Aktualno

Prodaje se otok u Malostonskom zaljevu. Postoji jedna ‘caka’

Prodaje se otok u Malostonskom zaljevu. Postoji jedna 'caka'

Diljem Jadrana možete pronaći oglase o prodaji otoka koje su doista u privatnom vlasništu. No kad je riječ o kupovini otoka u Hrvatskoj, naravno, postoji i kvaka, zbog čega većina otoka i jest još uvijek samo u oglasnicima. Malo kupaca, doduše zna da pomorsko dobro ne spada u kategoriju privatnog vlasništva, jer se radi o općem dobru, pa je tamo zabranjena i gradnja. Niti smijete graditi mul ili rivu za plovilo kojim ćete doći do otoka, niti put, šetnicu ili kakav prikladan i potreban objekt. I eto prvog problema za nekog naivnog, dubokih džepova. Naime, u članku 14. o planiranju i gradnji na pomorskom dobru, stavak 6. kaže da se na morskoj obali mora izbjeći betonizacija obale uz more u području koje je široko najmanje 6 metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda. Ovisno o veličini otoka, ovo može predstavljati veliki problem, jer je sada pitanje koliko površine otoka doista jest privatno vlasnišvo?, piše Morski.hr.

Na većini ovih otoka koji su na oglasima, zabranjena je i bilo kakva gradnja, pošto se najčeće radi o ‘pašnjaku’, ‘šumskom području’ ili ‘poljoprivrednom zemljištu’. Iznimka za nekakvu gradnju je, doduše, ako otvorite obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i tu ‘caku’ prodavatelji često koriste kako bi kupcima pojasnili da na otoku mogu izgraditi ‘kućicu’. No poljoprivredno zemljište namijenjeno je za poljoprivrednu proizvodnju i na njemu se mogu graditi isključivo građevine poljoprivredne namjene. Ovisno o nadležnom prostornom planu to mogu biti klijeti, spremišta voća i povrća, staklenici, staje i slično. Nadležnim prostornim planom definirane su minimalne veličine poljoprivrednih čestica na kojima se smije graditi, te veličina građevine koja se na njemu može graditi. Veličina objekta određena je specifičnim prostornim planom te često ovisi o minimalnoj površini poljoprivredne čestice, pa se radi većinom o skladištu od 10, poljskim kućicama od 30, pa sve do gospodarskog objekta od 50 kvadrata i eto drugog problema za potencijalne kupce. No, ako kupujete otok radi vlastite privatnosti, onda morate biti svjesni da ne možete ama baš nikome zabraniti kupanje na otočnim plažama, iskrcavanje na obalu, ili pak plovidbu u blizini otoka. Ako ste sa svime gore upoznati i dalje želite kupiti otok, onda slobodno možete podići ogradu izvan pomorskog dobra i uživati u hladovini šume, ako je otok, šumovit, ističe Morski.hr u tekstu.

Jedan od onih koji se trenutno nude na tržištu je Veliki Školj u Malostonskom zaljevu. Površine 21 677 m2, agencija preko koje se prodaje tvrdi da je idealan za Glamping resort, Naturistički resort, Vjenčanje (Resort), Kušanje kamenica i posjete otočnim farmama kamenica, privatne zabave, team building, ekskluzivno dnevno iznajmljivanje otoka za razne događaje, itd. Na otoku se nalazi predivna borova šuma koja pruža hlad za uživanje, kao i kamena kuća izgrađena prije 1968. godine i izvor pitke vode. Tvrde da je moguće izgraditi još jednu kamenu kuću na otoku s posađenim maslinicima ili nekom drugom kulturom te registrirati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Dodaju da Otok Veliki Školj u Malostonskom zaljevu pruža vam potpunu privatnost i mnoštvo mogućnosti za razvoj različitih projekata. Cijena? Prava sitnica, 3 milijuna i 250 tisuća eura.

Pravo prvokupa ima Država i/ili Županija, no da biste nešto na otoku sagradili, trebalo bi se time ozbiljno i dubinski pozabaviti. Nekakav pontonski privez mogao bi se napraviti ako se bavite školjkarstvom, a montažni objekt ako ćete se baviti poljoprivredom – kazao nam je ljubazni agent, preko kojeg ide prodaja otoka. Ali, pravo je pitanje, tko bi platio više od 3 milijuna eura i potom uložio u bavljenje školjkarstvom, samo da bi imao otočić s pontonskim privezom? Izvor Morski.hr / Piše Jurica Gašpar

Foto Ilustracija

Pročitajte još

OBAVIJEST IZ ELEKTROJUGA Tko je bez struje u utorak?

Dulist

[DUBROVČANI IZVAN GRADA] Anja Grabovac o glazbi, suradnji s Eugenom na pjesmi ‘Tišine’…

Maria Prkut

Korčulanin Ivan Salečić nastupio u kvizu Potjera

Dulist