Krajem prošle godine iz tiska je izašao novi, 54. broj ”’Dubrovačkih horizonata”. Predstavljanje ovog vrijednog časopisa u izdanju Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, trebalo se održati u ožujku ove godine, ali je zbog pandemije korona virusa, odgođeno za neka sretnija vremena. ”Dubrovački horizonti” i u svom novom broju ostaju vjerni davno utvrđenoj uređivačkoj koncepciji, okupljajući znanstvene i kritičke priloge, oglede i osvrte iz književnosti, povijesti, glazbe, likovnosti, kazališta, baštine, etnologije. Novi broj Horizonata donosi tekstove autora u kojima vrije kreativna energija i kojima je Dubrovnik stalni predmet promišljanja.
Za novi broj ”Dubrovačkih horizonata” tako pišu Irena Bratičević, Jelena Obradović Mojaš, Marija Konsuo, Ljubica Vlašić, Maja Nodari, Stipe Nosić, Vedran Benić, Renata Roman Dobroslavić, Magdalena Prkut, Nela Kovačević Bokarica, Mislav Čimić, Marin Ivanović, Jelena Tamindžija, Anita Ruso, Pavo Jančić, Paula Raguž, Nikolina Kuraica, Dean Bauer, Romano Duić, Milan Bešlić, Lina Kežić, Iva Carević Peković, Katja Bakija, Pavo Miloglav, Diana Hilje, Irja Jerković, Davor Mojaš, Lukša Hanza, Luko Hilje, Džon Gečević, Jospi Moser, Marko Margaritoni, Maja Milošević, Ivan Viđen.
Novi broj ”Dubrovačkih horizonata” odlikuje vrhunski dizajn, atraktivna grafička rješenja, kao i pomno odabrana naslovna ilustracija (djelo dubrovačke slikarice Katarine Alamat Kusijanović). U tradicionalnim rubrikama časopisa, toj maloj, ali opojnoj riznici uspomena, susrećemo se s osebujnim prikazom dubrovačkih toponima, običaja, festa i poznatih građana. Novi broj ”Dubrovačkih horizonata” potvrđuje već desetljećima poznatu činjenicu kako se radi o časopisu koji donosi kreativni dijalog s dubrovačkom tradicijom, čije su stranice otvorene za problematiziranje aktualnih historiografskih i kulturoloških tema; časopisu u kojem se zrcali identitet grada kao temelj opstojnosti, koji je čuvar baštine i podsjetnik na važne događaje, osobe i fenomene koji su ostavili traga u povijesti Dubrovnika.
Naravno da u temeljima svega važnog i velikog uvijek stoji angažman i entuzijazam jednog pojedinca. U slučaju ”Dubrovačkih horizonata”, to se prvenstveno odnosi na glavnu i odgovornu urednicu, Katju Bakiju. Njena promišljena uređivačka politika, otvorenost za problematiziranje Dubrovniku važnih tema, osobni integritet koji jamči neovisnost i slobodu u stvaranju autorskih priloga te na koncu njen međunarodni ugled sveučilišne profesorice, koja je svojim imenom u ovaj časopis privukla mnoge ugledne znanstvenike, od ”Dubrovačkih horizonata” stvorili su respektabilan i iznimno vrijedan kulturološki časopis, važan dokument vremena, koji zadivljuje bogatstvom svojih tema i kompleksnom društvenom angažiranošću.
Pavo Jančić