Prema prijedlogu Zakona o potrošačkom kreditiranju, poslovne banke će ubuduće građanima umjesto minusa i do tri plaće ograničiti razinu odlaska u 'crveno' na razinu jedne mjesečne plaće.
Takav prijedlog Vlada je donijela kao način zaštite potrošača od rizika prekomjernog i skupog zaduživanja u bankama. Za uvođenje reda na svom bankovnom računu građani će imati rok od godinu dana. Ekonomski stručnjak Bajro Sarić takav prijdlog smatra 'netržišnim'.
– Ne sviđa mi se taj pokušaj i ne mislim da je ta odluka baš mudra. Meni je to malo sumnjivo, jer mislim da ta mjera Vlade RH zadire u politiku poslovnih banaka – kaže Sarić. On tvrdi – moj dug, moj rizik!
– To je stvar moje odluke, hoću li se ili ne zaduživati. I to ne bezgranično, nego kad dosegnem ograničenje i to je to, nema dalje – objašnjava Sarić.
Ako zaduženi hrvatski građanin ima plaću od na primjer pet tisuća kuna, može se u bankama zadužiti u trostrukom iznosu plaće, dakle do 15 tisuća kuna. Prema tome, po aktualnom prijedlogu zakona, zadatak će mu biti da u godinu dana banci vrati deset tisuća kuna. Je li to u aktualnim okolnostima sveopćeg zaduženja i 'života na dug' uopće moguće, posebno kad se iz dana u dan povećava broj zaduženih, a nezaposlenih građana?
– To će ljudima stvoriti nove probleme. Ljudi se zadužuju na svoju odgovornost, i što sad? Ako netko ima minus i ne vraća ga, on ostaje na tom minusu i tu je priča gotova. Sad Vlada misli promijeniti navike potrošača. Ne možemo ulaziti u neke sfere oko ponašanja potrošača. Ne može vrh Vlade na to utjecati. Ljudi znaju koji su rizici minusa. Pa zna se što slijedi kad se ne vrati dug. I ja sam na svoj rizik ušao u dug i plaćam dosta kamata. Ali to je moj rizik. To što banka ostvaruje profit na mom minusu, to je njen posao. Svi mi volimo lijepo živjeti, a to košta. Zato trpimo minuse i kamate – ističe Sarić, koji ujedno smatra kako bi takav potez Vlade mogao imati izravan utjecaj i na gospodarstvo.
– Kako će se razvijati industrija i gospodarstvo u cjelini ako neće biti potrošnje? Novac koji bi se trošio na potrošnju sad će biti usmjeren na vraćanje duga bankama, pa neće imati tko kupiti proizvod na tržištu. A ograničenje potrošnje dovest će do dublje ekonomske krize i recesije. A ono što je pravi cilj je upravo poticanje potrošnje, a ova mjera sigurno to neće postići – tvrdi Sarić. Ponavlja kako je ovakav potez Vlade neuobičajen, a postavlja i pitanje je li takva odluka uopće ustavna.
– Zasad nisam čuo reakciju i stav udruge banaka. Omogućavanje zaduženja klijenata je poslovni rizik poslovnih banaka. S Linićem se slažem u mnogo drugih mjera, ali s ovom se ne slažem. Ta će mjera možda ljude 'upristojiti', ali ne može se na takav način čovjeka dovesti u red. U redu je želja za smanjenjem zaduženosti, ali mislim da se to ne može napraviti administrativnim mjerama – zaključuje Sarić.