Prometno povezivanje i regionalni status Dubrovačko-neretvanske županije bili su tema jutrošnjeg sastanka u hotelu Excelsior.
Na sastanku na kojem su sudjelovali gradonačelnici i načelnici većine županijskih gradova i općina, predstavnici stranaka u županijskoj skupštini, predstavnici visokoškolskih ustanova, civilnih udruga, gospodarske i obrtničke komore, još jednom su dijagnosticirani stari problemi – teritorijalna razdvojenost na dva dijela i posljedična neravnopravnosr građana prema ostatku Hrvatske.
Iskazana je potreba za dokinućem takvog statusa enklave, prije svega kroz izgradnju Pelješkog mosta i zadržavanje statusa samostalne regionalne jedinice te rješavanje graničnih pitanja sa susjedima.
Župan Nikola Dobroslavić izjavio je kako se u vrijeme kad se završava uvodna studija o Pelješkom mostu u javnosti sve češće vode rasprave, spominje se i novi teritorijalni ustroj, a u Saboru se uskoro ima raspravljati o novom Zakonu o regionalnom razvoju. Stoga je sada, ističe Dobroslavić, bilo najbolje vrijeme za ovakav sastanak.
– Radi se o sudbini naše djece, jer sad se dijele karte za budućnost i ako dobijemo loše karte imat ćemo problem – izjavio je Dobroslavić, dodavši kako trenutna situacija znatno otežava normalan život građana juga Hrvatske.
– Svi razvojni planovi Županije označili su Pelješki most, autocestu do Dubrovnika, brzu cestu Gruž-Čilipi, Pelješku cestu… Most je interes ne samo juga Hrvatske, već i cijele države – dodao je župan.
– Mi smo eksklava, a želimo biti integralni dio države. Što se tiče regionalnog ustroja, ne želimo biti priljepak drugim regijama. I treće, treba riješiti granična pitanja sa susjedima – zaključio je Dobroslavić.
Saborski zastupnik Branko Bačić (HDZ) podržao je sve što je župan kazao, dok je njegov saborski kolega Mladen Marelić (SDP) podsjetio kako za gradnju mosta nikad nisu osigurana sredstva, premda se gradnja mosta otvarala pet puta.
– Ovaj skup može biti znak podrške Vladi u nastojanjima – istaknuo je Marelić.
Načelnik Općine Trpanj Jakša Franković podsjetio je na porazne statističke podatke, naglasivši kako samo izgradnja mosta može revitalizirati Pelješac i Korčulu, gdje se već desetljećima bilježi pad broja stanovnika.
– Most je posljednja prilika da se taj negativan trend zaustavi – kazao je Franković.
Predsjednica Županijske gospodarske komore Terezina Orlić istaknula je probleme gospodarstvenika, koje nije briga tko je prvi, a tko drugi spomenuo gradnju mosta.
– Trebamo apelirati na konsenzus kako bi most postao prioritet – izjavila je Orlić.
Načelnik Općine Neum Živko Matuško istaknuo je kako nema govora da bi Neum bio ograđen žicom zbog koridora, a zalaže se za izgradnju i mosta i zaobilaznice. Akademik Nenad Vekarić upozorio je na problem graničnih pitanja, koja bi rebalo razjasniti prije ikakvog ratificiranja.
Saborska zastupnica Tatjana Šimac Bonačić (SDP) izjavila je kako Dubrovačko-neretvanska županija ima velik, a neiskorišten potencijal.
– Moramo drukčije razmišljati. Neće nam most riješiti problem sam po sebi. Mi trebamo vidjeti što hoćemo i kako to učiniti. Vlada je na dobrom putu, pa bi u zaključku trebalo Vladi dati podršku – rekla je Šimac Bonačić.
Za riječ se javio i pomoćnik ministra prometa Marko Lončarević, koji je izrazio zadovoljstvo što Vlada i lokalna zajednica imaju zajednički interes i smjer. Dodao je kako se projekt sada nalazi u ključnoj i osjetljivoj fazi, u kojoj se nastoji osigurati dovoljno podataka i analiza konzultantima.
– Rok za završetak studije je 21. rujna, a mi ćemo organizirati operativni sastanak i točno podijeliti zaduženja. Tu očekujemo od svih da se maksimalno uključe – kazao je Lončarević.
Predsjednica Europskog doma Dubrovnik Adriana Kremenjaš Daničić podsjetila je na rasprave o Jadransko-jonskoj autocesti i njenom značaju za Hrvatsku.
Prije ozglasavanja zaključka uvaženi su prijedlozi saborskih zastupnika SDP-a Tatjane Šimac Bonačić i Mladena Marelića, kao i akademika Nenada Vekarića, da se riječi 'žurno' i 'hitno' izostave iz zaključka.
U jednoglasno izglasanom zaključku od Vlade RH traži se da što prije nastavi izgradnju Pelješkog mosta, zadržavanje statusa samostalne regionalne jedinice i planskog područja prema novom zakonu o regionalnom razvoju te hitno rješavanje graničnih pitanja s BiH i Crnom gorom. Također, od Europske komisije traži se prihvaćanje sufinanciranja izgradnje Pelješkog mosta kao jedinog ispravnog rješenja.