Predstečajna nagodba, zakonski institut koji je uvela Vlada, poglavito Ministarstva financija i neospornog kralja hrvatske riznice Slavka Linića predstavljen je kao spas za hrvatsko gospodarstvo. U osnovi, prije nego pojedina tvrtka ‘potone’ može se pokušati dogovoriti sa svojim dužnicima i nastaviti s relativno normalnim poslovanjem. No kako je postalo vrlo brzo razvidno, zakon slučajno ili namjerno nema gotovo nikakve mehanizme provjere stvarnosti dugovanja, pa su tako nedavno isplivale na površinu afere u kojima primjerice majka sinu plaća milijunska dugovanja novcem nepoznatog podrijetla čime postaje njegov dužnik i onda mu ista ta dugovanja otpiše, dok stvarni vjerovnici izvise i bivaju dovedeni na rub propasti – ili gurnuti preko njega. Ukratko, zloupotreba ovog instituta ide po prilično jednostavnom principu – vi dugujete stvarnih milijun kuna. Skupite kumove, prijatelje, braću i rođake i kažete im da vam ispostave fiktivne račune vrijednosti 20 milijuna kuna. Prema zakonu o predstečajnoj nagodbi samo većinski vjerovnici odlučuju o otpisu dugova, realni dug od milijun kuna nestaje, a vi nakon toga već nekako riješite preostalih 20 milijuna kuna…Rekli bi u narodu, papala maca.
Je li svaka predstečajna nagodba ovakva? Zasigurno nije, no već i sama sumnja da je ijedna ovako napravljena baca sumnju na sve koje se provode ili su provedene, a svi oni koji nemaju što kriti, ne trebaju se bojati eventualnog nadzora i provjere postupka.
53 prijedloga, osam odbijenica
Upravo zbog klime koja se u Hrvatskoj stvorila oko predstečajnih nagodbi odlučili smo doznati koje su najveće predstečajne nagodbe u našoj županiji.
Prema podacima kojima raspolaže DuList, od početka provedbe predstečajne nagodbe, na području županije zaprimljeno je ukupno 53 prijedloga za sklapanjem predstečajne nagodbe trgovačkih društava.
Kolika je ukupna vrijednost tih nagodbi, tko se nagadio i po kojim uvjetima saznajte u tiskanom izdanju DuLista koje je od danas u prodaji…