Sjećate se kako su Vili Beroš i Alemka Markotić – nema tome ni tjedan dana – napali Dalmatince? Da partijaju po kafićima iza zatamljenih stakala. Da se junače pred opasnom epidemijom. I da se ne pridržavaju mjera, piše Slobodna Dalmacija
Nije baš Dalmatincima to bilo pravo. Oglasio se i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, pobunili su se komentatori, javio se poznati dišpet. Uvjeravali su i sebe i druge da su se u Nacionalnom stožeru sigurno zabunili. Jer Dalmatinci, kao i svi drugi, u vrijeme korone ostaju doma.
Dvojac koji vodi bitku protiv koronavirusa imao je, međutim, prilično dobar razlog da Dalmaciju tada strpa u magareću klupu. Dan ranije, 1. travnja, samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj novooboljelih je skočio na 37. Više od trećine novih slučajeva u čitavoj zemlji, njih 96, toga je dana dolazilo iz najveće dalmatinske županije.
Idućih dana nije bilo tako velikih skokova, ali je krivulja i dalje u Splitsko-dalmatinskoj županiji nastavila eksponencijalno rasti. Gotovo pa jedina u čitavoj Hrvatskoj.
A onda je uslijedio crni četvrtak. Danas je broj novooboljelih u Splitsko-dalmatinskoj županiji porastao za 53: 23 kojima je pozitivan nalaz stigao do 14 sati, i još trideset štićenika Doma za starije i nemoćne osobe za koje se, prema najnovijim podacima stožera Civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije, naknadno utvrdilo da su oboljeli od koronavirusa. Za usporedbu, u 14 sati čitava Hrvatska imala je 64 novooboljela. Ako se toj brojci doda i 30 pozitivnih iz splitskog doma, dolazimo do brojke od 94 novooboljela u čitavoj Hrvatskoj. Više od polovine dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije.
Zagreb i Zagrebačka županija imaju 12 novooboljelih. Šibensko-kninska 9, Dubrovačko-neretvanska i Krapinsko-zagorska te Brodsko-posavska po 3, Zadarska 2 novooboljela. Dok ostale imaju jednog ili nijednog.
Dominiraju, kako vidimo, dalmatinske županije. One danas „drže“ dvije trećine ukupnog broja svih novooboljelih u Hrvatskoj.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji u utorak se otvorilo prvo veliko žarište u Domu za stare i nemoćne. Na šibenskom su području već neko vrijeme aktivna dva žarišta. Ono na otoku Murteru i ono u kninskoj bolnici.
Dubrovnik je stao u kraj epidemiju koja je krenula iz zračne luke, no u Pločama se sada javilo mini-žarište, pa tek treba vidjeti hoće li i tamo biti ugrožen starački dom, budući da je jedna od zaraženih njegova djelatnica.
U zadarskom kraju epidemija se prelijavala unutar dvaju bolnica: one u Biogradu na moru, i one u Zadru. Rapidno širenje zasad je zaustavljeno, pa je ta županija u četvrtak imala 2 novooboljela.
Nekoliko je razloga zbog kojih Dalmacija trenutno nosi neslavan rekord u širenju epidemije u Hrvatskoj. Jedan od njih je svakako psihološki. Dalmacija je, naime, dugo odolijevala koroni. Tu je virus najkasnije ušao, tu su oboljeli kasnije dopremani u bolnice, pa su ljudi bezbrižnije shvatili one prve dane propisanih restrikcija. I prema njima se očito nešto ležernije ponašali,
Drugi razlog leži u samoj magnitudi zaraze. Korona je u Dalmaciju došla 8 dana kasnije nego, primjerice, u Zagreb. Pa tu kasni i sam vrhunac zaraze. Dok je Zagreb brojao desetke oboljelih, Dalmacija ih nije imala. Sada kada je Zagreb situaciju koliko toliko stavio pod kontrolu, Dalmacija proživljava svoj vrhunac.
Treći su razlog pojava snažnih žarišta epidemije upravo na području dalmatinskih županija. Iako je virus prvo prodro u Novu bolnicu u Zagrebu, epidemija se njom ipak nije snažno proširila. Bilo je slučajeva i zaraženih liječnika na Rebru i u Vinogradskoj, no prava eksplozija se dogodila u Specijalnoj bolnici za ortopediju u Biogradu na moru.
U Dalmaciji je u karantenu zbog zaraze stavljen i čitav otok Murter. I onda, na koncu, Dom za stare i nemoćne u Splitu. Nestručni ravnatelj, epidemiolozi koji se ne javljaju na telefon, zdravstveni djelatnici koji im ne sjede za vratom, povišena temperatura među štićenicima doma koja traje tjedan ili deset dana, a da nitko ništa ne poduzima…
Sve je to kumovalo neslavnom dalmatinskom rekordu.