.
A oni su Srećko Marijanović, Sanijela Matković, Miljenko Stojić, Anita Martinac, Dušan Musa, Jasenka Požega Sremac, Hrvoje Barbir, Mirana Rogić, Jozo Jakiša, Vesna Slobođan, Jure Burić, Josip Milić, te Ljubo Krmek.
U likovnom dijelu programa okupili su se slikari na likovnoj koloniji koja se pokazala kao izniman uspjeh, te će se i dalje održavati na godišnjoj razini, kako nam je naglasio Andrić.
Sudionici likovnog dijela programa 'Grgurovi Hukovi' su Željko Marić, Viktorija Abramušić, Ernesto Markota, Anto Mamuša, Goran Milinković, Sreško Slišković, Ana Marija Kriste, Velimir Ključe, Jure Jovica, Jagoda Lasić, Srećko Kriste, Ivan Oberan te Franjo Primorac. Iz Grada je na likovnoj koloniji sudjelovao Josip Škerlj, naš poznati akademski slikar, uz to još i pedagog, književnik i kritičar, svakako jedno od ključnih lica slikarstva naših krajeva.
Likovnjaci su dobro raspoloženi slikali razne motive ovoga kraja, a istaknuli su i kako im je užitak raditi u ovom okruženju.