Ususret turističkoj sezoni gradonačelnik Mato Franković u ponedjeljak je u Velikoj vijećnici održao sastanak s dubrovačkim ugostiteljima.
– Negdje krajem sezone uveli smo promjene u komunalno redarstvo. Novi voditelj je gospar Miho Šutalo, inače bivši dugogodišnji zaposlenik PU dubrovačko-neretvanske. Uskoro će nam se pridružiti još dvoje zaposlenika. Time će komunalno redarstvo biti ekipirano i na visini zadatka kako bi mogli svakodnevno obavljati sve poslove, ne samo u povijesnoj jezgri, već čitavom gradu – poručio je prisutnima Franković.
Otpočele su sukladno tome nove akcije uvida u stanje na terenu. Prema dosadašnjim iskustvima 99 posto ugostitelja se pridržava uvjeta zaključenih ugovorom s Gradom Dubrovnikom.
– Važno je za istaknuti problem reklamiranja. Imali smo tu određenih primjedbi. Nije nam želja postati kao Sjeverna Koreja kao što je to rekao gospodin Ante Vlašić, ali mora postojati mjera. Razgovarat ćemo. Već smo pripremili novi prijedlog odluke. Dorađujemo ga te ćemo ga uskoro predstaviti Cehu ugostitelja i obrtnika kako bi pokrenuli dijalog što se može, a što ne napraviti. Prva zona treba biti u potpunosti usuglašena s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku pa ćemo i to ispoštovati – napomenuo je.
Za iduću godinu kao prioritet postavljen je zadatak ugradnje mastolovaca što nisu uspjeli savladati ove. Snimit će se kanalizacijski sustav prije i poslije turističke sezone kako bi se stekao bolji uvid u situaciju te podigla razina svijesti. Upravo će mastolovci biti ključni za stjecanje najma objekata 2020. godine.
– Ne znam koliko je vas vidjelo novi Zakon o zakupu RH. Prema njemu natječaj mora ići te vi kao trenutni korisnici nemate prvenstvo. Mi smo već sagledali navedeno i sigurni smo da mi kao jedinica lokalne samouprave možemo napraviti nešto kako bi zaštitili vas koji danas ovdje sjedite. Svjesni smo da u trenutku kada krenemo u rješavanje ovog problema ćemo otvoriti Pandorinu kutiju. Želimo dati za pravo najmoprimcima koji uredno izvršavaju svoje obveze, ne krše pravila i napravit ćemo sve što je u zakonskim okvirima kako bi vam izašli u susret – rekao je gradonačelnik ukazavši na rigoroznost zakona, no i spremnost Gradske uprave da iznađe najpovoljnije rješenja po svih.
Također, Grad planira smanjenje javnih površina i to za 30 posto. Međutim to se neće primijeniti na sve ugostiteljske objekte jer bez nje, svjesni su, govori Franković, 90 posto restorana ne bi radilo. Neće se raditi preko noći već će se osmisliti model zakupa koji bi funkcionirao na duže razdoblje, a ne kao do sada na godinu dana.
– Prošle godine smo započeli s projektom rada zimi. Oslobodili smo plaćanja najma svih onih koji su pokazali volju. Njih doduše nije bilo puno. Pretpostavljam da ekonomska razina profitabilnosti nije bila na razini kakvu ste očekivali, ali kao što znate otvara nam se novo tržište. To najbolje pokazuje dolazak kineske delegacije što doduše nisu svi blagonaklono pozdravili. Ipak, Dubrovnik se 24 sata vrtio na njihovim nacionalnim televizijskim postajama što je odlična promidžba. Naime, to je profil turista koji naš grad najviše posjećuje upravo zimi, odnosno predsezoni i podsezoni. Prošle godine smo zabilježili brojku od čak 46 tisuća Kineza što je za 50 posto više u odnosu na 2017. Trenutno radimo na uvođenju direktne zračne linije i ako nam to pođe za rukom čitav za očekivati je kako će čitav Dubrovnik u zimskom periodu funkcionirati jednako kao ljeti – zaključio je Franković naglasivši kako je cilj ove gradske uprave pronaći zajednički jezik sa svim strankama.
Predsjednik Udruge ugostitelja Ante Vlašić pak je kazao kako se pri silnoj želji da se ponaša u skladu s pravilima skrenulo s puta te se pretjeruje osobito po pitanju skidanja reklama. Odluku ostavljanja tek kantunala i ferala ocijenio je potencijalno vrlo opasnom jer svaki subjekt osmišljava svoje poslovanje na individualnoj osnovi te stvara brend koji je primarna garancije kvalitete. Bez njega dovodi se u pitanje egzistencija lokala. Također, Vlašić je izrazio potrebu da za stol sjednu svi gospodarski akteri Grada kako bi se postigao dogovor i otklonile eventualne smetnje pri obavljanju djelatnosti. Također, apelirao je na Gradsku upravu s obzirom na to da će se krenuti u smanjenje javnih površina na prosljeđivanje drafta, odnosno prve verzije dokumenta ugostiteljima kako se ne bi ponovila situacija s reklamama koje su morali početi skidati pet do 12. Osobitu zabrinutost iskazao je u svezi izgradnje javnog zahoda u Ulici Cvijete Zuzorić gdje je trenutno otvoreno pet restorana, od kojih su dva s Michelinovom preporukom. Za njim postoji potreba, toga su itekako svjesni, ali bi ga se trebalo izmjestiti na drugu lokaciju gdje nije na očigled. Što se pak tiče rada zimi, Vlašić je pozdravio inicijativu Grada napomenuvši da je razlog vjerojatno zašto se pozivu odazvao mal broj ugostitelja je što nisu bili navrijeme obaviješteni pa se shodno tome nisu mogli niti pripremiti.
Gradonačelnik je poručio kako će se sva inzistiranja ugostitelja zapisati, međutim moraju biti svjesni kako svi rade pod jednim krovnim brendom, a to je grad Dubrovnik. Sukladno tome pravila se treba pridržavati. Posrijedi je spomenik kulture zahvaljujući kojem oni danas i imaju posao. U skladu s time nikakve svjetleće reklame neće biti dopuštene. Naime, dobro je poznato kako se novim Zakonom o svjetlosnom zagađivanju dovelo u pitanje osvjetljanja spomeničke baštine kamoli ugostiteljskih objekata. Također, Grad nema u planu proširivati javne površine. Krajem 2019. kada istječe većina najmova postavit će se moratorij na još deset godina. Doduše do povećanja cijena neće doći, one će se tek korigirati i usklađivati tako da da svi plaćaju jednaku visinu najma. Zbog nedostatka novca, konkretno šest milijuna kuna koliko je predviđeno za izgradnju javnog zahoda, on neće zaživjeti u tako skoro vrijeme. Ugostitelji mogu mirno spavati da kojegod odluke se u budućnosti donosile neće biti mimo njih.
Priliku za obratiti se okupljenima iskoristio je i predsjednik GK Grad Marin Krstulović ukazavši na neprovođenje komunalne odluke o zabrani izvođenja javne glazbe s pojačala te upozorio one koji ih do sada nisu uklonili da to naprave jer stanovnici povijesne jezgre neće birati sredstva da učine isto. Kao problem naglasio je sve veći broj bankomata koji su mahom osvijetljeni pa ne vidi zašto se ranije spomenuti zakon ne bi primijenio i na njih. Kao korisnu mjeru spomenuo je da se sredstva koja se prikupe od najma za javne površine pretvore u namjenska i to za obnovu pločnika ulica koji su vidno oštećeni. Trenutni način upravljanja potpuno ne funckionira, mišljenja je Krstulović. Kao izlaz iz situacije vidi omogućavanje privatniku čiji su tu stolovi da se s ovlaštenom firmom upusti u radove.
Profil gostiju koji posjećuju Dubrovnik
Na samom početku sastanka s ugostiteljima Sandra Ćorak iz Instituta za turizam iznijela je rezultate Tomas istraživanje provedenog na uzorku od 1600 stacionarnih posjetitelja i stotinjak putnika na kružnim putovanjima koji su ovdje boravili od kolovoza do listopada prošle godine. Prema njemu ustanovljeno je kako su gosti koji dolaze u naš grad prosječne dobi od 42 godine, najčešće su smješteni u hotelima te ih je 2/3 fakultetski obrazovano. Popriličnih su mjesečnih primanja, većina ih je iz kućanstava s više od četiri tisuće eura mjesečno. Njih 63 posto dolazi s partnerom, a ovo im je uglavnom prvi posjet Dubrovniku.
Ovdje stižu zbog odmora i opuštanja. Gastronomija je na trećem mjestu motiva njihovog dolaska, a slijede kulturne znamenitosti i događanja. Gastronomska ponuda od osobitog je interesa turistima iz Velike Britanija koji je pak ocjenjuju nezadovoljavajućom. Naime, čak 88 posto njihovih aktivnosti podrazumijeva posjećivanje restorana u kojima ne pronalaze kvalitetnu ponudu razmjernu cijeni. Sličnog mišljenja su Skandinavci te gosti iz Francuske i Španjolske. Kao nedostatak destinacije također vide lošu prometnu povezanost, gužve na cestama, potom na javnim površinama (zbog prisutnosti putnika s kružnih putovanja), ali i plažama. Dubrovnik nije prepoznat kao ‘friendly’ odredište za osobe s posebnim potrebama te one željne kupovine.
Najzadovoljniji su pak posjetitelji iz SAD-a. U prosjeku troše 170 eura, od čega 51 posto otpada na smještaj, 25 na hranu i piće te tek sedam na shopping. Važno je napomenuti, kaže Ćorak, da u drugim europskim središtima mnogo više kupuju prvenstveno zbog raznolikosti lokalne ponude koja je u Dubrovniku manjkava. Što se tiče putnika s kružnih putovanja, njihova starost je u prosjeku 49 godina. Najbrojniji su Australci, slijede Englezi pa Amerikanci. Borave u Gradu 3 do 6 sati dnevno i troše 59 eura po osobi. Ponudom su zadovoljniji od stacionarnih gostiju mada kao manu ističu jednoličnost gastronomske ponude, gust promet i loš shopping.