Aktualno

Novim nametom do jeftinijih stanova?!

Kuća (Shutterstock Images LLC)

Porez na imovinu već neko vrijeme poput fantoma visi nad glavama građana. Vlada njegovo uvođenje najavljuje već iduće godine, što bi s najavljenim valom poskupljenja svega i svačega bio dodatni šamar ionako osiromašenim Hrvatima.

No, malo toga se do danas oko ovog poreza iskristaliziralo iako je svima jasno kako će najviše fasovati oni s većim brojem nekretnina, kao i građani u najskupljim dijelovima Hrvatske kada su u pitanju stambeni kvadrati. Ipak, pravo je pitanje hoće li ovaj novi porez u Hrvatskoj biti moguće provoditi s obzirom na nesređeno stanje u zemljišnim knjigama.

O svemu tome porazgovarali smo s ekonomskom analitičarkom Marijom Kisić Kamić, koju smo upitali što bi uvođenje poreza na imovinu značilo za građane.
 
POREZ ILI NAMET?
 
– Porez ili namet, ali ovaj na imovinu uvelike bi kategorizirao građane na one koji imaju i one koji nemaju. Osim razreza poreza kod građana dobar i pravedan učinak bio bi i kod banaka koje danas na primjer posjeduju značajan broj neiskorištenih nekretnina koje zjape prazne, a zakon tržišta ne funkcionira. Upravo iz razloga što banke zadržavaju umjetnu vrijednost istih. Oporezivanje imovine kao „imovinskog cenzusa“ daleko je poštenije nego današnji način gdje na primjer obitelj s dvoje djece plaća najnižu cijenu u vrtiću jer su roditelji nezaposleni ili primaju zajamčeni iznos plaće, a u vrtić dijete dovede u terencu BMW-u.

Oporezivanje imovine svakako, ali uz prethodno uređene zemljišne knjige. Slučajno sam neki dan u zemljišniku Općinskog suda u Dubrovniku pronašla parcelu na kojoj je upisano pravo vlasništva socijalističkog poduzeća „Rudine“, oni su doista postojali prije sigurno više od 30 godina – navodi Kisić Kamić.

Smatra kako pravednije imovinsko oporezivanje znači uredne i sređene zemljišne knjige.
No, u zemljišnim knjigama još uvijek postoji kategorija „društveno vlasništvo“, za koju je bivša vlast, kaže Kisić Kamić, naložila zakonom brisanje te se na tu imovinu upisuje vlasništvo Republike Hrvatske.

– Ovakvom odredbom nanijela se šteta lokalnoj upravi i samoupravi. Mišljenja sam da su nedefinirane nekretnine i nekretnine nepoznatih ili neznanih vlasnika trebale biti upisane kao vlasništvo lokalnih uprava i samouprava, koje bi se u dijelu od istih mogle financirati, ali i jednostavnije mogle i valorizirati – navela je dalje Marija Kisić Kamić.
 
POVOLJNIJE DO STANOVA
 
Budući da kod spomena poreza na imovinu svi prvo promisle na vlasnika s više nekretnina, koji će novim porezom najviše i plaćati, Kisić Kamić ističe kako su danas prazne kuće i stanovi ponajviše u vlasništvu banaka i pojedinih građevinskih tvrtki. Stoga bi, mišljenja je, ovaj način oporezivanja bio pravedniji, a stanovi, poglavito za mlade, dostupniji prilikom kupnje ili najma.

– Ovako se cijene umjetno održavaju, a ponovno ističem da zakon tržišta ne funkcionira – zaključuje Kisić Kamić.
No, s obzirom da Dubrovnik još uvijek slovi kao grad s najskupljim kvadratima, barem po statistički dostupnim podatcima, zanimalo nas je koliko je dobar model naplaćivanja poreza ovisno o vrijednosti nekretnina.

– Po mom mišljenju moralo bi se primijeniti pravilo ponašanja i razreza poreza na imovinu jednako onako kako se danas razrezuje porez na promet nekretnina. Poveći je broj elemenata koji utječu na razrez poreza na promet nekretnina, takav ili sličan model trebalo bi primijeniti i na razrez i visinu poreza na promet imovine. U samom našem Gradu jedna je cijena stana na Pločama, jedna na Konalu, a treća u Gružu – ističe Kisić Kamić.
 
IMOVINSKIM CENZUSOM DO POŠTENIJEG DRUŠTVA
 
Slijedom toga logično je i pitanje kako bi se i na koji način uvođenje ovog poreza odrazilo na tržište nekretnina?
– Vjerujte da bi se banke ubrzo počele rješavati tereta neiskorištenih nekretnina (one isključivo paze na svoj profit), te bi, upravo ono što ističem od samog početka, proradio zakon ponude i potražnje. Cijene padaju, promet se povećava, a Država iz poreza na promet nekretnina puni svoj proračun. Primjenjujući imovinski cenzus svakako bi postali poštenije društvo, uglednija zajednica, koja poštuje porezni sustav moderne i suvremene države, jer porezi su najvažniji i najizdašniji javni prihod svake Države.

Samo uređena Država s pravednijim porezima namjenski usmjerenim i utrošenim prema svim kategorijama stanovništva poznaje i priznaje granice siromašnih i bogatih koji u toj uređenoj zajednici moraju i više poreza platiti – smatra Kisić Kamić, te navodi kako se suvremena, socijalna društva temelje na porezu na plaće i iz plaća (Njemačka i dr. na neženje i ostale kroz plaću i do 51,8%), porezu na dohodak ili obitelj, porezu na dobit trgovačkih društava, porezu na imovinu (jedan od ključnih), porezu na promet ili PDV ( najosjetljiviji za građanstvo) te na trošarinama na luksuznu robu i ostalo ( dijamanti, pa tko ima neka i plati).

Pročitajte još

U DNEVNIKU NOVE TV Gordana Buljan Flander dala neopozivu ostavku na mjesto ravnateljice Poliklinike

Dulist

PAVELA NAKON OSVAJANJA HRVATSKE VELIKE NAGRADE SIGURNOSTI Ovo je kruna karijere!

Dulist

DR. SINIŠA CAR NAPUSTIO JE NAJZELENIJI OTOK Mljet je unio mir u moj život

Maria Prkut

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija