Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku mogao bi potrajati najmanje do kraja tjedna, a prema nekim modelima i do kraja mjeseca. Potvrdio je to u RTL Direktu ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler, upozorivši kako će temperature u narednim danima nastaviti rasti, dok su uz vrućine moguća i lokalna nevremena.
Kako je istaknuo, DHMZ je putem sustava Meteoalarm izdao dvije skupine upozorenja, jednu zbog toplinskog vala i visokih temperatura duž obale, od riječkog područja do Dubrovnika, a drugu zbog grmljavinskog nevremena na području osječke i riječke regije.
– Neki modeli govore čak do kraja mjeseca. Sigurno je da će do kraja ovog tjedna, odnosno do nedjelje, temperatura u zagrebačkoj regiji rasti iz dana u dan. U takvim razdobljima možemo očekivati i kratka osvježenja kroz lokalne pljuskove – rekao je Güttler.
Dodao je kako su upravo toplinski valovi i olujna nevremena dva glavna meteorološka izazova s kojima se Hrvatska suočava tijekom ljeta.
Dodao je kako su upravo toplinski valovi i olujna nevremena dva glavna meteorološka izazova s kojima se Hrvatska suočava tijekom ljeta. Posebno je izdvojio riječko područje, gdje su istodobno na snazi upozorenja i za visoke temperature i za moguće nevrijeme.
Požari nakon udara munje
Govoreći o požarima koji su izbili na šibenskom području, Čiovu i Hvaru, a koji su, prema informacijama s terena, nastali nakon udara munje, Güttler je rekao kako su takve situacije moguće u razdobljima kada se izmjenjuju suša, vrućina i grmljavina.
– Većina požara u Hrvatskoj nastaje zbog nemara ili nepažnje građana, no moguće su i situacije kada zbog udara munje u suhu vegetaciju nastaju požari iz prirodnih razloga – kazao je ravnatelj DHMZ-a.
Naglasio je i kako se posljednjih godina u Hrvatskoj ulaže u sustav obrane od požara, uključujući opremu i sustav kamera, kako bi reakcije bile brže i kako bi se spriječilo širenje vatre.
Europa se zagrijava brže od ostatka svijeta
Güttler se osvrnuo i na širu europsku sliku, istaknuvši kako je toplinski val zahvatio velik dio kontinenta, pri čemu su temperature u Francuskoj već prelazile 40 stupnjeva. Prema njegovim riječima, Hrvatska bi trebala ostati ispod te granice, iako će se temperature kretati između 35 i 40 stupnjeva.
– Europa se najbrže zagrijava od svih kontinenata. Svijet se otprilike zagrijava za trećinu stupnja svakih deset godina, a Europa za pola stupnja. Zato imamo situaciju da su nam ljeta sve toplija, a dijelovi Mediterana sve suši, što povećava rizik i od požara i od toplinskih valova – upozorio je.
Dodao je i kako sezonske prognoze pokazuju da će i ovo ljeto biti toplije od prosjeka, dok će se kakvi će točno biti srpanj i kolovoz tek vidjeti. Ipak, lipanj je, kaže, već sada ispunio očekivanja iz ranijih prognoza.
Preciznija upozorenja i jačanje sustava
Govoreći o sustavu upozoravanja na opasne vremenske pojave, Güttler je podsjetio kako je nakon velike zagrebačke oluje 2023. uveden HR alarm, odnosno SRUUK sustav, koji je do sada aktiviran šest puta u različitim vremenskim situacijama.
Osim toga, DHMZ je pojačao i sustav Meteoalarm pa se upozorenja sada izdaju tri dana unaprijed, umjesto dva, a cilj je dodatno povećati prostornu preciznost upozorenja.
– Trenutačno ulažemo velike napore da upozorenja ne budu samo na razini regija, nego na razini županija. To je važno za lokalnu civilnu zaštitu jer daje precizniju prostornu informaciju – istaknuo je.
Zaključno je poručio kako su ulaganja u obranu od požara i poplava, ali i u što preciznije prognoze i pravodobna upozorenja, ključ prilagodbe sve izraženijim vremenskim ekstremima.
