Ustavni sud je u utorak na sjednici odbio zahtjev 35 zastupnika u Hrvatskom saboru i nije prihvatio prijedloge (ukupno 28) za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o uvođenju tzv. COVID potvrda u javnom sektoru, piše Večernji. Djelomično je usvojen zahtjev i prijedlozi koji su se odnosili na propisivanje iznimke od primjene u odnosu na studente za boravka u prostorima visokih učilišta, tako da je ukinuta mogućnost da pojedino visoko učilište odluči drukčije, tj. da studente obveže da prilikom ulaska u prostore visokih učilišta predoče EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju COVID-19.
Ustavni sud ponovio je svoja stajališta iz odluke od 14. rujna 2020. o isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora za “aktiviranje” članka 17. Ustava, o ovlastima Stožera za donošenje mjera/odluka propisanih Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, o pravnoj naravi tih odluka, te o načelima na temelju kojih ispituje ustavnost i zakonitost odluka Stožera u svakom pojedinom slučaju.
Ustavni sud nije našao da je došlo do povrede načela diobe vlasti kao ni i načela međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Covid potvrde imaju legitiman cilj, zaštitu zdravlja i života građana radi sprječavanja i suzbijanja pandemije, a u odnosu na javni sektor među ostalim i omogućiti neometano funkcioniranje javnog sektora u uvjetima pandemije, uz povećanu sigurnost zaposlenika i stranaka/posjetitelja da će njihovo radno i službeno okruženje biti zaštićeno od mogućnosti zaraze virusom SARS-CoV-2.
Ustavni sud primijenio je u pogledu ocjene razmjernosti svoja načelna stajališta iz odluke o obveznom testiranju zaposlenika u zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi, pa je ocijenio da je sporna mjera bila nužna i da ne predstavlja prekomjeran teret s obzirom da građani imaju izbor između cijepljenja i testiranja.
Odbijeni su i prigovori o nejednakosti položaja javnog i privatnog sektora jer su razlozi za uvođenje te mjere ustavnopravno prihvatljivi – radi održivosti sustava državne i javne uprave, sustava regionalne i lokalne samouprave te kontinuiteta u obavljanju javnih službi, s time što opseg mjera i njihov intenzitet ovisi o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ocjena koje je u nadležnosti Stožera. Dok zaposlenici u javnom sektoru imaju svakodnevnu obvezu dolaziti na posao, korisnici javnih usluga to čine rjeđe, te povremeno, ovisno o naravi usluge, obrazlaže Ustavni sud. Aktivnosti u privatnom sektoru (trgovački centri, restorani, kafići, kina i slično) u pravilu ovise o slobodnom izboru građana, i na njih se primjenjuju ostale epidemiološke mjere (nošenje maski, obvezna dezinfekcija, provjetravanje prostorija, održavanje razmaka, ograničenje broja osoba u objektima i sl.).
Zbog pojedinih prigovora podnositelja, Ustavni sud je tražio od Vlade obrazloženje za sve iznimke od primjene osporene Odluke, te je prihvatio sve razloge iz dopunskog očitovanja osim u odnosu na studente. Prihvaćeni su razlozi zbog kojih se osporena Odluka ne primjenjuje na studente za boravka u prostorima visokih učilišta, ali ocijenjeno je neprihvatljivim da pozivom na autonomiju sveučilišta pojedino visoko učilište može odlučiti drukčije, što se u praksi i dogodilo.
Stoga je Ustavni sud ukinuo točku IX. podstavak 3. Odluke u dijelu koji glasi: “osim ukoliko visoko učilište ne odluči drugačije”. Ustavni sud je odluku i rješenje donio s četiri glasa protiv, pa će odluka biti objavljena s izdvojenim mišljenjima kad u danom roku budu napisana.