Hrvatska

[NOVO ISTRAŽIVANJE] Mjere sigurnosti na cestama mogle bi spasiti pola milijuna života godišnje diljem svijeta!

[NOVO ISTRAŽIVANJE] Mjere sigurnosti na cestama mogle bi spasiti pola milijuna života godišnje diljem svijeta!

Krajem lipnja u utjecajnom medicinskom časopisu The Lancet objavljena je studija koja iznosi podatak da prometne nesreće svake godine odnesu gotovo 1,3 milijuna života, a više od 50 milijuna ljudi je ozlijeđeno ili onesposobljeno, navode Hrvatske autoceste u svom priopćenju. Prenosimo ga u cijelosti.

Uz ljudsku patnju uzrokovanu ozljedama u cestovnom prometu, prometne nesreće također predstavljaju i veliki ekonomski teret za žrtve i njihove obitelji, kako kroz troškove liječenja ozlijeđenih tako i kroz gubitak produktivnosti. Šire gledano, ozljede u cestovnom prometu imaju ozbiljan utjecaj na nacionalna gospodarstva. Stoga se tema sigurnosti na cestama tijekom posljednja dva desetljeća postavlja i kao pitanje javnog zdravstva.

Da su prometne nesreće u Hrvatskoj značajan javnozdravstveni problem i  vodeći uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj dobi nedavno je na to ukazao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Najčešći uzroci prometnih nesreća su brzina, umor, vožnja pod utjecajem alkohola te unatrag nekoliko godina „distrakcija“, odnosno skretanje pažnje s vožnje, uglavnom zbog korištenja mobitela.

Hrvatske autoceste kao najveći upravitelj mreže autocesta u Hrvatskoj teže ka tome da autoceste kojima upravljaju budu pojam najsigurnijih i najkvalitetnijih prometnica u Europi. Direktor Hrvatskih autocesta dr.sc. Boris Huzjan ima jasnu viziju: „Sigurnost korisnika i svih sudionika u prometu na autocestama nema alternativu. S obzirom da je mreža autocesta najvećim dijelom izgrađena, ključno je ulaganje u njeno održavanje i implementaciju novih prometnih rješenja. Značajniji projekt koji je u tijeku je rekonstrukcija sustava video nadzora i video detekcije incidentnih situacija. I svakako moram spomenuti i unapređenje zaštitnih odbojnih ograda čiji je cilj smanjenje posljedica prometnih nesreća. Ovaj projekt bit će jedna od najvećih investicija u sigurnost prometa. HAC je u razdoblju od 2018. godine investirao 973 milijuna kuna u izvanredno održavanje infrastrukture i projekte iz područja upravljanja prometom.“

Upravo ova nastojanja u povećanju sigurnosti prometa prepoznata su i od Međunarodne cestovne federacije (IRF), koja je HAC-u prošle godine dodijelila prestižno međunarodno priznanje za sigurnost u cestovnom prometu. Ulaganjem u očuvanje i poboljšanje infrastrukture direktno se utječe na sigurnost i kvalitetu putovanja.

Autori studije naglašavaju važnost interakcije svih subjekata kako bi se sigurnost na cestama povećala. HAC ima dugogodišnju suradnju s Fakultetom prometnih znanosti te kontinuirano rade na unapređenju sigurnosti na autocestama. Doc. dr. sc. Marko Ševrović iz FPZ-a osvrnuo se na implementiranje konkretnih mjera koje su doprinijele većoj zaštiti sudionika u prometu:
„Autoceste predstavljaju najsigurniji tip cestovne prometne infrastrukture te svojim elementima osiguravaju visoku sigurnost korisnika uz ostvarivanje ciljeva visokog stupnja mobilnosti.  Vjerojatnost događanja prometnih nesreća i njihovih posljedica eksponencijalno raste s povećanjem brzine što u praksi znači da svako prekoračenje dopuštene brzine kretanja na autocestama na kojima je brzina u pravilu ograničena na 130 km/h, uz ne držanje dovoljnog razmaka između vozila u slijedu, dovodi do većeg stupnja mogućnosti nastanka prometnih nesreća s vrlo teškim posljedicama. Iz tog razloga u Hrvatskim autocestama je prepoznata važnost ulaganja u sigurnost prometa, a Fakultet prometnih znanosti je za Hrvatske autoceste izradio nekoliko studija u kojima su predložene konkretne mjere za smanjivanje negativnih učinka prekoračenja dopuštene brzine kretanja te povećanja zaštite sudionika prometa u slučaju događanja prometnih nesreća.“

Jednu od najvažnijih uloga u sigurnosti prometa ima Ministarstvo unutarnjih poslova čije aktivnosti u kontinuiranom nadzoru prometa, ali i kroz represivne mjere utječu na promjenu ponašanja pojedinaca u prometu. Više na ovu temu rekao je Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Josip Mataija:
„Sigurnost cestovnog prometa od iznimne je važnosti zbog teških posljedica, odnosno gubitaka ljudskih života i velikih materijalnih šteta, zbog čega spada u jednu od sigurnosno najznačajnijih pojava. Primarni cilj Ministarstva unutarnjih poslova, po pitanju cestovnog prometa, je smanjenje broja prometnih nesreća i poginulih osoba, odnosno što veća sigurnost na hrvatskim cestama, što su i ciljevi Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Naime, Nacionalnim planom postavljen je opći cilj – dodatno unaprijediti sigurnost cestovnog prometa u Hrvatskoj u planiranom desetogodišnjem razdoblju, te za 50% smanjiti broj osoba poginulih u prometnim nesrećama, kao i broj nesreća s poginulim i teško ozlijeđenim osobama. Iz tog razloga, policija kontinuirano provodi i nastavit će provoditi pojačani nadzor prometa na cestama. Iako je poduzimanje raznih preventivno – represivnih aktivnosti, doprinijelo većoj discipliniranost sudionika u prometu i povoljnijem stanju sigurnosti, što se iskazuje kroz višegodišnje smanjenje svih statističkih pokazatelja stanja sigurnosti, odnosno smanjenje broja prometnih nesreća, poginulih i ozlijeđenih osoba, mi u policiji, svjesni smo i činjenice da se primjerena sigurnost u cestovnom prometu ne može ostvarivat isključivo i samo poduzimanjem mjera i aktivnosti s naše strane. U cilju postizanja željenog stupnja sigurnosti svih sudionika na našim prometnicama, nužno je zajedničko i sustavno poduzimanje aktivnosti, odnosno povezanost i sinergijsko djelovanje svih subjekata koji se bave ovom problematikom.“

 

Pročitajte još

Ovo su nove cijene goriva!

Dulist

Od utorka ponovno poskupljuje gorivo

Dulist

Nacrt nove zdravstvene odluke na javnom savjetovanju do sredine ožujka

Dulist