Zanimljivosti

Otvorena „špilja Šipun“ u cavtatskom vrtiću

sipun vrtic.cavtat01

Presijecanjem crvene vrpce svečano je otvorena špilja "Šipun" za roditelje i djecu ovog ponedjeljka u skupini Žabice cavtatskih Dječjih vrtića.

– Pokazali smo sam proces nastajanja špilje, od ideje do realizacije, putem prezentacije fotografija i video zapisa. Špilju smo otvorili za sve zainteresirane posjetitelje. Uz prigodno čašćenje roditelji su se upisali u knjigu dojmova – javlja nam odgajateljica Jelena Kulišić Barčot.

Do suradnje Dječjeg vrtića Konavle (skupine Žabica koja broji 34-ero djece uzrasta od 3 do 7 godina) i Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik došlo je nakon što su u prosincu djeca posjetila muzej gdje su imala priliku vidjeti model špilje od papira. Proces izrade tog modela jednostavnim gužvanjem papira osmislila je Katarina Ivanišin Kardum, muzejska pedagoginja Prirodoslovnog muzeja, kao interaktivni segment edukativnog projekta “Mala škola krša”.  Djeca su odmah poželjela imati špilju u svojoj skupini, a njihove odgajateljice Jelena Kulišić Barčot, Franica Lasić i Sandra Sturica dogovorile su suradnju sa muzejskom pedagoginjom.

Po povratku iz muzeja djeca su tražila i proučavala špilje u enciklopedijama koje su im dostupne u njihovom istraživačkom centru. Komentirala su njihov izgled, veličinu i životinje koje žive u njima. Nakon toga prikupljen je potrebni materijal kako bi se započelo s izradom špilje. Staro skladište sportskih rekvizita koje je do tada bilo korišteno za istraživanje svjetla i sjene prenamijenjeno je u prostor za špilju.
Nakon što je djeci objašnjeno što su to i kako nastaju sige – špiljski ukrasi, oni su ih sami formirali gužvanjem pakpapira i motanjem u stožac. Za izradu unutrašnjosti špilje bilo je potrebno puno zgužvanog papira kojeg su djeca uz veliku radost i s puno entuzijazma gužvala raznim „tehnikama“, od ručnog do nožnog gužvanja.

Gužvajući papir djeca su pomagala formirati stijene špilje, a sa svakim novim papirom njihovo uzbuđenje je raslo. Interesantne su im bile i knjige koje su dobili na poklon putem kojih su se upoznala s podzemnom faunom špilja. Uz pomoć upravo objavljenog Kataloga muzejskih predmeta Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik „Zaštićene vrste“ djeca su crtala čovječje ribice, šišmiše, te hrvatske pijavice i pauke s namjerom da ih kasnije nastane u njihovoj špilji.
Djeci je pročitana i priča kojom im se na primjeren način objasnio nastanak špilja, stalagmita i stalaktita. Doznala su tko je to speleolog, čime se bavi i koju opremu koristi za obavljanje svoga posla. Speleolozi moraju imati i zaštitne kacige sa svjetlom, pa su dječje plastične na koje su odgajateljice postavile ručne baterije poslužile kao prave.
 
Uslijedili su radovi na unutrašnjosti špilje. Tlo špilje iskorišteno je kao senzomotorički poligon. Hodajući bosonoga po neravninama u tlu špilje djeca vježbaju ravnotežu i koordinaciju pokreta. Dno špilje ukrašeno je jezercem u kojem su se nastanile čovječje ribice. Na ulazu u špilju izvješena su pravila ponašanja u špilji. Djeca su sama dogovorila pravila, ispisala i iscrtala ih za manje prijatelje koji još uvijek ne znaju čitati.
Nadahnuti legendom nastali su likovni radovi također izloženi na ulazu u špilju. Kreiranje edukativnog prostora „špilje Šipun“ trajalo je nekoliko tjedana. Špilja će biti otvorena za sve zainteresirane posjetitelje na adresi Put od Cavtata bb u jutarnjim satima
U planu je i posjet Đurovića špilji na aerodromu te špilji Vjetrenica poviše Slanoga kako bi djeca imala priliku doživjeti pravu špilju.
 

Legenda o zmaju špilje Šipun
 
Djeci je pročitana za njih prilagođena legenda o špilji Šipun, a saznali su da se na nju u svojim zapisima osvrnuo i naš uvaženi prirodoslovac Baldo Kosić. Legenda kaže:
Živjela je zmija kravosac i govorilo se da je opasna, velika i da sisa krave. Nakon devet godina i devet prutova na leđima, pretvarala se u zmaja i nastanila bi se u špilji sa jezerom. Jedan takav zmaj nastanio se i u špilji Šipun u Cavtatu. Zadavao je velike muke stanovnicima sve dok ga sveti Ilar nije ubio mačem. Legenda dalje pripovijeda da ga je vukao kroz more do plaže u Mlinima i tamo ga zapalio. Kad je bonaca vidi se bijeli put kroz more kuda ga je vukao od Šipuna do Mlina. Na tom mjestu podignuta je crkva svetog Ilara.
 

Pročitajte još

Dubrovački slikar Stjepko Mamić izlaže u Parizu na prestižnom Art Capitalu

Dulist

DJELO VRIJEDNIH UČENIKA Skulptura ‘Komad mora’ krasi Pomorsko-tehničku školu

Dulist

Antonia Rusković Radonić osnovala udrugu ‘Prijatelji konavoske baštine’

Dulist