Trend porasta potrošnje lijekova u Hrvatskoj se nastavlja, građani su lani gotovo milijardu kuna potrošili na bezreceptne lijekove, najviše na analgetike i lijekove protiv povišene temperature, a bilježi se i porast potrošnje D vitamina, podaci su HALMED-a za 2022. godinu.
U prosjeku svaki je stanovnik Hrvatske dnevno popio po jednu i pol tabletu, na lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline, poput Aspirina i Andola, potrošeno je lani 39,5 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što su Lekadol ili Lupocet, 35,2 milijuna kuna. Visoka potražnja bila je i za ibuprofenom pa su na lijekove protiv boli poput Neofena i sličnih, građani potrošili 58,4 milijuna kuna, navodi se u godišnjem izvješću Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Ukupna potrošnja lijekova u 2022. iznosila je 10,4 milijarde kuna, dvostruko više nego 2015. godine i 5,3 posto više nego prethodne 2021. godine. Prvi put ovaj je iznos premašio deset milijardi kuna. Oko deset posto tog iznosa, oko milijardu kuna, ostavili su građani u ljekarnama za lijekove koji ne idu na recept Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Lijekovi za šećernu bolest i probavni sustav na drugom mjestu po potrošnji
Značajno više nego prethodnih godina trošio se ibuprofen, čak 31 posto više u odnosu na 2021., a više se trošila i folna kiselina, lijekovi protiv visokog tlaka i kardiovaskularnih bolesti. Uvjerljivo najveće povećanje potrošnje imao je vitamin D3, korišten, uz ostalo, u prevenciji i terapiji covida. Čak tri puta porasla je potrošnja vitamina D3 po stanovniku u proteklih pet godina.
Ukupno gledajući, najveću potrošnju tradicionalno imaju lijekovi za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane bolesti. Slijede lijekovi za probavni sustav, a na trećem su mjestu lijekovi za živčani sustav, za smirenje i ublažavanje drugih tegoba mentalne prirode.
Prema terapijskim skupinama, najviše novca je otišlo na imunomodulatore, odnosno na lijekove za liječenje malignih bolesti – 3,8 milijardi kuna. Slijede antidijabetici, lijekovi za šećernu bolest i probavni sustav na koje je potrošeno nešto više od milijarde kuna. Na trećem su mjestu lijekovi za smirenje. Podaci HALMED-a pokazuju i da je 90,6 posto potrošnje lijekova bilo na teret HZZO-a (9,4 milijarde kuna), dok su 9,4 posto platili građani (975,9 milijuna kuna).
93 posto lijekova izdano na recept
S obzirom na način izdavanja, 93,1 posto lijekova izdano je na recept HZZO-a, dok su ostali bili iz skupine tzv. bezreceptnih lijekova.
Za 2022. godinu HALMED je zaprimio i obradio podatke za 1511 lijekova, povećanje u odnosu na 2021. prisutan je u svim terapijskim skupinama lijekova, uključujući skupinu kardiovaskularnih lijekova koja je imala najveću potrošnju i skupinu lijekova za maligne bolesti na koju je potrošeno najviše novca.
Gledajući po županijama, prošlogodišnji je rekorder po broju popijenih lijekova u izvanbolničkoj potrošnji na tisuću stanovnika – Sisačko-moslavačka županija (1768 doza), na drugom mjestu je Bjelovarsko-bilogorska (1696), a na trećem je Krapinsko-zagorska županija (1668). Najmanju potrošnju iamla je Požeško-slavonska županija (1101 doza).
Što se tiče trošenja novca na lijekove u izvanbolničkoj potrošnji na prvom je mjestu Grad Zagreb (1,3 milijarde), na drugom Splitsko-dalmatinska (526,4 milijuna), a na trećem je Zagrebačka županija (379,5 milijuna).
Više se troše lijekovi za probavni sustav, vitamin D
Novost u 2022. znatno je veća potrošnja na lijekove za probavni sustav i metabolizam koji nisu u prethodnim godinama bili na vodećim mjestima po financijskim izdacima.
Pozitivan trend se vidi u smanjenju novca koji se izdvojio za antibiotike, što može biti posljedice smanjivanja cijena, ali i sve veće svjesnosti o smanjivanju njihove neopravdane primjene s novim protokolima u bolnicama. Vitamin D bilježi povećanje potrošnje u proteklih nekoliko godina. Djelomično razlog leži u tome da su se proširile indikacije za njegovo propisivanje, no Soldo vjeruje i da su protokoli u medijskim objavama za liječenje covida tijekom pandemije sigurno utjecali na porast potrošnje, piše Poslovni.hr.