Aktualno

RAZGOVOR: MATO FRANKOVIĆ Očekuje nas još posljedica starog GUP-a

mato frankovic

Bliži se polovica drugog mandata gradonačelnika Mata Frankovića. Iako nas do novih lokalnih izbora dijeli nešto više od dvije godine, o njima danas ne želi razmišljati. To je, istaknuo je za DuList, sasvim dovoljno vremena da se isključivo i jedino posveti projektima. Više o njima, ali i o novom prometnom režimu oko Grada koji nas tek čeka, donosimo u razgovoru.

Koliko ste zadovoljni s proteklih gotovo šest godina mandata?
Relativno sam zadovoljan. Puno smo projekata željeli realizirati, ali nas je nažalost poremetila koronakriza. Tada se trebalo snalaziti i financijski konsolidirati grad, ispoštovati sve obveze, posebno prema socijalnim skupinama, što smo uspješno i odradili. Povratili smo turističku sezonu u trenutcima kada je to bilo moguće. Da kojim slučajem nije bilo koronakrize i izgubljenih gotovo 500 milijuna kuna, vjerujem da bismo bili realizirali puno projekata. Među njima primjerice i novi vrtić u Mokošici, a i naše bi ulice danas sigurno drukčije izgledale, ali nedostatak financijskih sredstava nas je zapriječio u realizaciji. Danas imamo spreman cijeli niz građevinskih dozvola, ali nemamo novaca. Potražit ćemo ih u EU fondovima, kao i svi ostali. Kad bismo ocjenom ocjenjivali moje osobno zadovoljstvo, bila bi to trica.

Spomenuli ste kako bi dosta toga bilo drukčije da nije bilo korone, međutim, drugi mandat dobili ste upravu u jeku koronakrize. Dosta toga ste obećali, a dobar dio još nije ispunjen.
Nemoguće je da bude sve ispunjeno jer se većina projekata temelji na europskim financijskim sredstvima, a to sam i tada rekao. Kako državna tijela budu raspisivala europske natječaje, tako ćemo se mi na njih i javljati. Jedan od projekata koje sam obećao jest i dom umirovljenika ispod bolnice. Natječaj je nedavno raspisan, na njega smo se javili i sad čekamo njegov ishod. No, vrijednost našeg doma je nekih 120 milijuna kuna odnosno 16 milijuna eura, a kroz ovaj natječaj ćemo moći dobiti maksimalno 40 milijuna kuna. To znači da ćemo preostali dio novaca morati osigurati iz vlastitih sredstava, što nije nimalo jednostavno jer to znači da neke druge, manje projekte nećemo moći realizirati. Očekuje nas i ITU mehanizam s 22 milijuna eura. Raspisani su natječaji i na njih smo se javili. Kontinuirano se javljamo spremni na sve. Imamo pripremljen cijeli projekt i za školu u Mokošici te ovih dana očekujemo raspisivanje natječaja. Javili smo se i na natječaj za dječje vrtiće i dobili sredstva za njih dva, u Mokošici i Komolcu.

Međutim, niste dobili cjelokupne potrebne iznose za investicije.
Nismo već nekih 20 posto. Puno toga će se morati osiguravati iz proračunskih sredstava. Zbog toga je bila važna financijska konsolidacija koju smo postigli, da osiguramo financijski tijek novca i da godišnje imamo slobodnih 30 do 40 milijuna kuna isključivo za praćenje tekućih investicija. Razdoblje u kojem se nalazimo je financijski vrlo zahtjevno, svijet se i dalje nalazi u svojevrsnoj financijskoj krizi koja je po meni posljedica prvenstveno koronakrize, pa onda i rata u Ukrajini. I dalje svjedočimo eskalaciji sukoba u Ukrajini, turistička sezona je konstantno neizvjesna iako nam sada brojke idu u prilog. Svaki dan pratimo što se događa na tom polju jer nam jedino mir, sigurnost i zdravlje jamče uspješnu turističku sezonu.

Koliko je u cijeloj toj situaciji s financijski velikim investicijama poput primjerice multifunkcionalne dvorane ili doma ispod bolnice, otegotna okolnost što se Grad više ne može zadužiti?
Ne bih rekao da je to otegotna okolnost. Imamo limit preko kojega se ne možemo zadužiti. Zaduživali smo se u trenutcima kad je financijski to bilo oportuno i moguće, ali nismo se zaduživali za plaće već za ulaganja, za gradnju. Vjerujem da ćemo vrlo skoro ponovno doći u situaciju za dugoročna zaduženja. Svako zaduženje je dobrodošlo ako je usmjereno ka investicijama koje će pridonijeti povećanju kvalitete života naših sugrađana. Spomenuli ste multifunkcionalnu sportsku dvoranu. Moram naglasiti kako je dvorana posljednji put građena 80-ih godina. Kroz projekt nove dvorane vrijedne 46 milijuna eura dobili bismo cijeli sportski sadržaj koji gradu nedostaje, ali i društveni. To bi bio i prostor za koncerte, za sajmove… Tražimo modalitete na koji način to financirati, dijelom uz pomoć države, a dijelom uz pomoć dugoročnih zaduženja preko europskih banaka, EBRD-a, Europske investicijske banke ili Svjetske banke. Moramo posegnuti za tim izvorima financijskih sredstava i uzeti tzv. municipalne zajmove kako bismo realizirali takav projekt. Izgradnja takve dvorane gradu će donijeti veliku dobrobit za budućnost.

Kad očekujete zatvaranje financijske konstrukcije?
Krajnji rok nam je sredina ljeta, nakon toga idemo na ishođenje građevinske dozvole i odmah potom krećemo u postupak nabave. Taj vremenski okvir nam je uvjet da stignemo izgraditi dvoranu, a 46 milijuna eura je velik novac. To je zapravo cijeli godišnji proračun izvornih sredstava Grada Dubrovnika.

Tijekom krize dobili ste i dva zajma iz državnog proračuna. Je li dogovoren njihov otpis?
Otpis ne još, ali imamo načelnu suglasnost za odgodu plaćanja kroz petogodišnje razdoblje. U dogovoru s kolegama načelnicima i županom Nikolom Dobroslavićem odlučili smo poslati Vladi pismo sa zahtjevom za oprost dugova. Nedvojbeno je koliki smo imali udar na proračun tijekom koronakrize zbog smanjenja ili potpuno ugaslog gospodarstva. Gotovo 500 milijuna kuna manjka proračunskih prihoda je ogroman udar i zbog toga vjerujemo i nadamo se da će država imati sluha i da će nam oprostiti zajmove. To bi nam puno značilo jer bi tih 75 milijuna kuna bilo direktno uloženo u projekte.

mato frankovic3

Ako ne dođe do otpisa, Grad će to moći vratiti?
Nije upitna financijska mogućnost vraćanja, ali je upitno ono što se iz tog razloga neće realizirati. Dakle, neki se projekti jednostavno neće moći realizirati jer neće biti novaca.

Viktorija Knežević najavila je kandidaturu dvije godine prije lokalnih izbora. Ostajete li pri stavu da ne idete po treći mandat?
Nemam namjeru komentirati bilo čiju kandidaturu. Dvije i pol godine do izbora je sasvim dovoljno vremena da se isključivo i jedino posvetim projektima, a o izborima ćemo kad izbori dođu. Mislim da je moj stav bio prilično jasno izrečen više puta tako da nastavljamo istim ritmom.

Priprema li HDZ novo lice s kojim ćete na izbore 2025., i nemojte reći da je još prerano o tome govoriti?
HDZ ima puno prepoznatljivih osoba u Dubrovniku, prepoznatih kroz društvene i javne aktivnosti. Naša prednost je ta što veliki broj nas radi vrlo odgovorne poslove te smo prepoznati u društvenoj zajednici, a na našim sugrađanima je odluka o tome tko je taj koji će najbolje voditi grad u budućnosti.

Koga vidite kao najboljeg?
Nikoga ja ne vidim, ja sam koncentriran na projekte Grada Dubrovnika.

Jedan od njih je i Lapadska obala. Zašto radovi stoje, zbog izmjena UPU-a Gruški akvatorij ili nečeg drugog?
Radovi idu planiranim intenzitetom. Imali smo određenih problema koji su riješeni. Obalni zid bi trebao biti gotov do kraja travnja, a paralelno se već započelo s ugradnjom oborinske odvodnje. I to će biti zahtjevan segment cjelokupnog projekta. Naime, znamo da je područje Lapadske obale nasuto tako da će biti ugrađene posebne pumpe koje će ispumpavati vodu koja dođe u kanale oborinske odvodnje. Na taj ćemo se način rješavati viška vode kako se ne bi zadržavala na cesti. Radi se i kanalizacija, elektro mreža, vodovodna mreža… Pročelnica me je upravo informirala da ćemo sve napraviti u roku kako je i planirano, dakle bit ćemo gotovi u studenome ove godine.

Nakon što se izglasa UPU s novim granicama koncesije Marine Frapa, hoće li trebati raditi izmjene građevinske dozvole za cestu?
Neće. Nesporna je ova dionica ceste. Buduće izmjene će se adaptirati u UPU Gruški akvatorij i ne bi trebalo biti problema. Riješili smo sve nesuglasice koje smo imali s Marinom Frapa. Lapadska obala je težak projekt, od ishođenja građevinske dozvole do dobivanja sredstava za izgradnju. Podsjetit ću kako je riječ o 70 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Projekt je 100 posto financiran dijelom novcem Vlade RH, a dijelom EU fondova tako da građane Dubrovnika ne bi trebao koštati niti jednu lipu. To je primjer sinergije Vlade i Grada, ali i dobrog i kvalitetnog projekta.

Činjenica je kako gospodarski subjekti s Lapadske obale trpe stanovitu štetu. Može li se tu zakomplicirati situacija radi eventualnog potraživanja odštete?
Vjerujem da je svima njima u interesu da se napravi kvalitetna infrastruktura. Svi će imati koristi od ovog projekta, brojni naši sugrađani koji tu ne žive, a posebno oni koji tu žive, uključujući i gospodarske subjekte. Dnevnom komunikacijom s gospodarskim subjektima uvijek pronalazimo način kako im izaći u susret, a i oni nama vrlo često izlaze u susret te vlada prijateljska atmosfera, nikako neprijateljska. To je ključ u realizaciji ovog projekta. Svjesni su i oni, baš poput nas nekoliko stvari. Prije svega, svi bismo željeli da to što prije završi i da tamo ima sto radnika, a ne onoliko koliko ih ima. Međutim, na rokove, koji su malo dulji nego što bismo željeli, neminovno utječe veliki poremećaj na tržištu, nedostatak radne snage, smanjenje kapaciteta, ali i veliki zahtjevi za građevinskim sektorom. Ovaj je projekt doživio puno izazova. Sve što se moglo ‘potpetiti’ krivo, ‘potpetilo’ se, ali smo ga uspjeli održati živim i izvući se iz te cijele priče. Vjerujemo da ćemo u studenome svi skupa biti jako sretni i zadovoljni.

Pred nama je odluka o novom prometnom režimu oko Grada. Predstavnici kotareva i pojedini gradski vijećnici smatraju kako bi se zonom slobodno trebali kretati svi građani, hoćete li ih poslušati?
Naravno da trebaju proći slobodno kroz zonu, ali ne samo na osnovu toga što su građani Dubrovnika jer će nas tada neminovno netko prijaviti Europskoj komisiji zbog diskriminacije. Ne smijemo omogućiti prolazak bez ograničenja dubrovačkim tablicama, ne smijemo imati diskriminatorne elemente unutar same odluke već na neki drugi način protežirati ljude koji žive u gradu. Taj drugi način je PPK.

Građani bez PPK neće moći otići u dežurnu ljekarnu Kod Zvonika, kako ćete tome doskočiti?
Vrlo jednostavno. Gdje će naš sugrađanin koji ide u ljekarnu parkirati? Ako ima PPK, može parkirati na ulično parkirno mjesto i poći u ljekarnu. Ako nema PPK, mora parkirati na Pilama ili na donjem platou Žičare. To će moći i u novom režimu preko prepaid sustava, odnosno rezervacijom parkirnog mjesta. Na sve smo mislili. Važno je naglasiti kako odluka neće biti na snazi u zimskim mjesecima već od 1. travnja do 1. studenog.

Rekli ste da ćete odlukom znatno smanjiti broj taksista oko Grada, hoće li se njome u potpunosti eliminirati Uber vozači i ide li se time i na uštrb građana koji se ipak često koriste tom platformom?
Nije nam cilj eliminirati Uber vozače. Dapače, za sve one koji su dio platforme Uber i Bolt raspisat ćemo natječaj na koji će se slobodno moći javiti i biti dio onih koji će moći voziti oko povijesne jezgre. Iako tek nakon što nacrt odluke bude gotov slijedi evaluacija i izračun kapaciteta protočnosti vozila, naša gruba procjena je da bi 500 taksi vozila bio idealan broj, nešto što grad može podnijeti. Za usporedbu, 2017. bilo je 7 tisuća taksi vozila koja su dolazila prema povijesnoj jezgri i kružila prema zračnoj luci. Zbog toga imamo prometne gužve. Prometna budućnost ovog grada leži u gradnji parkirališta izvan zone grada. Jedno od njih jest i Park’n’Ride sustav na Pobrežju. Njime ćemo posjetiteljima omogućiti parking izvan grada te prijevoz javnim gradskim prijevozom do grada. Javni gradski prijevoz je uvijek alternativa. On postoji, samo ga treba koristiti.

Dio tog sustava trebale bi biti i javne garaže. Kad bi se prva mogla početi graditi?
Ponovno se vraćamo na nedostatak novaca. Vrlo skoro ćemo dobiti građevinsku dozvolu za garažu iza OTP banke, ali u ovom trenutku nemamo financijsku mogućnost za graditi je. Možda nam je alternativa koncesioniranje ili pravo građenja pa da je gradi i njome upravlja netko drugi. Sigurno bi za takav model bilo puno zainteresiranih. Puno je projekata i puno je potreba. Nažalost, za sad još uvijek ne naziremo mogućnost gradnje javne garaže iz dostupnih EU fondova što ne isključuje da će se to u budućnosti promijeniti.

Odvija li se Aglomeracija željenim tempom, jer smo i po Vašim najavama već trebali imati raskopani grad?
Ne odvija, ponajviše zbog kompleksnog procesa javne nabave podijeljene u 13 tendera. Imali smo, naime, žalbene postupke na dvije grupe radova i oni još uvijek nisu završeni po pitanju odabira i ugovora s izvođačima. Dio Aglomeracije se ipak odvija, ali ne utječe direktno na naše sugrađane. To je primjerice zacjevljenje tunela Srđ, iznimno bitan projekt koji ide po planu. Tu je i izgradnja kanalizacijske mreže u Ulici Kardinala Stepinca, sanacija postojeće mreže po gradu drugim metodama koje nisu samo kopanje već ulazak u cijevi putem sustava balona i to ide svojim tijekom. Čišćenje kanalizacijskog sustava povijesne jezgre isto ide dobro. No, nedostaju nam najveće grupe radova, koje se još nisu dogodile jer se nije završio postupak javne nabave, a upravo će ti radovi izazvati najveću količinu prašine, kopanja, gužvi, nervoze i ljutnje. To nas tek očekuje.

Kad?
Teško mi je reći. S ovim sustavom nabave ne može se ništa planirati. Prije više od godinu i pol dana pokrenuli smo nabavu za sve i još sve traje. Kroz desetak dana Vodovod bi trebao ponovno imati konačnu odluku o odabiru izvođača, a potom smo opet pred žalbenim postupcima pa ćemo vidjeti što će to donijeti. Uvijek se nadamo da ćemo dobiti tvrtku s dovoljnim kapacitetom za odraditi cijeli posao, a to je u svim ovim radovima najveći izazov. Međutim, cijela Hrvatska ima iste probleme. Mi u odnosu na druge imamo relativno visok postotak izvršenja. Sreća je kad nemate žalbu na nabavu i kad dobijete dobru tvrtku. Tada sve ide lakše i jednostavnije. Nažalost sve je manje takvih slučajeva. Građevinski sektor je opterećen, puno se radi u cijeloj Hrvatskoj zahvaljujući EU sredstvima i privatnim investicijama, a javljaju se gotovo uvijek iste tvrtke, s nedovoljno velikim kapacitetima radnika pa smo svi nezadovoljni. Na to ne možemo nikako utjecati.

mato frankovic1

Vaš prvi mandat bio je obilježen GUP-om i brojnim devastacijama u prostoru. Kakvo je danas stanje s izdavanjem dozvola? Koliko još nakaradnih zgrada možemo očekivati u prostoru?
Ono što možemo očekivati su još uvijek reperkusije starog GUP-a jer su ljudi podnijeli zahtjeve za izdavanjem građevinskih dozvola po tom dokumentu. Kao i uvijek, i dalje možemo imati stanovitih nezadovoljstava. Naš upravni odjel filtrira i pokušava na maksimalan način smanjiti štetan utjecaj starog GUP-a, što nije uvijek lak zadatak. Zgrada na Pločama je primjer apsolutno lošeg rada upravnog odjela i to je i bio jedan od razloga zašto sam radio promjenu unutar njega jer sam želio neke stvari staviti na svoje mjesto. Prostor je najsvetije što imamo i moramo ga čuvati maksimalno. Kad god se nešto radi, ljudi se a priori bune, a to ne mora u startu značiti da će biti loše. S novom se zgradom može i oplemeniti, ali i nagrditi prostor. Tako da imamo tu zgradu kao primjer prilično nagrđenog prostora, iako ne možemo baš reći da nam je cijeli pogled s vrata od Ploča maestralan. Onda imamo i donedavno zelenih oaza, danas građevinskih zona kao jednu od posljedica starih GUP-ova. Imate tako kuću koju je u Ulici kardinala Stepinca radio Roko Tolić. One su bile kao prst u oko, ali su se dogodile jer je to GUP dozvolio. Intencija novog GUP-a jest širenje stambenih zona na zapad gradnjom prema Gornjim selima. Cesta od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja je ključna cesta za budućnost našeg grada, za razvoj poduzetničkih i novih stambenih zona.

Kad se može očekivati novi GUP?
Za godinu i pol dana. Očekujemo da će prva javna rasprava biti u listopadu. Bit će puno primjedbi. Uvjeren sam da će minimalan broj primjedbi biti na očuvanje zelenih zona, a maksimalan na nove građevinske zone. Intencija GUP-a je štititi buffer zonu te širenje prema Gornjim selima. Ja sam za proširenje zone izgradnje i u Orašcu, Trstenome, Zatonu, Mrčevu, Mravinjcu, Riđici, na Osojniku… Tu se trebamo širiti te dopustiti koliko god je to zakonski moguće nove građevinske zone kako bi naši sugrađani tu mogli graditi kuće, ali i kako bi se planski mogla razvijati naselja.

Ministar Butković poručio Vam je da se što prije dogovorite sa županom oko trase brze ceste. Hoće li ti prijepori dodatno oduljiti realizaciju ovog projekta?
Razdvojio bih projekt Osojnik – Grad i Grad – Zračna luka. Brza cesta prema zračnoj luci je prioritet svih prioriteta. Tu trasa nije sporna. Međutim, nikad nije bila zamišljena brza cesta Osojnik – Zračna luka. Tek nedavno sam čuo za tu terminologiju koja se sad spominje, Osojnik – Zračna luka kao brza cesta.
Uvijek se govorilo brza cesta Zračna luka – Dubrovnik. Ona ide tunelom kroz Srđ, poviše Grada pored trafostanice, izlazi na Brgat i s Brgata ide kroz područje Župe prema Zračnoj luci. To je naš ključ. Cesta za Osojnik jednim ili drugim pravcem, u ovom trenutku nije i ne može biti naš prioritet. Ako je temeljimo na nekoj budućoj izgradnji autoceste, ne možemo sad o tome misliti, a ne rješavati ono što je goruće, a to je upravo promet prema Zračnoj luci. Razumijem ministra Olega Butkovića, sigurno mu je frustrirajuće što mi ovdje imamo različita mišljenja. No, ja jedino slijedim mišljenje stanovnika Rijeke dubrovačke. Oni su protiv tog projekta. Kako realizirati projekt kojeg ne žele stanovnici koji tu žive? Ne možemo forsirati nešto ako to ti ljudi ne žele. Nisam za to. Uvijek treba tražiti alternativu, bolja i kvalitetnija rješenja jer ćemo samo na taj način dobiti nešto za budućnost. Kome gradimo cestu ako je ne gradimo tim ljudima?

Župan je rekao ‘mora nekud proći’, kuda?
Moj prijedlog je bio ispitivanje dva pravca, onog preko Omble, ali i preko Mosta dr. Franja Tuđmana pa dalje tunelom kroz cijeli Srđ, što je nekih 4,5 kilometra do Brgata. To bi bilo najmanje štetno za sve.

Zašto Hrvatske ceste nisu razmotrile tu trasu?
Taj alternativni pravac nije sastavni dio prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, koji je 2011. godine definirao zone prolaska.

Hoćete li sjesti sa županom i ostati pri svom stavu?
Sjest ćemo apsolutno. Ne mogu ja biti protiv ljudi, ne držim se ja svog stajališta. Ceste donose prosperitet i dobro svima, ali ne može nitko očekivati od mene da budem protiv svojih ljudi. Ja to ne želim.

Zašto se Centar za djecu s teškoćama u razvoju iz Orašca prebacio na Žarkovicu?
Zemljište u Orašcu je bilo u državnom vlasništvu, ali su kroz proces povrata imovine obeštećeni privatni vlasnici. Da smo i stupili u kontakt s njima, to je vrijedno građevinsko zemljište te bi investicija bila velika. Zato smo tražili alternativnu lokaciju i pronašli smo je na Žarkovici. Roditelji su je pozdravili jer je u neposrednoj blizini grada. Međutim, zemljište se nalazi u zaštićenoj buffer zoni te je potrebna suglasnost UNESCOa. Zbog toga šaljemo dopis prema UNESCO-u, a zatražit ćemo i sastanak kako bismo dodatno objasnili zašto baš ta lokacija. Druge jednostavno nema jer smo oskudni s prostorom i vjerujemo da ćemo dobiti zeleno svjetlo.

Hoće li to utjecati na tijek projekta?
To je građevinsko zemljište i sada po svim parametrima gore možemo izdati građevinsku dozvolu, ali možemo doći u problem s UNESCO-om. Ne želimo da nas proglase ugroženom spomeničkom baštinom. Stoga radimo na dva kolosijeka – idemo u ishođenje dozvole te rješavamo pitanje UNESCO-a.

Imali smo primjer Nuncijate gdje se to zeleno svjetlo UNESCO-a čekalo dugo.
Nuncijata je čekala iz različitih razloga. Kad sve završi, jednom ću ispričati zbog čega je sve čekala Nuncijata. Sigurno ne zbog moje Gradske uprave. Mi smo maksimalno požurili. Ovo se sve moglo riješiti prije 10 godina bez problema. Gore su davno mogle biti kuće.

Kad će konačno završiti?
Mi smo sve naše procese završili. Sad sve ovisi o sudu kada će se provesti parcelacija. Kad se to napravi, ide se u dodjelu zemljišta. Mi smo naš posao završili.

U kampanji ste obećali 0 posto prireza, besplatne vrtiće, produženi boravak, javni prijevoz. Hoćete li to uspjeti ispuniti za dvije godine?
Istina je da sam to sve skupa obećao u trenutcima kad nije bilo ni naznake koronakrizi, financijskoj krizi i svemu ovome što se u međuvremenu dogodilo.

Ali obećali ste to u kampanji 2021.
Ali se tad nije dogodio ovoliki pad kojemu smo kasnije svjedočili. Svi smo mislili: Evo, sad ćemo se refati. Nažalost, nismo se tako brzo refali. Kako se situacija bude financijski poboljšavala, svako malo će doći do određene mjere smanjivanja životnih troškova naših sugrađana. Potrebno je naglasiti kako je komercijalna cijena vrtića u Dubrovniku 2300 kuna, a prosječna cijena koju plaćaju roditelji je 300 kuna. Velik broj naših sugrađana već sad ima na neki način besplatan vrtić ili neku drugu uslugu. Cilj mi je da prvo dođemo do besplatnih vrtića. Drugi cilj je besplatan javni prijevoz. Kad ta dva cilja ispunimo treći je 0 posto prireza, ali sve naravno ovisi o financijskim tijekovima. Nitko nije znao da će doći do inflacije i svega što se u međuvremenu dogodilo, a što nas je prilično opteretilo jer zahtjeva velika financijska izdvajanja Grada i po pitanju kolektivnih ugovora za ustanove u vlasništvu Grada. Svi traže veće plaće, jer je inflacija postojeće prilično umanjila. No, svaka korekcija u Gradu Dubrovniku na više je nekoliko milijuna kuna, odnosno milijun ili dva eura.

Objavljeno u tiskanom izdanju 22. ožujka 2023.

Pročitajte još

Barcelona planira zabraniti iznajmljivanje apartmana turistima

Dulist

ISTRAŽILI SMO CIJENE Koliko košta večera s Michelinovom zvjezdicom?

Nora Di Leo

Ovaj se lijek povlači iz svih ljekarni

Dulist