Dok Vlada pokušava putem mirovinskog fonda osigurati nacionalne mirovine, i po tko zna koji put dijeliti predizborne privilegije kupujući glasove najstarije, najsiromašnije i najosjetljivije skupine umirovljenika, dotle supružnik koji je cijeli radni vijek sa svojim bračnim partnerom uplaćivao doprinose, nema nikakvo pravo na makar dio mirovine preminulog – rekao je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Dubrovačko-neretvanske županije Cvijeto Cvjetković na konferenciji za medije ovog četvrtka na temu mirovinskog sustava u budućnosti.
-Ova problematika se tiče i onih koji još uvijek ne razmišljaju o mirovini. Prema dosadašnjim potezima, očito je da gospoda iz Vlade ne cijene rad, ni mirovine proizašle iz rada, a najmanje cijene umirovljenike kojih trenutno u Hrvatskoj ima milijun i 240 tisuća. To je 7 tisuća više nego lani. Usprkos katastrofalnom stanju u mirovinskom fondu, Vlada je osmislila nove izdatke u vidu takozvanih ‘nacionalnih mirovina’ koje bi dobili svi naši stariji sugrađani, bez obzira na doprinose i radni staž. Nitko stvarno nema ništa protiv toga da oni koji nemaju prihode dobiju pomoć od države, ali neka ta pomoć bude stavka proračuna, nikako mirovinskog fonda. Uostalom, to nije mirovina. To je isključivo pomoć. Mirovinu na određeni način treba zaslužiti. Prema svemu sudeći, taj naziv ‘nacionalna mirovina’ izmišljen je s ciljem da se opravda još jedno posezanje za sredstvima ionako osiromašenog mirovinskog fonda – ističe Cvjetković i dodaje: ‘Posebno iritira činjenica da je Vlada navedenu pomoć osmislila samo s jednim ciljem – kupovine glasova starije populacije na beskrupulozan i tendenciozan način’.
Obiteljska mirovina
Dakle, glavni cilj umirovljenicima je obiteljska mirovina kojom bi se, kako ističu, ispravila nepravda koja muči 200 tisuća naših sugrađana. ‘Ovu temu želimo nametnuti sadašnjim predsjedničkim kandidatima’, kaže Cvjetković. Hrvatska je, kako kaže, jedna od rijetkih europskih država u kojoj jedan bračni partner ne može naslijediti dio mirovine umrlog supružnika. Može zadržati svoju mirovinu ili uzeti 70 posto mirovine preminulog bračnog supružnika, što je najčešće nedovoljno i neadekvatno potrebama.
-Vrlo često se radi o bračnim parovima koji imaju i po 70 godina bračnog staža koji su cijeli radni vijek plaćali doprinose. Desetljeća uplaćivanih doprinosa, jednostavno propadnu nakon što premine jedan bračni partner, a radi se o značajnim iznosima koji prelaze i 800 tisuća kuna. Ako uzmete prosječnu plaću u Hrvatskoj i doprinose koje uplaćujete, na temelju 41 godine radnog staža iznosi oko 860 tisuća kuna. To stvarno nije mali novac. Unatoč akumulaciji poprilične količine uplaćenog novca, preživjeli bračni partner nastavlja život ispod granice siromaštva u državi te ostaju diskriminirana i ponižena skupina – rekao je Cvjetković. Inače, trenutni omjer zaposlenih i umorovljenika je 1:1,23, dok je 80-ih godina prošlog stoljeća taj omjer bio 1:4. Od toga je 16 posto ili nepunih 200 tisuća onih koji su radili puni radni vijek i u mirovinu otišli nakon 40 i više godina radnog staža.
-Vlada gura radni vijek od 67 godina, da bi umirovljenici koji su unijeli dovoljno sredstava u fond, da što kraće žive. Onaj postulat ‘s fakulteta na posao’, mogli bismo promijeniti ‘s posla na Boninovo’ – zaključio je Cvjetković. Zbog svega navedenog, iz HSU-a su pozvali sve umirovljeničke stranke kojih je u RH trenutno 13, ali i umirovljeničke udruge i umirovljenike kako bi se ispravile sve prisutne nepravde.