Radovi na najvećem infrastrukturnom projektu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u punom su jeku. Uvjerili smo se u to odlaskom u mjesto Brijesta, u onaj ‘drugi dio’ Pelješkog mosta te provjerili i napredak radova na pristupnim cestama i dodatnim objektima. Ipak, prije putovanja na Pelješac, uputili smo se u Komarnu. Nije nam bilo teško. Dapače, s osmijehom na licu krenuli smo raditi reportažu. Jer, napokon smo dobili odličnu priliku za razbijanje koronavirusne monotonije.
Ništa od kiflica
Da smo u ovo doba prošle godine putovali na naše odredišno mjesto, u ovom slučaju u Komarnu, na graničnim bismo prijelazima zasigurno naišli na kolone i gužve. Sada, sasvim očekivano, na granici se nalaze jedan do dva vozila, a kontrola je relativno brza. Novost u svemu ovome je obraćanje bosanskohercegovačkog graničnog policajca i njegovo upozorenje kako nam je dopušten tranzit uz zabranu zaustavljanja kroz Neumski koridor. To smo znali, ali opet smo teško prihvatili činjenicu kako nećemo moći stati u popularnu neumsku pekaru ‘Magistrala’ na kiflice. I naravno da nismo jer poštujemo pravila. Nakon graničnog prijelaza, i svega par minuta vožnje, stižemo ispred ulaznih vrata gradilišta Pelješkog mosta u Komarni. Obzirom na cijelu situaciju i oprez, djelatnik nas je dočekao s beskontaktnim digitalnim mjeračima tjelesne temperature. Naša temperatura bila je veća od dozvoljene, a razlog tomu, kao što se i ispostavilo, dug je boravak u automobilu te sunčano i vruće vrijeme. Uslijedio je izlazak iz auta i kratkotrajan boravak u hladu. Vrlo brzo smo je ‘spustili’ ispod 37. Nakon toga, konačno smo bili spremni za razgovor s Jeroslavom Šegedinom, predstavnikom naručitelja Hrvatskih cesta koji nas je dočekao na gradilištu u Komarni. Uputio nas je u trenutnu situaciju izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta.
Imamo resurse, nemamo problema
Prema posljednjem popisu djelatnika od kraja ožujka, na gradilištu Pelješkog mosta je 614 radnika. Riječ je uglavnom o radnicima iz Kine, no tu se ubrajaju i hrvatski inženjeri, prevoditelji i vozači. Njih je oko sedamdeset. Ističe nam kako ih koronavirus nije omeo u izgradnji Vladinog strateškog projekta, no hoće li, ne mogu procijeniti. ‘Gradilišta zasad funkcioniraju’, rekao je. Ipak, kako naglašava, dio materijala je uvozni. ‘Pitanje je ima li ga uopće i ako ga ima, trebat će mu dulje vrijeme za dopremanje na gradilište. Prije je za isto trebalo 7 dana, a sad je potrebno dvadeset’, kaže Šegedin. Inače, kineski radnici na skladištu imaju materijala za dva mjeseca nesmetanog rada.
-U iduća dva mjeseca, ako materijal ne bude dolazio onim tempom kojim je potrebno, može doći do malog odstupanja radova. No isto tako, sve se može normalizirati za mjesec dana. Teško je to stvarno procijeniti. Dakle, trenutno se radi bez problema jer imamo resurse. Dokad ćemo ih imati i kakva će biti situacija, to ćemo pričati nekom drugom prilikom – rekao je Šegedin. Po pitanju izgradnje Pelješkog mosta ‘najkritičnije’ je armaturno željezo koje dolazi dijelom iz Turske te iz Italije.
-Armaturnog željeza ima za dva mjeseca. Može se trenutno nabaviti, no jednim usporenim tempom. Cement stiže redovno, riječ je o našem hrvatskom proizvodu – ističe Šegedin i dodaje kako će ‘ozbiljan izvođač, znajući kakva je situacija, početi odmah naručivati ono što je mislio naručiti za mjesec dana’. Ponavlja kako ne očekuje ‘poremećaj zbog loše isporuke’. Poremećaj, kaže, može nastati ako bi Italija prekinula proizvodnju zbog situacije s koronavirusom i ako bi primjerice Španjolska prekinula proizvodnju eksploziva.
-Dok god te tvrtke rade i isporučuju, doduše otežano, u dobroj smo situaciji. Važno je da se sve na vrijeme naručuje – govori nam Šegedin. No, rizik uvijek postoji, pogotovo zbog koronavirusa. Kad bi se pojavio slučaj zaraze, radilo bi se o velikom problemu jer, ističe Šegedin, staviti 600 ljudi u izolaciju, i dovesti 600 novih – jako je teško.
RADNICI IZ KINE Zadovoljni smo Kvaliteta rada radnika iz Kine je dobra, nemamo nikakvih zamjerki. Tim više što su dužni raditi prema našim zakonima, pravilnicima, propisima, normama i standardima, a to sve kontroliraju naši nadzorni inženjeri. Najprije moraju dokazati kvalitetu materijala kojim namjeravaju graditi, a prema našim normama i standardima. U konačnici oni moraju zadovoljiti sve te uvjete. Nemamo nikakvih pritužbi na kvalitetu – rekao je Šegedin.
-Tim više što to ne bi značilo samo dovođenje novih radnika, nego i novih inženjera koji se na pola posla tek trebaju upoznati s projektom. Zato i nastojimo sačuvati gradilište od bilo kakvih zdravstvenih problema. No, moramo biti tu, moramo živjeti, funkcionirati i raditi. Nastojimo se organizirati na način da smo po jedan u uredu ili ako je veći ured da nas je maksimalno dvoje. Posao je takav da svakodnevno moramo komunicirati. Nadzorni inženjer mora poći pregledati radove. Kad imamo sastanke, najviše je troje do četvero ljudi na distanci. Ovo nije posao, za koji možemo reći, ‘sad ćemo ga raditi iz ureda’. Jedan dio posla se radi u uredu, ali dobar dio dnevnih zadataka je vezan za kontrolu na gradilištu – rekao je Šegedin, a gledajući kroz prozor ureda pokazuje nam vizure mosta i objašnjava koji su radovi u tijeku.
-Trenutno se izvode stupovi, na stupnim mjestima od S5 do S10. Ostalo nam je izvesti naglavne ploče pilota na stupnim mjestima 3, 4, 11 i 12. To su betonske ploče koje povezuju pilote u moru i onda se na njima grade stupovi. Kopneni stupovi S2 i S13 već su napravljeni. Između podnjaka na kopnenoj strani i stupa S2 postavili dio elemenata rasponske konstrukcije koji su stigli iz Kine. Ostali su također spremni, a kad se stvore uvjeti, i oni će se početi montirati. Na stupu S5, već se postavlja čelična skela u donjem dijelu koja će biti potpora za montiranje osnovnih baznih elemenata rasponske konstrukcije – naglašava Šegedin.
150 radnika na pristupnim cestama
Osim 2,4 kilometra dugog mosta, projekt uključuje i izgradnju 30 kilometara pristupnih cesta. Prema ugovoru, Pelješki most mora biti gotov krajem srpnja 2021. godine, dok bi pristupne ceste trebale biti finalizirane u lipnju 2022. godine. Zajednica ponuditelja koju čine Strabag AG i Strabag d.o.o. u studenom je uvedena u posao na izgradnji 12,4 kilometra duge pristupne ceste za Pelješki most na dionici Duboka – Sparagovići/Zaradeže. Samo mjesec dana nakon, grčka građevinska tvrtka Avax počela je s izgradnjom stonske obilaznice, odnosno poddionice Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i Prapratno – Doli. Njena duljina je 18 kilometara. Svi navedeni projekti uključuju izgradnju dodatnih objekata kao što su, među ostalim, i tuneli te vijadukti. Cijeli se taj dio otoka, prema viđenom, pretvorio u jedno veliko gradilište.
-Na gradilištu Strabaga trenutno je oko 120 ljudi, a na gradilištu Avaxa relativno je malo radnika. Naime, nastao je problem jer se zbog uvođenja mjera nisu mogli ekipirati na gradilištu te su ostali u Grčkoj. Na gradilištu Avaxa je tridesetak radnika, dok ne riješimo njihov dolazak u Hrvatsku – govori nam Šegedin. Prisjećamo se kako je zbog dulje procedure i javne nabave došlo do kašnjenja izbora izvođača, no naglašava kako u daljnjem radu ne bi trebalo biti većih problema, niti zbog koronavirusa. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković već se početkom travnja pohvalio objavom na Facebooku kako se radovi na pristupnim cestama Pelješkom mostu nastavljaju po planu bez obzira na situaciju s pandemijom koronavirusa. Tada je počelo probijanje tunela, odnosno kopanje tunela Debeli brijeg dužine 2 kilometra i 500 metara.
-Radnici dnevno bušenjem i miniranjem iskopaju pet do šest metara dnevno. Zasad je dinamika zadovoljavajuća. Riječ je o predvidljivom materijalu – vapnencu. Također nam je poznato da na ovom području, oko Brijeste, postoji dosta špilja i rasjeda – rekao je Šegedin. No, to nisu svi radovi koji su u tijeku.
-Prema Opuzenu se radi iskop za čvorište Duboka. Na Pelješcu postoji već formirano čvorište Zaradež. Počele su pripreme za iskop malog tunela Kamenice u Brijesti te proboj trase. Trenutno se izvode radovi na cijeloj dionici od 32 kilometra – kaže nam. Objašnjava kako se zapravo gradi nova trasa ceste na Pelješcu koja će imati sve elemente autoceste. Jedino neće imati dva odvojena kolnika i četiri odvojena traka.
Moći će se ići 130 km/h
-Radi se o potpuno novoj trasi ceste. Sva križanja su na dvije razine. Postojeća cesta neće imati nikakve zapreke u odnosu na novu. Dakle, promet po novoj cesti neće biti u koliziji s postojećim cestama. Išlo se potpuno novim koridorom i sve postojeće ceste su ostavljene za potrebe lokalnog stanovništva. U čvoru Zaradež, ispod Dančanja, izgradit će se centar za kontrolu i upravljanje te organizaciju prometa. Od tamo će se, kao na autocesti, imat uvid u stanje na cijeloj dionici od 32 kilometra. Sva tehnologija i znanost autocesta bit će ugrađena i na ovu cestu. Sve će biti pokriveno dinamičkim prometnim znakovima, kontrolama i kamerama – ističe Šegedin i dodaje:
-Brojni govore da će se dulje voziti novom trasom, ali to nije točno. Od Komarne do Dola cesta je duga 28 kilometara, no ova će nova biti bolja, brža i bez križanja i moći će se njome voziti 130 kilometara na sat. Dobit će se na protočnosti i sigurnosti – kaže. Zbog svih navedenih infomacija, Šegedin se osvrće na kompleksnost cijelog projekta i na nedovoljno isticanje svih radova koji se izvode, osim izgradnje Pelješkog mosta.
-Postoji puno vrijednosti koje će se stvoriti provedbom ovog projekta. Ovo je zasigurno kapitalni projekt u cijeloj Hrvatskoj, najveći ikad i pitanje je hoće li se ikad ovakvo nešto napraviti u nas. Ponavljam, ukupna dužina ‘zahvata’ je 32 kilometra, a od toga je Pelješki most dužine 2,4 kilometra. Mi radimo novi prometni koridor na kojemu se nalazi niz velikih i važnih objekata. Imamo 30 kilometara nove ceste koja sadrži četiri tunela, četiri vijadukta, jedan novi most kod Stona koji, iako nije dug kao Pelješki, inženjerski će biti jako zahtjevan. Napraviti ga između dva brda, u uskom i plitkom kanalu kod Stona, zaista je zahtjevan posao. To je most dužine 490 metara koji će također zadržavati čeličnu konstrukciju i betonsku ploču. Tu je i vijadukt Prapratno koji je dug 220 metara. Uz njega imamo ‘manje’ vijadukte od 120 i 80 metara. Most Dumanja Jaruga dug je 500 metara. O tome se vrlo malo priča i javnost možda ne zna da je ovo jako kompleksan zahvat – ističe nam. Naime, uz spomenuti tunel Debeli brijeg, tu su među ostalim još i dva tunela od 1200 metara, a za svaki se mora napraviti dodatni mali servisni tunel za potrebe evakuacije u slučaju izvanrednih situacija. Svi tuneli preko kilometar dužine trebaju imati drugu cijev kojom se ne prometuje. Kao što smo i naveli, dio Pelješca postao je jedno veliko gradilište. Drugi put kad se zaputimo na reportažu, vjerojatno ćemo se voziti bez maski i rukavica, a možda i novom pelješkom cestom i – mostom.
KINESKA NOVA GODINA Drukčiji ustroj Pitali smo Šegedina jesu li imali problema tijekom proslave Kineske nove godine u siječnju. Naglašava kako nisu jer je u Kinu otišao mali broj radnika. — Poći u Kinu i vratiti se, nije baš kompliment, ni vremenski ni financijski. Tako da, nije lako poslati 200 ljudi i u međuvremenu dovesti isti broj kako bi se nastavili radovi. Oni su svjesni toga, da kad dođu na gradilište, dok ne završi posao, neće ići doma. Manji je broj otišao, oko 20 do 30 ljudi. U međuvremenu su zamijenjeni, tako da nismo imali nikakav problem po tom pitanju – naglasio je.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 22. travnja 2020.