‘Rimski carski novac’ naziv je pretposljednje ovogodišnje izložbe Dubrovačkih muzeja, koja je otvorena u Kneževu dvoru u petak, 19. prosinca. Autor izložbe je Darko Milošević, a autorica likovnog postava Ivona Michl, oboje kustosi Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja.
Izložbom ‘Rimski carski novac’ prezentirani su primjerci novca iz fundusa Muzeja od osnutka Carstva za Augusta, pa sve do primjeraka novca cara Valentinijana II. s kraja 3 stoljeća. Riječ je o ukupno 52 primjerka novca, od kojih su 48 kataloški obrađeni, a poredani su po vremenu kovanja, od Augustova srebrnog denara do Valentinijanove majorine.
– Većem dijelu izložene građe ne zna se podrijetlo jer je jedan dio stigao donacijama, dok je drugi pronađen u istraživanjima koja su različita kulturna društva provodila po dubrovačkom kraju početkom prošlog stoljeća. Međutim, pretpostavlja se da većina novca potječe s dubrovačkog područja od Stona do Cavtata, odnosno nekadašnjih Stagnuma i Epidauruma – kazao je autor izložbe Darko Milošević, naglasivši kako nam „i takvi, izvan arheološkog konteksta, svojom relativnom brojnošću jedne skupine prema drugoj i zanimljivom ikonografijom, mogu dati sliku minulih razdoblja“.
Numizmatička građa Arheološkog muzeja dosad nije bila sistematizirana i valorizirana jer je Zbirka formirana tek nedavno. Zbirka se sastoji od manjeg broja grčkih, helenističkih, republikanskih rimskih kovanica i novca ilirskih vladara, dok se najveći dio kovanica odnosi na rimsko carsko razdoblje. U drugoj je skupini novac bizantskih vladara te pojedini primjerci ranosrednjovjekovnih kneževina i gradova država susjednoga talijanskog poluotoka.
– Nalazi nam, u neku ruku, u osnovnim crtama daju sliku naseljenosti i društvenog razvoja našeg kraja prije dvije tisuće godina. Stoga je ukupni fundus Zbirke znakovit: u manjoj su mjeri grčki, ilirski, helenistički i republikanski elementi nazočni na južnom Jadranu, dok se najveći razvoj očituje u doba srednjeg i kasnog Carstva, odnosno od 2. do 3. i 4. stoljeća. Djelomice je to tako zbog prirodnog porasta stanovništva gradova južnog Jadrana i širenja trgovačke mreže, a djelomice zbog deprecijacije valute, što je za posljedicu imalo pojavu veće količine bakrenog i brončanog novca u kasnom razdoblju Carstva – objasnio je Milošević.
Osim za lakše trgovanje, Rimljanima je novac služio i kao sredstvo državne promidžbe. Njime su se najlakše i najbrže promicali lik cara, njegova djela i podvizi. Koji su carevi sa svojim podvizima dospjeli do naših krajeva bit će moguće saznati u Kneževu dvoru sve do 28. veljače 2015. godine, kad je planirano zatvaranje izložbe.