Za ovaj broj DuLista odlučio sam napisati jednu crticu iz novijeg doba, koja možda i nije povijesna tema, ali svakako zavrjeđuje našu pažnju. Naime, pod impresijom fotografije obodskog mosta u izgradnji koju mi je uručio gospar Stijepo Deranja odlučio sam istražiti nešto o toj građevini staroj sada već punih 50 godina i koja svojom gracioznošću i ljepotom i danas plijeni pažnju putnika. Službeni naziv mosta je Most Obod i dug je 110 metara. Obzirom na svoju dužinu ubraja se među 17 mostova Jadranske magistrale koji su dulji od 100 metara (nakon 1985. godine izgrađeno je još šest takvih objekata). Most je projektirao naš vrsni stručnjak, inženjer Krešimir Šavor, radove je izvodilo poduzeće „Graditelj” iz Dubrovnika, dok je šef gradilišta bio naš sugrađanin gospar Ante Domaćin. Zanimljiva je podudarnost kako je Krešimir Šavor bio, između ostalog, i glavni projektant impozantnog televizijskog tornja Sljeme u Zagrebu.
TRUD STARIJIH GENERACIJA BLIJEDI
Kako je povod ovom tekstu poklonjena fotografija mosta, te kako je ovaj most dio Jadranske magistrale red je da se podsjetimo i na tu cestu koja je promijenila kompletnu sliku Primorja i Dalmacije nakon što je završena prije skoro 50 godina. Protekom vremena događaji padaju u zaborav pa nije naodmet podsjetiti mlađe generacije na način života i trud starijih, pogotovo jer živimo u vremenu sveopćeg relativizma koji obezvrjeđuje sve što su stvarale starije generacije, a veliča duh potrošačkog društva. Ilustrativan primjer takvog odnosa je i Jadranska magistrala koja današnjim generacijama izgleda smiješno i bezvrijedno u usporedbi s modernim autocestama koje su prekrile dalmatinski krajolik u posljednjem desetljeću. Pritom i trud starijih generacija blijedi, odnosno zaboravlja se vrijeme u kojem ta magistrala nastaje i koje poteškoće je to vrijeme za jedan takav pothvat podrazumijevalo. Dakle, Jadranska magistrala gradila se od 1955. pa sve do 1965. godine, a povezuje sva naselja uzduž Primorja i Dalmacije. Cesta prolazi terenom raznolike konfiguracije, čas kroz planinski krš, čas uz obalu, pružajući putnicima zadivljujuće kontraste. Ne smijemo zaboraviti kako su se tada radovi izvodili s vrlo skromnom opremom, te je prevladavao ručni rad. Stvarana su gradilišta s kompletnim naseljima, u kojima su radnici boravili mjesecima ne napuštajući gradilišta. Magistrala je ukupne dužine 590 kilometara, a prilikom gradnje obavljeno je 6,6 milijuna metara kubnih iskopa, oko 5,8 milijuna metara kubnih nasipa, te 4,3 milijuna metarakvadratnih asfaltnog zastora – sav taj posao obavilo je 300 inženjera i tehničara s više od 6000 radnika.
TURISTIČKI PREPOROD DALMACIJE
Važno je istaknuti kako su izgradnjom i puštanjem u promet Jadranske magistrale stvoreni preduvjeti za razvoj gospodarstva, a osobito turizma. Već nakon nekoliko godina pokazalo se kako magistrala preuzima glavninu putničkog prometa uzduž Jadranske obale, koja se tada obavljala morem. Stoga se može ustvrditi kako je Jadranska magistrala potakla pravi turistički preporod Dalmacije. Kada je u pitanju nazivlje magistrale ono se mijenjalo, i to kako ono službeno tako i ono popularno. Službeno se vodila kao cesta I. reda, magistralna cesta, dok je popularno nazivana Jadranska cesta, Jadranska turistička cesta i Jadranska magistrala. No, bez obzira kako je nazivali ono što je bitno je ponos koji bi svatko od nas trebao osjećati, i osjeća u trenucima dok se vozi Jadranskom magistralom i uživa u ljepoti krajobraza koji vožnja njome pruža.