Kultura

‘Na putu bez povratka’ Dušana Kalogjere premošćuje jezične prepreke našijenaca u svijetu

U Hrvatskoj matici iseljenika 14. listopada predstavljena je knjiga „Na putu bez povratka / On The Road Of No Return“ autora Dušana Kalogjere. Dojmljiva Kalogjerina kronika atraktivne likovnosti premošćuje jezične prepreke među naraštajima našijenaca koji žive u anglofonom svijetu. Knjiga je, uz ostalo, zahvala i prijateljsko uzdarje sunarodnjacima s Korčule i njihovim australskim prijateljima za pomoć Hrvatskoj u Domovinskome ratu i poraću. Autor, Korčulanin Dušan Kalogjera (80) nakon studija na Sveučilištu u Zagrebu karijeru uspješnog ekonomista razvija od 1964. naovamo, a objavio je više knjiga i na stotine članaka, razasutih u prestižnoj hrvatskoj i inozemnoj periodici. Na pisanje ove izuzetne monografije ponukao ga je posjet iseljenim Blaćanima u Australiji 1980. godine.

Nakon pozdravne riječi prisutnima zamjenika ravnatelja HMI-ja dr. Ivana Tepeša i izaslanika predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića Zvonka Milasa, dvojezično divot – izdanje, 15. knjigu Dušana Kalogjere, predstavili su povjesničar dr. sc. Ivan Hrstić sa zagrebačkoga Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar; rukovoditeljica Informacijskog odjela za iseljeništvo HMI-ja i bivša hrvatska diplomatkinja u Australiji Mirjana Ana Maria Piskulić i autor. Prigodni glazbeni program izveo je mladi Korčulanin na studiju u Zagrebu, tenor Roko Radovan u pratnji pijanistice Dore Iveković. Voditeljica ove izuzetne promocije bila je Vesna Kukavica, dugogodišnja urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika.

Promociji su, uz ugledne goste iz akademskog života Zagreba i zagrebačke Blaćane, nazočili i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, saborski zastupnici Nevenko Barbarić i Radoje Vidović, Odbor za Hrvate izvan RH, otpravnik poslova Veleposlanstva Australije u RH mr. Andrea Biggi, voditeljica Službe za pravni položaj, kulturu i obrazovanje hrvatskog iseljeništva Lara Herceg, SDUZHRH, predsjednik Kluba zastupnika i potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice Branko Bačić kao i tajnica ravnateljstva Hrvatske inozemne pastve Marija Žebec.

Spomen-knjiga, na hrvatskome i engleskome jeziku, o Hrvatskom klubu „Dalmacija-Sydney” , na 920 stranica enciklopedijskog formata, nizom izvornih dokumenata prezentira bogatu arhivsku građu potvrđujući doprinos ove istaknute iseljeničke društvene i kulturne organizacije, kako domicilnoj zajednici u Australiji tako i domovini Hrvatskoj. Utemeljitelji Kluba koji je punih 55 godina organizirao manifestacije i širio poslovna prijateljstva i kulturne veze s australskim domaćinima porijeklom su bili većinom Blaćani s Korčule. Hrvatska zajednica u Australiji burnih je sedamdesetih postizala vrhunske uspjehe u afirmaciji etničkih prava zahvaljujući liberalnoj vladi Malcolma Frasera (1978), koja je prihvatila više od 50 preporuka pravnika Franka Galballyja za što pravičniji status useljenika. Iz te pravne demokratske osnove multietničkog društva izrasli su od 1980-ih naovamo izvrsni rezultati složnoga rada svih Hrvata u Australiji u području kulture, jezika i vjere . Klub osnovan 1965. pod imenom „Yugoslav Australian Friendship Society”, naravno čim su se za to stekle prilike godine 1980., mijenja svoje ime u Hrvatski klub „Dalmacija-Sydney”. Funkcionalna zgrada Kluba službeno je otvorena prije tri desetljeća, točnije 1989. Uz zgradu su sagrađena boćališta kao posveta hrvatskome stilu života uz Jadransko more. Pri Klubu djeluje i ženska sekcija, učionica hrvatskoga jezika, nogometni klub, folklorno društvo i više pjevačkih klapa. Klub tradicionalno organizira „Blatsku noć“ i slične zavičajne manifestacije, nerijetko u humanitarne svrhe.

Uz iscrpni Predgovor koji potpisuje savjetnik projekta i nakladnika izdanja Ivan Gavranić Sinako, u knjizi je i Uvod autora i urednika Dušana Kalogjere i Pozdravne riječi čitateljima koje potpisuju ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine Zvonko Milas, a u autorovu timu su i prevoditeljice Marija Šunjić i Sunčana Letina. Recenzenti izdanja su prof. dr. sc. Roko Markovina i prof. dr. sc. Goran Kalogjera.

Knjiga se sastoji od 16 tematskih cjelina: Zavičaj, Povijest hrvatskog iseljeništva, Iseljeništvo Blata na otoku Korčuli, Naša nova domovina – Australija, Hrvatski klubovi u kojima djeluju Blaćani, Hrvatski Klub Dalmacija – Sydney, Iseljeničke priče, Drugi o Blaćanima u Australiji, leksikografski pregled Istaknuti Blaćani u Domovini i svijetu, Blatske tradicije i običaji, Blatska kuhinja – A sa homo štogo izist i popit, onomastički prilog blatskoga kraja – Jan te ne poznajem, reci mi kako ti je nadimak blatske obitelji; četrnaesta cjelina posvećena je govorima Blata na otoku Korčuli Ništa ne razumin, govori po starinski; petnaesta cjelina je posvećena poeziji običnih ljudi podnaslovljena Blato u pjesmi iz duše; šesnaesta cjelina sabire humoreske Blata i viceve A na kraju malo smiha, svjedočeći o neuništivom duhu korčulanskih iseljenika unatoč svim izazovima selilaštva.

Spomenimo i to kako je u knjizi objavljena osobito vrijedna zbirka životopisa 69 istaknutih Blaćana, čiji abecedarij bogato ilustrira prinose te otočke mikrozajednice svjetskoj znanosti, umjetnosti, gospodarstvu, spotu i vjerskom životu. Personarij obuhvaća čak 13 uglednih liječnika, niz pravnika međunarodne reputacije, par biskupa i redovnicu Mariju Propetog Isusa Petković, akademika Pavla Dešpalja ili pak Dinka Fia, aranžera etnoglazbenih dragulja hrvatske tradicijske kulture.

Blato svakoga ljeta posjeti više stotina Blaćana iz dijaspore, većinom iz Australije. Utemeljena je i Udruga Blaćana iz dijaspore iz Sydneyja. Upravu Udruge Blaćana iz dijaspore čine predsjednik Vjeko Tulić, tajnik Ivan Gavranić Sinako a članove Petar Marinović, Veljko Bosnić, Franko Bačić Baćac, Ante Bosnić Koste, Nikola Šeparović, Dragomir Žaknić i Nikola Miko Tulić. Svi oni i brojni drugi Blaćani dali su materijalnu potporu za izlazak ove fascinantne Kalogjerine knjige.

Brodom Zaton iz korčulanske luke Prigradice otplovilo je prije 96 godina, 1925., sedamdesetak obitelji iz Blata prema Novome svijetu, a kulturna memorija otoka i mjesta ostala trajno obilježena tom slikom – koja je zato na naslovnici ove velebne knjige. Blato, nekoć gospodarskih razvijenom dalmatinskom središtu s proizvodnjom vina i maslinova ulja, u dvadesetim godinama prošlog stoljeća doživjelo je egzodus, budući prema nekim procjenama svaki peti stanovnik živi izvan mjesta.

Ljudi su se, naime, desetljećima selili na razne strane svijeta iz gospodarskih razloga. Osim po brojnosti migranta, ta se godina u Blatu pamti i po činjenici da su tada prvi put iseljavale cijele obitelji. U povijesti iseljeništva u knjizi se spominju tri iseljenička vala u Novi svijet: prije Prvoga svjetskog rata, međuratno razdoblje i vrijeme nakon Drugoga svjetskog rata. Krajem 19. stoljeća obradiva je bila samo petina otočnoga tla. Potiskivanjem žitarica u korist vinove loze, vinogradarstvo i vinarstvo su postali najvažnijom kulturom. Dalmaciju, pa tako i korčulansko Blato, snažno je pogodila vinska klauzula i pad proizvodnje maslinova ulja te zakašnjeli proces industrijalizacije.

Istodobno su onodobne prekomorske razvijenije zemlje, posebno SAD, doživjele nagli industrijski razvoj, privlačeći jeftinu radnu snagu iz Europe. Nemar Austro-Ugarske Monarhije prema iseljeničkom pitanju i velikom broju ljudi koji je odlazio, najviše iz Dalmacije u Australiju i Sjevernu Ameriku, a u manjem broju u Južnu Ameriku, samo je bio još jedan pokazatelj odnosa prema Dalmaciji, koja je bila gospodarski zapostavljena a ljudi prisiljeni na iseljavanje.

Ukratko, pojava filoksere 1912. i Prvi svjetski rat dvije su ključne činjenice u promatranom vremenskom odsječku za razumijevanje iseljavanja korčulanskoga Blata. Za sve one koji su 1924./1925. godine otputovali, mjesto iz kojeg su se opraštali sa svojima najbližima bila je Prigradica, luka preko koje su Blaćani u vrijeme najvećega gospodarskog rasta na prijelazu 19. u 20. st. izvozili vino i maslinovo ulje. Otuda su u nepoznato otišli brojni Blaćani u potrazi za boljim životom. Nekima od njih izgubio se svaki trag, a većina ih se uspjela integrirati u domicilna društva.

Pored autora Dušana Kalogjere za ideju knjige, rečeno je na promociji, treba zahvaliti četvorici australskih Blaćana među kojima su: Ivan Gavranić Sinako, Nikola Mirko Tulić, Joakim Bačić-Posinak i Franko Vlatko Rulo, a posebno Ivanu Gavraniću Sinaku bez čijeg zalaganja ova bi knjiga bila znatno siromašnija.

Impresivna Kalogjerina dvojezična saga, zahvaljujući kreativnom autorskom timu, rekonstruira migrantsku mrežu zavičajne dalmatinske sredine juga Hrvatske i Australije, čiji je dva udaljena podneblja ljudski lanac na mnogo načina trajno povezao.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

Fotografije: Snježana Radoš

Pročitajte još

Uputite se na posljednju ovogodišnju ‘Šetnju kroz povijest Mlina’

Dulist

‘PUTOVANJE U MEĐUZEMLJE’ Tomica Kristić otkrio kako mu je Dubrovnik ‘zaradio’ besplatno sedmodnevno noćenje u dalekom Mjanmaru

Dulist

OZVUČENI LISTOPAD U ARL Manja Ristić & Mark Vernon: Improvizacija dvoglavog čudovišta

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija