Aktualno

RAZGOVOR: MARIJO BEKIĆ Situacija kadrovski nije bila nikada bolja, iako je i to premalo

Nakon tri godine borbe s pandemijom koronavirusa, ove nam se zime na velika vrata vratila gripa. Zbog epidemiološke situacije s ovom sezonskom bolesti, Opća bolnica Dubrovnik je krajem siječnja zabranila posjete bolesnicima na svim odjelima. O epidemiološkoj situaciji, zahtjevu za formiranje kliničkog odjela, ali i o vječnoj boljci bolnice na krajnjem jugu Hrvatske – nedostatku kadra razgovarali smo s ravnateljem Opće bolnice Dubrovnik izv. prof. prim. dr. sc. Marijom Bekićem.

Gripa je zatvorila vrata bolnice. Kakva je epidemiološka situacija, imamo li teže kliničke slike i je li točno da se Intenzivna ponovno počela puniti? Intenzivna se počela puniti. Imamo jednog pacijenta s težom kliničkom slikom koja je posljedica gripe. Imamo također povremeno i pacijente s COVID infekcijom, odnosno s težim posljedicama korone. Prošlog tjedna imalo smo dva takva pacijenta, no pripravni smo na tu situaciju. Srećom, brojke nisu kao u ovo vrijeme prošle godine. Jutros (ponedjeljak, 6. veljače, op. a.) je u Općoj bolnici Dubrovnik smješteno 12 pacijenata koji imaju COVID. Vjerujem da ćemo ostati na tim brojkama, odnosno da ćemo se kretati na 10 do 15 pacijenata te da te brojke neće ići prema gore. Dakle, imamo COVID uz sporadične slučajeve gripe, no puno više pacijenata s gripom traži pomoć u smislu ambulantnog liječenja nego hospitalizacije. Iako je gripa bila povod za zabranu posjeta bolesnicima, imali smo i sporadične slučajeve korone na odjelima. Znate i sami da su mjere popustile, nema više obveznog testiranja kao što je to bilo do prije nekoliko mjeseci te se ‘uspije provući’ ili pacijent ili naš djelatnik koji je COVID pozitivan. Srećom, nitko od njih nije razvio težu kliničku sliku.

Osim gripe, svjedočimo i streptokoknim infekcijama, i to sa smrtnim ishodima. Ima li ih u Dubrovniku?
Ima streptokokne infekcije, pogotovo kod djece, i u Dubrovniku. Međutim, ne radi se o najtežim kliničkim slikama. Naši pedijatri skrbe o svoj toj djeci i nisam informiran da je neko dijete bilo životno ugroženo.

Je li takva situacija, ako govorimo o velikom broju oboljelih od gripe pa i streptokokne infekcije, bila očekivana, s obzirom na dvije pandemijske godine sa strogim mjerama?
To je bilo za očekivati. Mjere su bile usredotočene na jedan patološki entitet, COVID-19 i jasno da su i neke druge bolesti čekale svoj trenutak.

Nakon dvije godine pandemije koronavirusa, je li pojačan pritisak na bolnicu budući da su se neki pregledi ipak odgađali?
Jest, povećani je pritisak, ali mi smo već krajem ljeta 2020. godine, kad je došlo do prve relaksacije mjera, pokušali nadoknaditi preglede. Dobar dio smo ih nadoknadili, a nismo određene kirurške zahvate vezane uz određene odjele koji su bili izmješteni, odnosno one koji nisu imali svoj adekvatan status zbog specifičnosti prostornog zauzimanja od strane pacijenata s COVID19. To su Odjel za očne bolesti i Odjela za otorinolaringologiju, ali kolege rade sve da se to nadoknadi koristeći pomoć i liječnika koji su u vanjskim ustanovama. Za očekivati je kako će se i ta lista čekanja smanjiti. I dalje su liste čekanja najizraženije u onim djelatnostima gdje imamo manjak kadrova.

A to su?
Stanje s listama čekanja je u hrvatskom prosjeku, čak smo u gornjoj razini. Za određene zahvate i nemamo liste čekanja ili su one do mjesec dana. Međutim, čekanja su za određene zahvate kao što su primjerice operacije mrene ili određeni ginekološki zahvati, kao i redovan operacijski program koji ovisi o anesteziolozima. Imamo najmanji broj anesteziologa u Republici Hrvatskoj na broj kreveta. U našoj ih je bolnici devet i to jasno ograničava operacijski program i pored zalaganja naših kolega anesteziologa. Oni su podnijeli ogroman teret COVID-a te svakodnevne službe u smislu velikog broja dežurstava i bavljenjem najugroženijim pacijentima. Još uvijek tu nastojimo naći izlaz iz te situacije, a tim se problemima nosimo, ali na njih nažalost ne možemo utjecati. Određenih je struka, naime, malo na tržištu i tu su nam ruke vezane.

Osim anesteziologa, na kojim još odjelima imate kritičnu situaciju po pitanju kadra?
Tu se ništa nije promijenilo. To su Ginekologija, Pedijatrija, određene internističke grane, Radiologija te inženjeri laboratorijske dijagnostike. Kad imate jedan odjel o kojem ovisi funkcioniranje bolnice, a to je uvijek dijagnostičke struke, onda nastane problem.

Vidi li se rješenje tog problema? Spomenuli ste Pedijatriju, no pedijatara nedostaje i u primarnoj zaštiti.
Primarnoj zdravstvenoj zaštiti se broj pedijatara ekstremno smanjio tako da roditelji djecu direktno dovode u bolnicu. To često i sam čujem, kad prolazim kroz čekaonicu, nezadovoljstvo i nestrpljenje roditelja. Međutim, mi nismo uzrok toga već posljedica jer ljudi nemaju gdje odvesti djecu izvan radnog vremena ili u svom području stanovanja te ih dovode u bolnicu. Tada nepravedno optužuju djelatnike bolnice za nešto za što oni nisu odgovorni. Oni rade svoj posao u opsegu u kojem mogu i s uvjetima u kojima mogu. Stoga očekujemo razumijevanje, radimo sve što možemo, angažiran je maksimalni broj vanjskih suradnika, a vratile su nam se i dvije doktorice sa specijalizacije. Situacija kadrovski nije bila nikada bolja, iako je i to premalo. Bio bih zlonamjeran kad bih rekao da nisam zadovoljan s kadrovskom situacijom. U zadnjih pola godine nam se vratilo 7, 8 specijalizanata sa specijalizacije. Imali smo nažalost i slučajeva da se nisu vratili u matičnu ustanovu, već su ostali u Splitu ili Zagrebu. Nažalost, naš ‘neprijatelj’ nisu zdravstvene ustanove u inozemstvu niti one u privatnom vlasništvu, već one u vlasništvu države koje pružaju mogućnost ostanka mladim liječnicima u tim ustanovama, sukladno EU proklamiranim vrijednostima o slobodi kretanja radne snage. Tada se Opća bolnica kao dotadašnji poslodavac, koja je ljudima omogućila znanstveno i stručno usavršavanje i napredovanje, godinama s njima vuče po sudovima ili mora pristati na nepovoljne financijske nagodbe. Ne može se novcem nadoknaditi ono što Dubrovnik izgubi s gubitkom jednog liječnika. Pogotovo bolničkog i tu nema novčane protuvrijednosti. Resorni ministar upoznat je s tim problemom, podržava nas i svugdje to ističe kao loš primjer, međutim, sumnjam da će se i s novim zakonom išta po tom pitanju promijeniti. I dalje će klinički bolnički centri biti jedna struktura i jedna kasta, a sve ostale opće bolnice bit će drugorazredne ustanove. Mi smo tu mali izuzetak, čisto zbog naše specifičnosti te smo hibrid između opće bolnice i kliničkog bolničkog centra. Dijelom i zbog naših ambicija, zbog kvalitete naših djelatnika koji se stručno i znanstveno razvijaju, a dijelom i zbog zemljopisne udaljenosti od najbližeg KBC-a koji također ima svoje kadrovske probleme. Stoga nam ni oni često ne mogu pomoći, ili pomognu u mjeri s kojom ne možemo biti zadovoljni. No, tu smo gdje jesmo, trudimo se i mi kao Uprava i naši djelatnici daju sve od sebe što mogu, ali opterećenje je veliko. Mislim da će se s rješavanjem stambenog pitanja, pri čemu puno očekujemo od projekta Pobrežje, i ta situacija popraviti.

Već nekoliko godina se govori o projektu stambenog zbrinjavanja zdravstvenih djelatnika i to ne samo na Pobrežju. Kad se konačno može očekivati početak rješavanja stambene problematike?
Predstavnik Sindikata medicinskih sestara i ja osobno smo bili s gradonačelnikom Matom Frankovićem inicijatori te ideje sad već, nažalost prije nekoliko godina. Vjerujemo da će Grad uskoro riješiti administrativni dio te priče i dodijeliti određenu površinu zemljišta na korištenje zdravstvenim djelatnicima. Jasno, tu se treba inzistirati na transparentnosti kako bi zdravstveni djelatnici koji nemaju riješeno stambeno pitanje bili oni koji će imati prioritet te da to budu deficitarne struke u zdravstvu. Vrlo je lako napraviti rang listu. No, trebam naglasiti kako mi imamo problem zadržati i naše lokalne, dubrovačke kadrove, a kamoli privući nove. Trenutno imamo na raspolaganju dva manja stana koja nam je ustupio Grad Dubrovnik, kao i stan kojega nam je ustupila Dubrovačko-neretvanska županija. Također nekoliko objekata sami financiramo, a u suradnji sa Županijom određenom broju djelatnika koji su došli iz drugih županija subvencioniramo stanarine. Nije da se ništa ne čini, ali je to još uvijek nedovoljno.

Rekli ste kako je naša bolnica hibrid između opće i kliničke bolnice. Nedavno ste podnijeli zahtjev za klinički odjel, o čemu se točno radi?
Taj klinički odjel formirali bi Odjel za ortopediju i traumatologiju, Odjel za neurokirurgiju i Odjel za plastičnu kirurgiju i kirurgiju dojke, koji jedini trenutno ispunjavaju kadrovske uvjete za takav status. Mi smo većinom angažirani na dodiplomskom i diplomskom studiju Sestrinstva pri Sveučilištu u Dubrovniku, međutim svi skoro liječnici koji imaju znanstveno nastavno zvanje angažirani su i na drugim fakultetima. Oslonjeni smo na Split s obzirom da nam je to najbliži medicinski fakultet, s kojim imamo više ugovora i s kojega dolaze studenti radi vježbi, predavanja i seminara, a prošlo ljeto dolazili su i imali praksu studenti Medicinskog fakulteta u Rijeci. Također imamo i ugovor s Katoličkim medicinskim fakultetom u Zagrebu. Imamo dakle djelatnike koji rade na edukaciji i radimo pritisak na mlađe kolege da upišu postdiplomski i da im ga bolnica sufinancira. Mislim da će to krajem ove godine dati određene rezultate.

Što bi klinički odjel donio našoj bolnici i Dubrovniku?
Donio bi novi status te manju financijsku korist. Bilo bi to priznanje naše ustanove za stručni i znanstveni rad.

Što bi taj status donio pacijentima?
Pacijenti bi imali veću kvalitetu pružanja zdravstvene usluge, čim je određeni financijski trenutak veći, a jasno imali bismo veći protok profesora i docenata s drugih znanstvenih škola i fakulteta. Oni bi tu bili stalno prisutni, a ne periodično kao sada.

Jeste li zaprimili odgovor Ministarstva na Vaš zahtjev?
Zahtjev je predan, a sličan je predala i zadarska opća bolnica. Kako sam informiran, očekuju se promjene u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Naime, prema sadašnjim odredbama takve jedinice mogu imati samo klinički bolnički centri. Zbog toga su nužne zakonske promjene. No, mi smo optimisti i napravili smo sve što smo mogli s naše strane.

Krajem prosinca ministar Beroš najavio je prijenos upravljačkih prava općih bolnica sa županija na državu. Što će to značiti za Opću bolnicu Dubrovnik?
Trenutno su jedinice lokalne samouprave odgovorne za razvoj i pružanje zdravstvene zaštite na svom području. Reformom bi sve preuzela Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo zdravstva kroz svoja upravljačka prava. Time bi se konkretno promijenio sastav Upravnog vijeća, a članove bi biralo Ministarstvo. Tako bi i ravnatelj bio odgovoran novim osobama koje bi nadzirale rad Uprave. No, ništa se drugo bitno ne bi promijenilo budući da se i danas javna nabava, ali i zapošljavanja provode preko Ministarstva. Zakon je u drugom čitanju te će vrlo vjerojatno skoro biti i usvojen, no ostaje pitanje hoće li te promjene stupiti na snagu do kraja ove godine. Jedino ostaje vidjeti uvažava li takav zakon i naše specifičnosti. To je ono čega se plašimo te s rezervom gledamo na taj zakon.

Svjedoci smo nestašica brojnih lijekova po ljekarnama, kakva je situacija u bolnici?
Zasad nema nestašica. Periodično se to dogodi za određene vrste lijekova. Mi se snabdijevamo isključivo preko veledrogerija te ne postoji mogućnost nastupiti direktno prema proizvođaču. Unatrag godinu i pol dana naši pacijenti nisu bili zakinuti. Povećana je potrošnja lijekova, na europskoj i svjetskoj razini raste 10 posto, a te trendove prati i naša ustanova. Oni jesu financijsko opterećenje, međutim, u sadašnjoj situaciji možemo biti zadovoljni. Ugovore prema veledrogerijama uredno izvršavamo te ne očekujemo neku prijetnju novom obustavom isporuke lijekova.

Raskinuli ste ugovor za zakup parkinga. Kad se očekuje novi natječaj?
Radi se o ugovoru koji je potpisan za vrijeme mandata prošle uprave. On je istekao prije godinu dana, ali trebalo je određeno vrijeme pregovora i izračuna, zakonskih normativa kako bi se zauzeo adekvatan stav. Stav i bolnice i osnivača je takav da treba raspisati novi natječaj, kao najtransparentije i financijski najpovoljnije rješenje za ustanovu. Očekujemo krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca raspisivanje novog natječaja za zakup parkinga. I postojeći zakupac može se na isti natječaj javiti, pod istim uvjetima kao drugi zainteresirani. Jedan od preduvjeta bit će cijena parkinga, nepromjenjiva za korisnike.

Hoćete li uvjetovati da cijena bude ona od prije uvođenja eura ili ova sadašnja, skuplja?
To još nismo odlučili. Cijena će biti vrlo skromna i prihvatljiva ljudima. I bit će dio ugovora koji će, moram i to naglasiti, biti sklopljen na kraće razdoblje nego ovaj prethodni.

Vraćate li se u politiku i to kao kandidat za župana?
Nisam o tome uopće razmišljao. Ovaj posao kojim se bavim uzima puno vremena, pored dežurstava. U politici sam, član sam HDZ-a skoro cijelu svoju zrelost. Nemam namjeru odustajati od bavljenja politikom. Član sam Predsjedništva Županijskog odbora, predsjednik sam Akademske zajednice HDZ-a DNŽ ‘Dr. Ante Starčević’ kao i Odbora za zdravstvo i već s tim sam u politici itekako prisutan. Prioritet mi je svakako bolnica te uredno ispunjavanje radnih i obiteljskih obveza. Važno mi je da, kad je riječ o bolnici, nema eksplozije nezadovoljstva. Većina ljudi se izravno meni svakodnevno obraća sa svojim problemima tako da iz pisanja pacijenata pratim raspoloženje javnosti prema našoj ustanovi. Ovim putem ih molim da i dalje pišu kako bismo znali na vrijeme što se događa i kako bismo znali reagirati na korist pacijenata.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 8. veljače 2023.

Pročitajte još

Lokalni poduzetnici inspirirali srednjoškolce na pokretanje vlastitog posla

Dulist

KAPOVIĆ O KRISTIĆEVOM PRIJEDLOGU ‘Miješanje politike u rad bilo koje udruge nije legitimno’

Dulist

‘TRAVEL & LEISURE’ Dubrovnik među 25 najljepših mjesta u Europi

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija