Novi Zakon o turizmu tema je o kojoj se već dulje vrijeme raspravlja, bilo u medijskom, bilo u javnom prostoru. Zakon, kojeg priprema resorno Ministarstvo turizma i sporta, donosi značajne promjene. Kad stupi na snagu, gradovi i općine će same moći odlučivati, primjerice, o broju apartmana na svom području. No, za poduzimanje promjena, postojat će određene mjere i kriteriji.
Prekomjerni turizam
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić za DuList je prokomentirala donošenje novog zakona, kojeg smatra dobrim. Ističe kako se radi o temi o kojoj veći broj faktora treba duboko promišljati. Poanta cijele priče je, navodi dalje, da smo došli do ‘overturizma’, u prijevodu prekomjernog turizma – u globalu.
—Dubrovnik je možda najveći primjer toga, no to se događa na cijelom Jadranu. To nas je sve potaknulo na razmišljanje o tome što je naš osnovni resurs. Toliki utjecaj turizma na BDP, nameće nam obvezu da moramo razmišljati odgovorno o glavnom resursu iz kojeg turizam proizlazi. Održivi turizam se nameće kao nužnost te moramo očuvati prirodne i kulturne resurse. Također, pod osnovni resurs nam spadaju i ljudi, gdje vidimo da su i oni u problemu. Lokalno stanovništvo se s jedne strane sve više iseljava, a s druge strane nema ih kao radnika. Zbog toga moramo uvoziti radnu snagu iz nekih drugih dijelova koji mijenjaju navike i identitet naših mjesta – rekla je Trojić. Stoga se, kako kaže, postavlja pitanje što zapravo nudimo, je li to autentično?
—To se nametnulo kao neka podloga. Dobro je da je ministarstvo krenulo s time te da na neki način kroz određenu strategiju nameće obvezu promišljanja o održivosti – naglašava.
Disperzija gostiju
Kad bi mogla odlučivati o potrebnim promjenama, govori kako bi se osobno fokusirala na sadržaje i programe s većom dodanom vrijednosti. — To znači puno veći angažman lokalne ekonomije, bilo da je riječ o našim proizvodima ili o lokalno kreiranim uslugama. Dakle, potrebno je osmišljavanje sadržaja i programa, koji će raditi prostornu disperziju gostiju te dodavanje lokalnih proizvoda visoke vrijednosti koji će obogatiti turističku ponudu, ali i ‘namamiti’ gosta da više potroši. To bi bio neki moj fokus na načelnoj razini, a kad bismo to išli razrađivati u detalje, onda bismo trebali sjesti kao destinacijski menadžment i vidjeti što to znači, koji su to lokalni proizvodi koje mi želimo – je li to torta od rogača ili arancini? Želimo li donijeti odluku da svi hoteli moraju imati lokalni doručak koji će sadržavati džem od ljute naranče? I to je jedan koncept kojim nudimo neku novu priču. Je li priča ruralnih, seoskih gospodarstava nešto na čemu želimo dalje bazirati naš lokalni razvoj turizma, a kroz što ćemo onda disperzirati tu ‘silinu’ gostiju na neke rubne dijelove? – dodala je.
Destinacijski menadžment
Trojić ponavlja da je u cijelom procesu potrebna dobra komunikacija.
—Možda bi ovo bio najbolji način kad bi trebao profunkcionirati destinacijski menadžment, odnosno neko društvo ili skupina koja promišlja o tome kako trenutno vidimo turizam i kakav bi trebao biti, ali i da se nađe ravnoteža između zaštite prirode, lokalnog stanovništva i – ekonomije. Jer, na kraju ekonomija je ono od čega svi skupa živimo. I ekonomiji moramo ostaviti nešto od čega će raditi. Svi ti faktori trebaju sjesti za stol i odrediti kuda dalje idemo te koji su nam prioriteti. Iz toga proizlaze odluke o tome koliko čega treba biti u kojoj ulici, koji će poslovni subjekti biti na Stradunu, ali i kakva će biti regulacija prometa, infrastrukture, koncepta hotela, izgradnje, davanja dozvola za nove kapacitete privatnog smještaja te veliki broj drugih stvari koje se tiču tog faktora održivosti – rekla je.
Decentralizirani pristup
Isto tako, naglašava kako apsolutno podržava decentralizirani pristup u donošenju odluka.
—Podržavam da se te stvari decentraliziraju, odnosno spuštaju na lokalnu razinu koja će donositi odluke o tome što smatra da je dobro jer najbolje pozna vlastitu situaciju – kazala je Trojić. Vraća se unatrag i prisjeća primjera kad je na državnoj razini donesen Zakon o liberalizaciji taksi tržišta.
—Tada je moglo biti 16 tisuća Uber vozila oko grada. Čovjeku je jasno da to nije normalno i nije dobro, iako zakon to dozvoljava. Priča se sada mijenja. Sada određujemo koji je to brojčani kapacitet koji je potreban i da preko toga ne idemo. Sami princip reguliranja, funkcioniranja prometa bit će na lokalnoj sredini – rekla je. No, pitanje je ‘na kojem su standardu razvoja lokalni čelnici, u smislu donošenja odluka’.
—Dakle, dobro je da se radi o decentraliziranom pristupu, ali je pitanje koliko će lokalna sredina imati sluha za uključivu raspravu. O tome ovisi rezultat ove priče – zaključuje Trojić.
‘Maksimalna razina upravljanja’
Upite o novom zakonu uputili smo Gradu Dubrovniku te Dubrovačkoneretvanskoj županiji. Iz Grada Dubrovnika ističu kako ‘apsolutno pozdravljaju novi Zakon’.
—Ključ navedenog Zakona je održivost i smatramo da će omogućiti rješavanje nekih od ključnih izazova s kojim se susrećemo u upravljanju turizmom. Uz sigurnosni aspekt, u nadolazećim godinama posjetitelji će birati održive destinacije jer nitko ne želi ići tamo gdje su prekomjerne gužve i gdje nema reda. Upravo će Zakon o turizmu omogućiti čelnicima lokalne samouprave maksimalnu razinu upravljanja i prilagođavanja propisa specifičnoj potrebi određene sredine – navode iz Grada Dubrovnika u odgovoru.
—Naravno, kako bi se donosile bilo kakve odluke u tom smjeru potrebno je izraditi studiju nosivog kapaciteta, kako povijesne jezgre, tako i šireg područja grada, a koja će biti temelj za donošenje odluka po pitanju broja smještajnih jedinica i ugostiteljskih objekata, dakle broja kafića, restorana, suvenirnica, trgovina. Odredbe novog Zakona bit će dodatni alat upravljanja, ali temeljem studije nosivog kapaciteta koja će do detalja razraditi sve ono što može biti na određenom području – ističu u odgovoru. Trenutačno je, kako kažu, u pripremi Sporazum sa Sveučilištem u Dubrovniku, a jedan od dokumenata kojeg će ovaj Sporazum uključivati je i izrada Studije nosivog kapaciteta. Podsjetili su kako su Grad Dubrovnik i Sveučilište u Dubrovniku nedavno javnosti prezentirali zaključke ‘Analize trendova posjeta staroj gradskoj jezgri Grada Dubrovnika temeljem podataka sustava Dubrovnik Visitor’. Reći će kako je ovo istraživanje pokazalo konkretne i pozitivne pomake u suzbijanju efekata prekomjernog turizma, a kao rezultat mjera projekta Poštujmo Grad.
— Smatramo da će ovaj Zakon o turizmu, prvi takav u Republici Hrvatskoj, omogućiti daljnje podizanje kvalitete pružene usluge i smanjiti pritisak, posebno na povijesnu jezgru, po pitanju broja ugostiteljskih objekata što onda istovremeno predstavlja iznimno veliki izazov za jedinice lokalne samouprave po pitanju opskrbe povijesnih jezgri i slično. Očekujemo da će do ljetne stanke zasjedanja Sabora novi Zakon proći prvo čitanje i onda u rujnu ići u drugo čitanje, nakon čega ćemo znati jasne obrise Zakona, što točno nosi i koje će mogućnosti davati jedinicama lokalne samouprave – istaknuli su iz Grada Dubrovnika.
‘Potrebna revizija pravilnika’
Stav Dubrovačko-neretvanske županije je kako, s obzirom na važnost turizma kao gospodarske grane na razini cijele Hrvatske, postoji potreba za dodatnim kvalitativnim razvojem samog turizma.
—Novi Zakon o turizmu inicijativa je, među ostalim, jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske. Ono što je na Zakonodavcu je odrediti na koji način regulirati pojedine najavljene aspekte novog Zakona koji bi mogli zadirati i u druge zakonske odredbe. Ono što je potrebno je i određena revizija Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata na način da se dodatno pristupi kvalitativnom razvrstavanju. Dubrovačko-neretvanska županija kontinuirano prati kretanja u turizmu, o čemu svjedoče i dosad izrađeni i doneseni strateški akti, kao i nova Strategija razvoja turizma koja je u pripremi. Kao i dosad, Dubrovačkoneretvanska županija sudjelovat će u izradi Zakona iznošenjem svojih stavova i prijedloga – reći će u odgovoru iz županije.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 24. svibnja 2023.