Aktualno

Svilokos: Bilježimo neuobičajeno visoku inflaciju koja je dobrim dijelom rezultat inozemnih faktora

Cijene dionica na europskim burzama pale su nakon izvješća o inflaciji u Sjedinjenim Američ­kim Državama. Broj zaraženih uslijed pojave novog zaraznijeg soja koronavirusa – omi­krona iz dana u dan raste, a s njim i strah ulagača kako će se gospodarski opora­vak dodatno oduljiti. Na njih pozitivno ne utječu ni informacije o povećanju indeksa potrošačkih cijena u SAD-u prema kojem su one u studenom porasle za 0.8 posto u odnosu na mje­sec prije i 6.8 posto usporedimo li to razdoblje s istim lani. Posrijedi je najveći rast cijena u Americi od 1982. godine, izvijestio je tamošnji Bureau of Labor Statistics. I dok njihovi eko­nomski stručnjaci te politička jav­nost diskutiraju u kojoj mjeri je ovo krivnja administracija demokrata Joea Bidena te jesu li statistički podatci stvaran odraz američke današnjice, za čitatelje DuLista s pro­fesorom monetarne ekonomije pri dubrovačkom Sveučilištu, Tonćijem Svilokosom provjerili smo na koji način bi se navedeno moglo odraziti na naše gospodarstvo.
Ono što naše čitatelje svakako zanima je hoće li spomenuto utje­cati na cijenu barela nafte, ali i pre­hrambenih namirnica u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj se posljednjih mjeseci bilježi neuobičajeno visoka infla­cija. Po izvješću Zavoda za statistiku cijene su u listopadu 2021. u odnosu na rujan 2021. u prosjeku više za 1,0 posto, a u odnosu na listopad 2020. za 3,8 posto. Hrvatska je relativno mala i otvorena zemlja u kojoj je stabilnost tečaja od izuzetnog značenja. U tim uvjetima svaka inflacija koju zabilje­žimo je rezultat dobrim dijelom ino­zemnih faktora. Inflacija u Hrvatsku ulazi preko rasta cijena nafte i goriva. Prema namjeni potrošnje na godišnjoj su razini u listopadu najviše porasle cijene prijevoza, za 10,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a hrana i bezalkoholna pića za 3,7 posto. Prijevoz poskupljuje upravo zbog rasta cijene goriva. Uz to, kada poskupi prijevoz ubrzo zatim poskupljuju ostale robe i usluge. Na cijenu nafte manji utjecaj ima monetarna politika koja po svojoj prirodi djeluje sve cijene, a više je pod utjecajem ponude koju dik­tiraju Organizacija zemalja izvoznica nafte i Rusija, s jedne strane, te potra­žnja koja je pod utjecajem antipande­mijskih mjera zatvaranja, rasta Kine i sličnog, s druge strane. Na to Hrvatska narodna banka možemo slobodno reći nema nikakvog utjecaja. ­
Među ulagačima vlada bojazan da se gospodarski oporavak iz ranije navedenih razloga ipak neće odviti kako su očekivali. Kakva su Vaša predviđanja?
Gledajući kretanje rasta BDP-a, bar za Hrvatsku, oporavak od pandemije ide bolje nego što se očekivalo. Hrvatska je u drugom i trećem kvartalu u odnosu na prošlogodišnje kvartale imala rast od 16,5 posto, odnosno 15,8 posto. Kao i uvijek, daljnji gospodarski rast kod nas prvenstveno ovisi o turističkoj sezoni. Sezona 2021. je bila bolja od svih oče­kivanja, a nadam se da će i 2022. biti dovoljno dobra na se nastavi uspostav­ljeni trend gospodarskog oporavka. Za to će presudnu ulogu ovog puta imati stupanj procijepljenosti među stanov­ništvom kao i razvoj događaja u vezi s omikron sojem virusa.
Na koji način bi prema Vama tre­bala reagirati HNB?
HNB je vrlo snažno djelovala na početku pandemije. Tijekom ožujka 2020. HNB je otkupila državnih vrijed­nosnica preko četiri milijarde kuna, a tijekom travnja 2020. još devet i pol milijarde kuna. Uz to je smanjila stopu obvezne rezerve s 12 na 9 posto. Uspo­stavljena je linija za valutnu razmjenu s Europskom centralnom bankom tzv. swap line koja je HNB-u olakšala obranu tečaja. U isto vrijeme ECB je pokrenula hitni program kupnje zbog pandemije, tzv. pandemic emergency purchase programme kojim još uvijek ubrizgava dodatnu količinu novca u optjecaj. Zbog toga, ali i zbog drugih faktora očekujem daljnji rast cijena u zemljama Ekonomske i monetarne unije. Zaokret u monetarnoj politici ECB-a bi se po nekim najavama trebao dogoditi tek krajem ožujka 2022. Za HNB očekujem da prvenstveno dje­luje na očuvanju tečaja što je i do sada radio. Ako se nastavi takva politika, a hoće jer smo ušli u europski tečajni mehanizam, tj. ERM2 mehanizam, u tom slučaju HNB nema puno izbora nego pratiti monetarnu politiku koju će voditi Europska centralna banka, koja je zasada još uvijek ekspanzivna.
Pojasnite nam koja je uopće pozadina stanja kojeg trenutno promatramo.
Kada je započela COVID-19 kriza mone­tarne vlasti su gotovo svugdje u svijetu vrlo brzo reagirale. Masovno su počele primjenjivati ekspanzivnu monetarnu politiku – politiku jeftinog novca spu­štajući ključne kamatne stope. Poli­tika se provodila, i dalje se provodi, tzv. kvantitativnim popuštanjem kojim centralne banke otkupljuju velike koli­čine u pravilu državnih vrijednosnih papira – obveznica. Tim ubrizgavaju u financijski sustav dodatne količine novca. Kako bi razumjeli ekonomsku logiku ovakvog ponašanja centralnih banaka treba znati da je velika razlika kada vrijednosne papire kupuje fizička osoba ili tvrtka u odnosu na to kada to čini centralna banka. Kada to rade fizičke osobe ili tvrtke, oni to rade s ranije stečenim novcem i time ne nastaje novi novac. Kada to radi cen­tralna banka, ona time stvara novi novac ‘ni iz čega’. Pojednostavljeno, možemo reći da jedino centralna banka ima tiskarski stroj za tiskanje novca.
Nadalje, novac možemo promatrati kao na bilo koje drugo dobro za koje postoji ponuda i potražnja. Ponudu u prvom redu određuje centralna banka, a potražnja proizlazi zbog funkcija novca. Kamatna stopa je u tom slu­čaju cijena novca, a kada povećate ponudu novca onda je logično da nje­gova cijena pada. Niže kamatne stope potiču investicije, potražnju za kredi­tima, a time i potrošnju. Sve zajedno potiče gospodarsku aktivnost u zemlji.
Međutim, ako povećana količina novca u optjecaju ne prati povećana količina dobara i usluga koja se razmjenjuje s tim novcem, u tom slučaju dolazi do rasta cijena odnosno do inflacije. Znači, predugo vođena ekspanzivna mone­tarna politika može dovesti do infla­tornih kretanja, i zato centralne banke koje sada provode takvu monetarnu politiku u jednom trenutku moraju preokrenuti klatno u smjeru restrik­cije. Kako bi odredile pravi trenutak i idealnu brzinu zaokreta centralne vlasti budno prate kretanje cijena i utvrđuju sve faktore koje, uz njihovu politiku, utječu na cijene. Sve to znaju i investitori na financijskim tržištima koji važu svaku riječ u izjavama guver­nera i usklađuju svoje strategije ulaga­nja s budućim očekivanjima do kojih može doći nakon objava Zapisnika sa sastanka Sustav federalnih rezervi, tj. Fed-a ili objava izvješća o inflaciji.
Ovdje treba reći da ekspanzivna mone­tarna politika i politika niskih kamat­nih stopa djeluje i na rast cijena na burzama pa tako i preokret u toj poli­tici utječe na pad cijena. Svi sudionici su već u svoje ponašanje ukalkulirali i očekivani zaokret u monetarnoj poli­tici je neminovan, a do eventualne korekcije cijena na burzovnim trži­štima može doći zbog promjene oče­kivanog trenutka tog zaokreta. Visoka inflacija svakako potiče da do tog zao­kreta dođe i ranije nego što se prvotno očekivalo.
Naravno, na kretanje cijena na burzi ne utječe samo monetarna politika nego niz faktora, odnosno očekivanja o kre­tanju fundamentalnih pokazatelja o uspješnosti tvrtki. Na razvoj mnogih tvrtka pandemija ima negativan utje­caj, a na neka može imati i pozitivan utjecaj, što se odražava na cijene dio­nica tih poduzeća.
Je li za očekivati kako ćemo se s napisima o inflaciji sve češće susre­tati ili je ona tek prolazna pojava?
Produživanje pandemije i pojava novog soja korona virusa utječe da do zaokreta u monetarnoj politici dođe kasnije, dok s druge strane, kao što sam ranije rekao, pojava visoke stope infla­cije utječu na raniji zaokret u monetar­noj politici.
Monetarna politika najbolje djeluje u kratkom roku. Preduga primjena ekspanzivne politike dovodi do toga da se postupno smanjuju pozitivni efekti te politike, a rastu negativni efekti utjelovljeni u visokim stopama infla­cije. Dodatni problem je što je jedan dio sadašnjeg rasta cijena izazvan u poremećajima u globalnim lancima opskrbe. Na taj dio rasta cijena cen­tralna banka ne može utjecati.
Razvoj pandemije djelovao je negativno i na potražnju, ali i na ponudu. Ovisno koji su efekti veći, pandemija može u nekim segmentima dovesti i do pada cijena nekih dobara i usluga za koja je pala potražnja primjerice u turizmu, a u drugim segmentima dovodi do rasta cijena kao kod za higijenskih potrepština i hrane. Osim ekspanzivne monetarne politike na inflaciju djeluje ekspanzivna fiskalna politika, spomenuti poremećaji u lancima opskrbe, klimatski poremećaji, problemi u transportu, kretanje cijena energenata i slično.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 15. prosinca 2021.

Pročitajte još

Mons. Roko Glasnović: ‘Ako istinski nasljedujemo Kristov put i našega Parca, bit ćemo svi Vlahovi ljudi’

Dulist

Srijedom se čita DuList!

Dulist

DOZNAJEMO Mato Franković zatražio novo rješenje za antenu na Lopudu

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija