Partnerski projekt Kuće Bukovac (Muzeji i galerije Konavala) iz Cavtata i Galerije Klovićevi dvori iz Zagreba pripremaju sasvim posebnu izložbu o našem velikanu Vlahu Bukovcu zamišljenu kao trogodišnji ciklus izložbi posvećenih našem umjetniku.
Više svo o svemu, za ovaj broj DuLista, saznali od autorice izložbene koncepcije i kustosice Kuće Bukovac, Lucije Vuković, koja zajedno s višom kustosicom Galerije Klovićevi dvori, Petrom Vugrinec, postavlja ovu izložbu.
— Na izložbama segmentno predstavljamo djelo Vlaha Bukovca, jednog od naših najznačajnijih slikara, kroz njegova tri glavna formativna razdoblja. Prva izložba bavi se Bukovčevim pariškim razdobljem (1877.–1893.). Na drugoj izložbi prikazat ćemo slikarevo razdoblje provedeno u Zagrebu, Cavtatu i Beču (1893.–1903.), a na trećoj njegovo praško razdoblje (1903.–1922.) – kazala nam je Vuković koja nam je detaljno ispričala put ovog vrijednog projekta.
Izložbama pratite Bukovčeve cikluse. Koliko dugo će biti postavljena?
Ciklus Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje (1877.–1893.), dakle prvi dio ciklusa, otvara se u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu 18. siječnja 2018., a izložba ostaje otvorena do 11. ožujka 2018. godine. Izložbu će pratiti program predavanja i stručnih vodstava.
Surađujete s Galerijom Klovićevi dvori, ali i s brojnim eminentnim stručnjacima. Već ste prije surađivali s nekima od njih?
Inicijalni poziv za autorsku suradnju na ovom trogodišnjem projektu došao je od kolegice Petre Vugrinec, više kustosice Galerije Klovićevi dvori. Kao autorice izložbene koncepcije, na prvoj izložbi na kojoj predstavljamo Bukovautorice izložbene koncepcije, na prvoj čevo djelovanje u Parizu te njegovu afirmaciju u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji, kao i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji, pozvali smo stručnjake koji se bave pojedinim tematskim cjelinama. Rachel Rossner, američka povjesničarka umjetnosti, koja je doktorirala s temom Great Expectations: The South Slavs in the Paris Salon Canvases of Vlaho Bukovac and Jaroslav Čermak na ‘The University of Chicago’, bavi se Bukovčevim prisustvom na pariškom Salonu i njegovom ‘crnogorskom epizodom’. Akademik dr. sc. Radoslav Tomić bavi se Bukovčevim povratcima u domovinu i portretima nastalima u Dubrovniku i Dalmaciji, a izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr. Igor Borozan dinastičkim portretima u Srbiji. Britanski povjesničar umjetnosti Alex Kidson i lady Beresford-Peirse znatan su doprinos dali rasvjetljavanju dijela Bukovčevog opusa ostvarenog za engleske naručitelje.
Kuća Bukovac je kroz svoj dosadašnji rad i ranije surađivala s dijelom stručnjaka uključenih u projekt. Alex Kidson jedan je od prvih međunarodnih istraživača koji se izvan Hrvatske bavio Bukovcem i organizirao više izložbi u Engleskoj, još 2005. godine, a njegova istraživanja obavljena su i u Cavtatu. Lady Jadranka Beresford- Peirse dugogodišnja je suradnica Kuće Bukovac te jedna od najzaslužnijih posrednica pri donaciji 10 djela Vlaha Bukovca iz zbirke Glen Kući Bukovac 2006. godine. Rachel Rossner je također dugogodišnja suradnica muzeja na istraživačkim i izložbenim projektima, bila je koautorica izložbe Imaginativni svjetovi-Bukovčevi ateljei održane u Kući Bukovac 2010. godine. Projekt je otvorio priliku za suradnju s ostalim stručnjacima kod nas i vani koji se bave djelom Vlaha Bukovca, poput akademika Radoslava Tomića i dr. Igora Borozana, ali i ostvarivanje više suradnji s institucijama i privatnim vlasnicima putem posudbi djela za izložbu, a za koje su kontakti započeli upravo u Kući Bukovac, kao središnjem mjestu memorije o slikaru. Izložba tako objedinjuje istraživanja koja do sada nisu bila prisutna u široj hrvatskoj javnosti, a neraskidivo su povezana s ishodištem – Kućom Bukovac – prostorom života i rada slikara i riznicom njegova nasljeđa. Tu se vraćaju brojni kolege koji se bave ovim segmentom povijesti umjetnosti.
Kao kustosica izložbe, na što ste osobito ponosni u koncipiranju izložbi?
Cilj projekta i izložbe je dati pogled na Bukovčev rad s međunarodnog stajališta, predstavljamo do sad kod nas malo poznata, nova istraživanja te otvaramo pitanje o Bukovčevom repozicioniranju u europskom kontekstu. Na izložbi će biti predstavljena djela koja do sad nisu viđena u Hrvatskoj, poput onih iz Engleske, ali i pravih bisera iz naših i stranih privatnih zbirki te manje poznati radovi iz Bukovčevog pejzažnog opusa.
Postoje li dodatni planovi/napori Kuće Bukovac za 2018. godinu vezani za umjetnikov rad/opus?
Kuća Bukovac čuva dragocjenu zbirku slika i crteža, osobnih predmeta i arhivalija u umjetnikovoj rodnoj kući, u kojoj je živio i stvarao, oslikao zidove. Osnovna joj je uloga očuvanje i briga za bogatu zbirku, daljnji rad na njenoj obradi i zaštiti, poput digitalizacije muzejske građe, kao i prikupljanja nove građe. U pripremi je nova izložba o Vlahu Bukovcu i dijelu zbirke koji nije u stalnom postavu muzeja, kao i nastavak projekta suradnje s Galerijom Klovićevi dvori koja na ovaj način otvara priliku šire kontekstualizacije i prezentacije zbirke Kuće Bukovac.
Izložba se održava po visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i Vlade Republike Hrvatske. Izložbu će otvoriti predjednik Vlade RH Andrej Plenković u u četvrtak, 18. siječnja u 19 sati kojom će se svečano obilježiti početak Europske godine kulturne baštine u Republici Hrvatskoj.
Foto: Kuća Bukovac