Investicija u primarnu prevenciju smanjit će potrebu za skupim liječenjima u kasnijim fazama, osiguravajući bolju kvalitetu života pojedinca i dugoročnu stabilnost zdravstvenog sustava, poručio je ministar zdravstva Vili Beroš sa stručnog skupa ‘Plan za srce’.
Gotovo 40 posto osoba u Hrvatskoj umire od kardiovaskularnih bolesti – prevencijom i zdravstvenom pismenošću već u 10 godina možemo smanjiti nepovoljne pokazatelje. Rezultati nacionalnog pilot projekta ranog otkrivanja porodične hiperkolesterolemije i povišenog kolesterola kod djece prilikom upisa u prvi razred osnovne škole ukazuju na što hitniju potrebu donošenja Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti, stoji u priopćenju.
– Naša zdravstvena administracija je i uvela preventivne zdravstvene preglede koji detektiraju predispozicije za razvoj kardiovaskularnih bolesti, i rezultati nisu dobri. Čak 77 posto građana koji su se odazvali preventivnim zdravstvenim pregledima ima neki od faktora rizika, uključujući hipertenziju, poremećaj lipida, prekomjernu tjelesnu težinu, a mnogi i puše. Strateško usmjeravanje prema edukaciji o rizicima, promicanju zdravog načina života i ranim dijagnostičkim postupcima nije samo pitanje medicinske prakse, već i ekonomske održivosti. Dugoročno, povećanjem zdravstvene pismenosti moguće je suzbiti ovaj problem u Hrvatskoj i smanjiti incidenciju, kao što to rade i druge zemlje – poručio je ministar Beroš.
Uoči Svjetskog dana srca te Svjetskog dana porodične hiperkolesterolemije, na okupljanju u organizaciji Portala Zdravlje, vodeći domaći stručnjaci istaknuli su potrebnu za sveobuhvatnom strategijom koja bi doprinijela smanjenju smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila. Riječ je o i dalje vodećem uzroku smrtnosti i pobola u Hrvatskoj, od koje je, prema preliminarnim podacima, tijekom 2022. svakoga dana preminula 61 osoba, odnosno 39 posto ukupno preminulih osoba.
– Smrtnost bi morala biti desetak posto niža uspoređujemo li se s tzv. zemljama niskoga kardiovaskularnog rizika kao što su Francuska, Italija, skandinavske zemlje, ali i susjedna Slovenija. Svakako nije problem u dometima i dostupnosti kardiološke dijagnostike i liječenja već u lošoj zdravstvenoj prosvijećenosti naših građana i zanemarenoj važnosti kardiovaskularne prevencije. Bez sustavnog nacionalnog programa promicanja kardiovaskularnog zdravlja, s naglaskom na prevencijske mjere, nema daljnjeg napretka u obuzdavanju pobola i smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila – ustvrdio je predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, akademik Davor Miličić, te zaključio kako jačanjem zdravstvene pismenosti i preventivnih mjera već u 10 godina možemo preokrenuti crne statistike.
– Bolesti srca i krvnih žila su prvi uzrok smrti u svijetu a uzrok im može biti kombinacija bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih faktora, uključujući nepravilnu prehranu i pretilost, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka i stresni način života. Svatko od nas trebao bi početi s malim promjenama u životnim navikama koje dovode do poboljšanja zdravlja srca – zaključio je izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Na raspravi se čulo kako su građani Hrvatske najdeblja nacija Europe, a također, i jedna od vodećih nacija po neslavnome postotku osoba koje puše duhan. Riječ je o dvama bitnim kardiovaskularnim, ali i općim rizičnim čimbenicima po zdravlje ljudi. No posebno zabrinjava podatak koji je iznijela prim. Verica Kralj, dr. med., o rezultatima probira na porodičnu hiperkolesterolemiju, koji je ove godine prvi put proveden prilikom upisa djece u prvi razred osnovne škole.
– Sukladno Nacionalnom programu probira i ranog otkrivanja porodične hiperkolesterolemije, proljetos smo kroz pilot projekt provjerili vrijednost kolesterola kod više od 32 tisuće predškolaca. Povišene vrijednosti ukupnog kolesterola od 5.1 – 6.0 mmol/L zabilježene su kod 10,5 posto djece, čiji su liječnici potom provjeravali obiteljsku anamnezu zadanim upitnikom. Ukupno 450 djece imalo je vrijednost ukupnog kolesterola jednaku ili veću od 6,1 mmol/L, te su poslani specijalistu pedijatru na daljnju obradu – pojasnila je prim. Verica Kralj.
Akademik Željko Reiner podsjetio je kako je porodična hiperkolesterolemija, često nazivana i ‘nasljedni kolesterol’, prirođena bolest, gdje oboljeli doživotno imaju povišenu vrijednost LDL kolesterola. U Hrvatskoj od nje, procjenjuje se, boluje između 15 i 20 tisuća osoba, no samo jedan posto svjesno je dijagnoze.
– Zbog dugotrajne neprimjetne izloženosti povišenim vrijednostima „lošega“ LDL-kolesterola, te osobe imaju i do 20 puta veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti od ostatka populacije. Čak svaki četvrti bolesnik, kojem bolest nije prepoznata ni adekvatno liječena, umire od nekog koronarnog događaja poput srčanog ili moždanog udara prije 50. godine života. Svi bolesnici s porodičnom hiperkolesterolemijom po definiciji spadaju u osobe visokog i vrlo visokog kardiovaskularnog rizika – pojašnjava akademik Reiner.
Od svih građana koji su lani posjetili liječnika primarne zdravstvene zaštite njih čak 40 posto imalo je evidentirano dijagnozu neke kardiovaskularne bolesti.
U nastavku okupljanja sudionici su istaknuli važnost jačanja zdravstvene pismenosti od najranije dobi. Zdravstvene politike koje stvaraju okruženja u kojima su zdravi izbori ne samo dostupni, nego i priuštivi, bitne su u motiviranju ljudi da usvoje i održavaju zdravije stilove života. Ipak, unatoč činjenici da promjenom vlastitog ponašanja možemo izbjeći ili umanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, one su i dalje globalni javnozdravstveni problem na koji je potrebno što hitnije utjecati.