Posljednjih nekoliko godina, više nego ikad ranije, brojne dubrovačke novogradnje pobudile su interes javnosti. Prvenstveno zbog svojih povećih dimenzija, ali i samih lokacija na kojima su nastajale. Prisjetit ćemo se tako gradnje ispod tvrđave na Glavici Babinog kuka, ali i projekta ‘Gravosa Residences’ ispod Ulice bana Josipa Jelačića koji je u jednom trenutku zaprijetio i urušavanju same prometnice. Sve političke opcije za nered u prostoru kojemu svjedočimo okrivljavaju Generalni urbanistički plan iz 2005. godine te njegove izmjene iz 2007. i 2014. Tome bi se uskoro trebalo stati na kraj budući da je pokrenuta procedura za izradu izmjena i dopuna tekstualnog dijela glavnog dubrovačkog prostorno-planskog dokumenta. No, dok se u političkom ringu izvlače uglavnom jedni te isti primjeri novogradnje, koji svakako ‘odskaču’ od dubrovačke mjere kojom se toliko često volimo ponositi, postoje i neke gradnje koje itekako ‘bodu oči’, ali se nekako grade u tišini, jer su daleko od nekih uobičajenih glavnih ruta kretanja. Jedna takva događa se u Ulici Josipa Kosora, u Hladnici gdje deset investitora, mahom profesora Sveučilišta u Dubrovniku gradi deset objekata s gotovo 30 stanova na zemljištu koje im je besplatno dodijelila ova visokoobrazovna ustanova. Nije ovo jedini projekt kojim su profesori na istom potezu rješavali svoje stambeno pitanje po istom modelu, uz dodjelu zemljišta. No za razliku od tog prvog objekta, u kojem je svoje stambeno pitanje riješilo pet profesora s pet stanova, u ovom su drugom slučaju očito narasli apetiti pa se grade tri stana po investitoru.
Inače, gradnja je počela prije godinu i pol dana, no kako vrijeme odmiče tako su mnogi koji gravitiraju ovom dijelu grada u čudu te ne vjeruju kako tamo zapravo niče pravo malo naselje. Gradi se, naime, deset niskih građevina katnosti suteren – podrum – jedan kat – potkrovlje, a svaka od tih građevina ima po tri funkcionalne jedinice. Mnoge s kojima smo razgovarali čudi i međusobna mala udaljenost između objekata pa se često čuju komentari kako će ‘profesori jedni drugima gledati u pjat’.
29 stanova i jedan poslovni prostor
-U Ulici Josipa Kosora izdano je deset građevinskih dozvola za deset niskih građevina i jedna za pristupni put. Građevine su katnosti: S+P+1+Pk. U prosjeku su u svakoj građevini planirane po tri funkcionalne jedinice – odgovorili su na upit DuLista iz Grada Dubrovnika. Naime, dio stanovnika Hladnice ovih se dana zapitao koliko se objekata i stanova točno tu gradi te jesu li u međuvremenu zatražene izmjene građevinskih dozvola. No, sudeći po odgovoru Grada, izmjene i dopune građevinskih dozvola radi povećanja stambenih jedinica ipak nisu zatražene.
DuList je već ranije pisao o ovoj novoj stambenoj izgradnji, a dotaknuli smo se i problematike parkirališnih mjesta kojih i u ovom naselju kronično nedostaje. Tada su nam iz Gradske uprave potvrdili kako je ukupan broj stambenih jedinica koje se grade na ovom predjelu 29 plus jedna poslovna jedinica. Potreban broj parkirališnih mjesta za toliku izgradnju jest 59.
-Na česticama je osigurano 57 parkirališnih mjesta, a za dva nedostajuća uplaćena je propisana naknada u iznosu od 70.000 kuna – naveli su nam tada iz Grada Dubrovnika.
Investitori ove izgradnje su dakle sadašnji i bivši nastavnici Sveučilišta u Dubrovniku. Među njima su, što se moglo vidjeti i na istaknutim tablama na gradilištu, Ivan Prce, Matko Bupić, Srećko Krile, Marija Mirošević, Miloš Brajović, Ivan Jelčić, Mate Jurjević, Ante Katavić, Nikša Koboević i Jadran Šundrica.
Inače, riječ je o zemljištu koje je svojim tadašnjim zaposlenicima prije 18 godina besplatno dodijelilo Veleučilište u Dubrovniku, dok oni sami financiraju gradnju. Projektantica ovih stanova zamjenica je gradonačelnika Orlanda Tokić i tvrtka Apozito d.o.o., a stanove gradi tvrtka Texo gradnja d.o.o.. Projekt je pravomoćnu građevinsku dozvolu dobio u studenom 2018. godine, a početak građenja prijavljen je 18. travnja 2019. godine.
Umjesto doma – stanovi
Inače, zemljište u Hladnici stekao je Studentski centar temeljem rješenja bivše Općine Dubrovnik 1984. godine kojim mu se isto dalo na korištenje neposrednom pogodbom radi izgradnje studentskog doma, dok se u zemljišnim knjigama kao vlasnik navodilo Veleučilište. Osnivanjem Sveučilišta u Dubrovniku Veleučilište u Dubrovniku i Studentski centar u Dubrovniku pripojeni su toj novoosnovanoj visokoobrazovnoj ustanovi. Od gradnje studentskog doma na ovoj lokaciji se odustalo, a kad je odlučeno kako će se taj objekt graditi u Čokolinu, Sveučilište donosi odluku o dodjeli zemljišta svojim zaposlenicima. No, besplatna dodjela zemljišta na kojem nastavnici o svom trošku grade stanove nije jedini način na koji je Sveučilište u Dubrovniku rješavalo stambeno zbrinjavanje svojih zaposlenika. Naime, 2007. godine donesen je Pravilnik o kriterijima za zadovoljavanje stambenih potreba. Njime se pak, uređivalo kreditiranje zaposlenika Sveučilišta u Dubrovniku radi rješavanja njihovih stambenih potreba isključivo na području Dubrovačko-neretvanske županije. Riječ je o povoljnijim uvjetima kreditiranja. Na inicijativu tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, potpisan je ugovor o odobravanju stambenih kredita zaposlenima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja sa Zagrebačkom bankom d.d. i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa. Ministarstvo je Sveučilištu u Dubrovniku dostavilo tablicu s raspodjelom kvote za subvencionirane stambene kredite po ustanovama visokog obrazovanja, a tim je dokumentom Sveučilištu pripala kvota od 42 subvencionirana kredita. Sedam kandidata ispunjavalo je uvjete za kreditiranje izgradnje obiteljske kuće ili stana kao posebnog dijela stambene zgrade, 12 kandidata imalo je uvjete za kreditiranje kupnje obiteljske kuće ili stana kao posebnog dijela stambene zgrade, četiri su kandidata imali uvjete za refinanciranje postojećeg kredita, a dva za konverziju postojećeg kredita. Po jedan kandidat imao je uvjete za dovršenje obiteljske kuće ili stana, proširenje stambenog prostora te za kupnju i komunalno uređenje građevinskog zemljišta, dok su dva kandidata imali uvjete za poboljšanje uvjeta stanovanja – adaptacija, rekonstrukcija.