Nakon potresa i rata, opet imamo isti zadatak, a to je obnova. Danas je za nju teško naći vremena u kalendarskoj godini, teško je naći mjesta na javnim površinama za staviti skele uvažavajući turističku sezonu i sve što nosi sa sobom. A teško je i naći razumijevanja za obnovu jer radovi smetaju gostima. S druge strane izvođači izbjegavaju raditi u povijesnoj jezgri jer im je sve teže organizirati radove, ali nemaju ni kvalitetnih meštara. Ni Zavod sam nije kadrovski jak. Zato možemo reći da je Zavod danas pred novim izazovima, a stari su i dalje tu – rekla je ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić na proslavi 40. obljetnice postojanja Zavoda koja se održala ovog ponedjeljka u Lazaretima. Zavod za obnovu Dubrovnika osnovan je 1979. godine zbog otklanjanja šteta nakon potresa iste godine koji je pogodio Dubrovnik. ‘Nesretna okolnost potresa rezultirala je dobrom stvari, a to je bio osnutak Zavoda’, govori Skurić. Temeljna djelatnost Zavoda je, dakle, obavljanje radova obnove i ojačanje blokova zgrada protiv potresa. Skurić je najviše istaknula ulogu Zavoda tijekom rata i u poslijeratnoj obnovi kad je na snazi bila intenzivnija obnova – ‘s još većim žarom i željom da se obnove sva oštećenja’. O tome je više riječi bilo u dokumentarnom filmu autora Tonka Jovića kojim je prikazao rad Zavoda, ‘ali i podsjetio na rezultate rada te podučio mlađe na važnost Zavoda u ulozi obnove graditeljske zaštite’, naglasila je Skurić.
-Godinu dana sam na čelu Zavoda, međutim dugogodišnja sinergija Grada i Zavoda je rezultat i zajednička zasluga svih mojih prethodnika, uz neizmjernu i iskrenu ljubav zaposlenika prema Gradu. To je doprinijelo da Zavod opstane i marljivo prati i obnavlja svoju osnovnu zadaću, a to je obnova spomeničke baštine na prostorima bivše Općine Dubrovnik. Suočimo li se s razdobljem od potresa 1979. godina, izdvojila bih ulogu Zavoda u ratu i poslijeratnoj obnovi – od organiziranja fizičke zaštite spomenika koje su naše dubrovačke tvrtke radile besplatno pa do procjene ratnih šteta na razini županije, izrade akcijskog plana s UNESCO-om te provođenje obnove po tom akcijskom planu. Grad je imao sreću u nesreći što je imao instituciju poput Zavoda koja je već imala ustanovljenu metodologiju obnove, odnosno poseban stručna znanja u interdiciplinarnim projektima obnove. Tako da je obnova Dubrovnika počela dok su još granate padale – ističe Skurić. Proslava je održana baš u razdoblju potresa koji su pogodili Albaniju i BiH, a koji su se osjetili i u Dubrovniku. Ines Ivančić, rukovoditeljica Seizmološke službe također je prisustvovala ovoj proslavi i ponovno naglasila kako se Dubrovnik nalazi na izrazito aktivnom seizmičkom području.
Najuspješnija poslijeratna obnova
‘Obilježavamo 40 godina kontinuiteta i vrhunske stručnsti u pristupima obnovi vrijedne kulturne baštine’, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
-Kroz Zavod za obnovu, konzervatrsko-restauratorska struka imala je priliku surađivati s najboljim stručnjacima koji se bave obnovom kulturne baštine u različitim razdobljima rada zavoda i kroz stručno savjetodavno povjerenstvo koje je bilo mjesto okupljanja i razmjene iskustava. Kad gledamo faze rada zavoda, njegovu povijest je obilježila kompleksna obnova nakon potresa. Mnogi pristupi i tehnike su se promijenile od tada, pogotovo u aseizmičkoj sanaciji pristupa. Druga faza, za vrijeme rata, bila je uspješna jer su postojali stručni temelji i stručnjaci Zavoda koji su bili hrabri izlaziti na teren s konzervatorskim odjelom na neposrednoj fizičkoj zaštiti, ali i izraditi metodologiju, prikupiti dokumetaciju i stvoriti preduvjete za obnovu – rekla je ministrica. Naglasila je kako je poslijeratna obnova proglašena jednom od najuspješnijih primjera poslijeratne obnove u svijetu. Zadaća Zavoda, kaže, u jednom dijelu nije se promijenila.
-S pozicije Ministarstva kulture ohrabrujemo da se nastavi s aseizmičkom sanacijom. Nedavni, odnosno svakodnevni potresi podsjećaju nas na kako trusnom području živimo i kako je važno istraživati najsuvremenije pristupe i implementirati ih povijesnu cjelinu Dubrovnika – ističe ministrica.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je da je Zavod ‘formiran u nevolji’.
-U trenucima kad je spomenička baština znatno oštećena, Zavod je pokazao sve ono što se očekivalo od njega – obnovio ju je. Tko je tada 1979. mogao slutiti da će samo 12 godina kasnije Zavod ponovno imati istu zadaću, ali zbog agresije na UNESCO-ov zaštićeni grad. Također je dokumentirao sve ono što se dogodilo u našem gradu. Upravo je ta dokumentacija bila temelj prvoj presudi haškog suda kada je osudio dvojicu generala JNA zbog kulturocida – naglasio je Franković i zaključio obrativši se radnicima Zavoda, bivšim i sadašnjim: ‘Mislim da možete biti ponosni na sebe i svoj rad. Svaki dan kad prođete povijesnom jezgrom, vidite svoj rad. Hvala vam što ste dio svog života utkali u našu spomeničku baštinu’. Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je još jednom ‘vrijednost i važnost Zavoda’.
-Što se potresa tiče, živimo na takvom području, na što nas podsjećaju manje trešnje kojih će biti dalje. Preporučio bih i ispravljanje loše odluke donesene prije nekoliko godina, a to je da se smanji utjecaj države i ministarstva u našem Zavodu. Mislim da je to bilo pogrešno – rekao je župan.
Zavod je inače nositelj izrade Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika.
-Dokument je to kojim se treba urediti upravljanje lokalitetom svjetske baštine. Mogu reći da se radi o pilot projektu na razini RH budući da se prvi put izrađuje po UNESCO-ovim smjernicama i suradnjom svih uključenih dionika. Nadamo se uspješnoj realizaciji plana i još uspješnijoj implentaciji plana na način da se upravljanje usmjeri na očuvanje davno prepoznatih vrijednosti i očuvanje života u gradu – kaže Skurić, a dubrovački gradonačelnik je u svom govoru istaknuo kako je riječ o ‘strateškom dokumentu’.