Ekonomisti oduvijek promatraju uspješne tvrtke, pokušavajući razumijeti bit njihove uspješnosti. Pa tako primjerice proučavaju njihov poslovni model ili jednostavno koliko novih radnih mjesta stvaraju. Svaka tvrtka doprinosi stvaranju dinamike, međutim empirijski dokazi u literaturi ukazuju na važnost male grupe elitnih tvrtki koje se nazivaju brzorastuće tvrtke. Brzorastuće tvrtke stvaraju dinamiku i radna mjesta u ekonomiji.
Piše: Stjepan Srhoj, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku
Kad kažemo dinamiku, tu ponajprije mislimo na kreativnu destrukciju, proces koji opisuje kako brzi rast i uspješnost jedne tvrtke nerijetko znači da se neko drugo poduzeće smanjuje u prihodima. Kreativna destrukcija se često povezuje s inovacijom u širem smislu, dakle, brzorastuća tvrtka nudi kvalitetniji ili jeftiniji proizvod ili uslugu, zbog čega raste u prihodima, ali i oduzima kupce drugim tvrtkama, bez obzira događa li se to na lokalnom, nacionalnom ili međunarodnom tržištu. Pa tako ekstremni primjer može biti brzi rast Ubera koji je značio smanjenje prihoda mnogim postojećim taksi tvrtkama, ili brzi rast Apple-a s iPhone-om koji je prouzročio i pad prodaje Nokia mobilnih telefona. Kad kažemo radna mjesta u ekonomiji, brzorastuće tvrtke su važne jer relativno mali broj stvara nadproporcionalno veliki broj radnih mjesta.
Primjerice, u Velikoj Britaniji utvrđeno je kako svega 6 posto tvrtki stvara 50 posto svih novih poslova, a tim ekonomista nedavno je istražio i brzorastuće tvrke u susjednoj Sloveniji. Članak pod nazivom Stylised facts about Slovenian high growth firms objavljen je u časopisu Economic Research – Ekonomska Istraživanja. U Sloveniji je utvrđeno kako svega 2 posto tvrtki stvara 35 posto svih novih radnih mjesta u razdoblju od 2011. do 2014. godine. Zanimljivo je i da su takve brzorastuće tvrtke rijetko u visokotehnološkim proizvodnim sektorima, već su češće u manje tehnološko intenzivnim proizvodnim sektorima i vrlo često u uslužnim sektorima. Pa tako tvrtke u visoko i srednje visoko tehnološkim sektorima (npr. proizvodnja lijekova, računala, elektronike, optičkih instrumenata,kemikalija ili automobila) obuhvaćaju svega 9 posto brzorastućih tvrtki u Sloveniji, dok poduzeća u manje tehnološko intenzivnim proizvodnim sektorima (npr. proizvodnja hrane i piće, namještaja, tekstila) obuhvaćaju 22 posto brzorastućih tvrtki. Kod usluga, važan dio brzorastućih tvrtki (28%) posluje u znanjem intenzivnom uslužnom sektoru (npr. softverska rješenja, upravljanje podatcima), a manje znanjem intenzivni uslužni sektori (npr. usluge smještaja, hrane i pića, trgovine i transporta) obuhvaćaju 20 posto brzorastućih tvrtki u Sloveniji, dok 20 posto brzorastućih tvrtki je iz građevinskog sektora.
Tablica – Brzorastuća poduzeća u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 2014 – 2017
Napomena: podaci o prihodima od prodaje javno su dostupni na stranicama Financijske agencije (FINA) i nisu deflacionirani. Prema Eurostat-OECD definiciji, tvrtke s manje od 10 zaposlenika u 2014. godini ne mogu biti identificirane kao brzorastuće.
46 brzorastućih tvrtki
Brzorastuće tvrtke su također važne jer sudjeluju u dinamici formiranja kulture društva. Naime, mladi ljudi često žele brzi uspjeh pa onda promatraju koje tvrtke brzo rastu i na koji način. Ono što vide na tržištu im šalje signal čime se baviti kako bi uspjeli u svom naumu brzog uspjeha. Ako su to manje znanjem intenzivni poslovi, ni znanje neće biti na cijeni, s druge strane, ako su to znanjem intenzivni poslovi, znanje će biti više na cijeni. Pitanje koje se nameće jest koje su to brzorastuće tvrtke u Dubrovačko-neretvanskoj županiji? Postoje različite definicije brzorastućih tvrtki i ovisno o odabranoj definiciji, različite tvrtke mogu biti identificirane. Treba napomenuti da svaka definicija (npr. definicije temeljene na pokazatelju prihoda, zaposlenosti, profita ili kapitala) ima svoje mane, međutim, kao i inače u životu, potrebno je napraviti odabir. Zbog jednostavnosti ovog članka, primjenit ćemo najčešće korištenu definiciju – onu zajedničku Eurostata i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), i to onu temeljenu na rastu u prihodima od prodaje. Prema toj Eurostat-OECD definiciji tvrtka treba imati barem 10 zaposlenih u godini t, zatim treba imati rast u prihodima sljedeće tri godine po godišnjoj stopi od 20 posto, što bi značilo 72,8 posto rasta u prihodima tri godine kasnije. Koristeći Eurostat-OECD definiciju moguće je identificirati 46 brzorastućih tvrtki u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za razdoblje od 2014. do 2017. godine. Gledajući postotni rast prihoda, zanimljivo je da su prve tri tvrtke registrirane u Metkoviću, a ne Dubrovniku. Izuzmemo li tvrtke izvan područja Grada Dubrovnika, na tablici možemo uvidjeti da su u Dubrovniku brzorastuće tvrtke dominantno iz građevinskog sektora, turističke agencije, hoteli te restorani. Turizam je glavni pokretač razvoja Dubrovnika, a građevinske tvrtke rastu kako rastu optimistična očekivanja poduzetnika o budućoj potražnji za turizmom, ali i kako rastu javni infrastrukturni projekti. Nije identificirana niti jedna proizvodna tvrka, a u skupini uslužnog sektora se može pronaći tek jedna u znanjem intenzivnim djelatnostima – Phobs d.o.o.. Nadam se kako će u budućem razdoblju biti više ovakvih primjera. Treba naglasiti da održavanje brzog rasta u još jednom trogodišnjem razdoblju zapravo nije često pa možemo tvrditi kako se radi i o tvrtkama u epizodi brzog rasta. Gledajući samo godinu naprijed, dakle razdoblje od 2015. do 2018. godine, već je moguće uočiti neke nove, izvjesne kandidate poput Poliklinike Glavić i Direct Bookera. Dakle, prethodno navedenih 46 tvrtki su bile brzorastuće u razdoblju 2014. do 2017., međutim manje je vjerojatno da će tih navedenih 46 biti u sličnoj epizodi tijekom nadolazećih godina 2017. – 2020. godine. Svaka brzorastuća tvrtka ima svoju ekonomsko-političku priču o tome zašto i kako su osmislili uspješan poslovni model. Vrijedi istaknuti da je u manje znanjem intenzivnim djelatnostima, poput ugostiteljstva, od izrazite važnosti osiguranje atraktivne lokacije, a one postoje u ograničenom broju. Zanimljivo istraživačko pitanje jest kako se osiguravaju atraktivne lokacije u ugostiteljstvu (bilo usluga smještaja ili hrane i pića), a kako atraktivni poslovi u građevini da bi poslovni model tih tvrtki funkcionirao. Empirijski utemeljen odgovor na to pitanje nemam, a oni zainteresirani za uvod u tematiku poslovnih modela na hrvatskom jeziku isto mogu pronaći besplatno na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske ‘Hrčak’, pod nazivom ‘Poslovni modeli kao koncepcijski okvir pristupa dizajnu poslovanja suvremenih poduzeća’ ili ‘Strateški pristup inoviranju poslovnih modela’.
Buđenje konkurentskih destinacija
Za kraj treba istaknuti tri momenta. Prvo, sve one brzorastuće građevinske tvrtke iz tablice nešto grade. Pretpostavimo li da dio (ili većina) tih objekata zapravo predstavljaju smještajne jedinice za turiste dolazimo do zaključka o rastu ponude smještajnih jedinica za turiste. Drugo, recesija je nedavno počela u Italiji, što i nije toliko strašno za Dubrovnik, zbog magnitude i vremenskog trajanja recesije te udjela Talijana u broju gostiju u Dubrovniku. Međutim, moguća recesija u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Australiji i Njemačkoj je od izrazite važnosti za Dubrovčane. Recesija znači i pad kupovne moći državljana tih zemalja, a kada imate manje novaca smanjujete potrošnju na luksuzna dobra pa tako i na turistička putovanja. Razvoj makroekonomskih događaja u zemljama odakle dolaze naši turisti bi se trebao pratiti s pažnjom. Treći moment je buđenje konkurentskih destinacija u Španjolskoj, Grčkoj ili Turskoj, koje nude jeftiniji sadržaj dobre kvalitete. Dakle, s jedne strane raste broj smještajnih jedinica, a s druge strane se nazire moguća recesija u zemljama odakle dolazi najveći dio naših gostiju uz buđenje konkurentskih destinacija. Pod pretpostavkom da se tako nastave razvijati događaji, doći će do pada cijena noćenja za turiste, što će smanjiti profite u turističkom sektoru, pa i optimistična očekivanja poduzetnika, a zatim će ‘kihnuti’ građevinski sektor. Nažalost, u recesiji, oni koji najviše pate nisu bogati, nego oni siromašni i oni koji žele postati bogati.
Foto:Privatna arhiva