Treće prošireno izdanje knjige ‘Dubrovačke žrtve – jugokomunistički teror na hrvatskom jugu 1944. i poratnim godinama (početak Bleiburga)’ autora prof. dr. sc. Hrvoja Kačića predstavljena je u ponedjeljak navečer u Samostanu svete Klare.
-U knjizi smo posebno istakli ono što se na ovim prostorima događalo, a što su iznijeli objektivni stručnjaci koji su kod toga sudjelovali. Trebalo je utvrditi okolnosti koje su zapravo utjecale na povećanje suprotnosti na ovim prostorima, budući da su u mnogim dokumentima Jugoslavenske armije iz 1991. godine oni označavali da su njihovi protivnici isti oni koji su se borili za Hrvatsku 1945. godine. Međutim, činjenice su sasvim drukčije. Načelnik Generalštaba JA Blagoje Adžić je u jednom svom govoru na beogradskoj Akademiji utvrdio kako su njihovi pukovnici i majori imenovani kako bi spriječili razilaženje Jugoslavije. Dakle, da je to na djelu na ovim prostorima te da prijeti napad Njemačke, Austrije, Mađarske i Čehoslovačke. Na kraju svog govora Adžić čestita svim tim majorima, njih oko 150, što su izabrani da dođu u situaciju braniti ostvarenje ideala Oktobarske revolucije – rekao je tom prilikom prof. dr. sc. Hrvoje Kačić.
-U knjizi spominjem političkog komesara na jednom ratnom brodu, autora knjige ‘Bolje voljeti manje’ rodom iz Vručice, koji je brodom i bataljunom stigao u Dubrovnik dva dana nakon partizana. Kao komesar je doživio da njegov načelnik od njega traži da kupi svoje kojima je nadležan te da ih uputi na osvajanje Risna u Bokokotorskom zaljevu. On je odgovorio: Pa znate, moji momci nisu nigdje prije sudjelovali u ratu i nemaju iskustva, ne mogu se uspješno boriti’. A ovaj mu je odgovorio: ‘Ma među tvojim borcima ima puno dubrovačkog ološa koji su zapravo protiv nas. Oni neka ginu. Budi nemilosrdan, nemoj se za njih brinuti, bolje da ih se riješimo’ – istaknuo je Kačić.
-Organizacijom ove promocije htjeli smo napraviti poveznicu u složenosti dubrovačke povijesti, koja se nažalost ponavljala 1941. godine te 1944. godine, ulaskom samozvanih osloboditelja, tako i 1991. godine s napadom na grad. Ova tema je uvijek aktualna, premda smo nekad slabo prihvaćeni u dubrovačkom građanstvu. Međutim, 2400 žitelja sa šireg dubrovačkog područja je ‘izgubilo glavu’ te im se ne zna grob. Otkrili smo ekshumacijom 2010. na Daksi te 2013. na Jakljanu i u Slanom tek njih tristo. Volio bih da se sve žrtve pronađu te nađu smiraj, kao i mi istraživači te obitelji nestalih – izjavio je u ime organizatora predsjednik udruge Hrvatski domobran Dubrovnik Željko Kulišić.
-Znam da ova tema možda nije popularna, jer mlađe generacije skrbe o puno drugih stvari. Mi smo ti koji moramo iznijeti istinu, koliko god ona bila nepopularna. Rečenica ‘povijest treba ostaviti iza sebe’ nije istinska. To se jednostrano govori. Naravno da bi se i ja htio okrenuti budućnosti, ali da bismo snažno zakoračili u budućnost moramo riješiti svoju povijest – zaključio je Kulišić.
-Ova knjiga značajna je jer istina još nije izrečena. Nije došla do svih ušiju, svih srdaca. Nije zasjala u punom sjaju kako mi želimo. Istina nije donijela željeno pomirenje, premda je puno učinjeno. To je pitanje ljudskih srdaca. To će ići sve lakše ako smo pametni ljudi. O svemu ćemo govoriti lakše i istinoljubivije, bez predrasuda i optužbi – izjavio je predstavljač knjige fra dr. Josip Sopta.
-Knjiga u izdanju ugledne izdavačke kuće Tkanica ima 392 stranice u boji, a autor u 24 poglavlja razlaže sijećanja na sudbonosne događaje, analizira bolne trenutke i tragične sudbine nevinih ljudi, stradalih od ruke takozvanih antifašista i osloboditelja, ulaskom partizanskih jedinica u Dubrovnik 18. listopada 1944. godine. Za pisanje knjige autora je potakla Rezolucija o europskoj savijesti i totalitarizmu iz 2009. godine., u kojoj se ističe da je cilj otkrivanje i ocjena zločina izvršenih od strane komunističkih totalitarnih režima, što je put prema pomirenju, a pomirenje se može postići priznanjem odgovornosti i molbom za oprost, a to je uvjet moralne odluke – rekao je tom prilikom mr. sc. Ivan Mustać.
Promocija je održana u organizaciji udruge Hrvatski domobran Dubrovnik, a povodom 26. obljetnice priznanja Republike Hrvatske te 20. obljetnice pripojenja Hrvatskog podunavlja.