Malo tko je vjerovao da će ovo proljeće biti slično prošlogodišnjem, no problemi povezani sa širenjem koronavirusa ne smanjuju se, a samim time i danas su aktualna zatvaranja i ograničenja. Na pitanja kakva je financijska slika proračuna te što njegovi korisnici i građani mogu očekivati ove godine, u razgovoru za Obzor odgovara ministar financija Zdravko Marić.
Kako stojimo s poreznim prihodima u prvom tromjesečju? Kako je ubrzavanje zaraze utjecalo na javne financije?
Porezni prihodi i doprinosi u državnom proračunu ostvaruju se u skladu s očekivanjima. Tako su, prema prvim preliminarnim podacima, u prva tri mjeseca zabilježeni gotovo na prošlogodišnjoj razini, tj. na 97,4 posto. PDV je na razini od 3,2 posto pada, dok doprinosi za mirovinsko osiguranje imaju nešto manji pad, i to od 1,5 posto, ponajprije zahvaljujući potporama za očuvanje radnih mjesta, koje su znatno ublažile utjecaj krize prouzročene pandemijom koronavirusa na tržište rada. Ovakva kretanja daju nam određeni optimizam da se cjelokupno gospodarstvo kontinuirano prilagođava novonastaloj situaciji i da se neće bitno narušiti planirani gospodarski oporavak, a time i konsolidacija javnih financija. Ipak, nastavak pandemije koronavirusa dodatno potencira neizvjesnost, posebno na rashodnoj strani proračuna. U prvom redu tu mislim na potrebu osiguranja dodatnih sredstava za očuvanje radnih mjesta te sveukupnu problematiku zdravstva. Ne smijemo izgubiti iz vida ni činjenicu da moramo pronaći i sredstva za povećanje osnovice od četiri posto za javne i državne službenike, a što je već u primjeni od početka 2021. godine na temelju sporazuma Vlade i sindikata, kao i za moguće isplate po sudskim presudama javnih službi. Nadam se da će proračunski korisnici u okviru svojih postojećih limita pronaći dostatne uštede barem za podmirenje spomenutog povećanja plaća.
Jesenas, kad ste predlagali proračun, očekivalo se da će do proljeća epidemija biti pod kontrolom te da će od travnja i obveze države za tekuće troškove vezane za epidemiju biti niže. Vidimo da se mjere pomoći produljuju, no stigla je i znatna isplata iz SURE programa. Koliko je EU u posljednjih godinu dana pomogao Hrvatskoj u sklopu svojih programa, a koliko smo morali sami podmetnuti leđa?
Ukupni financijski efekt koronakrize na proračun do sada iznosi više od 32 milijarde kuna. Od toga se oko 13 milijardi kuna odnosi na pad proračunskih prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, dok se više od 19 milijardi kuna odnosi na izravne rashode i izdatke proračuna uvjetovane pandemijom koronavirusa. Najveći dio izravnih rashoda otpada na mjere očuvanja radnih mjesta, za koje je do sada plaćeno 10 milijardi kuna, dok je za dodatne troškove u zdravstvu osigurano oko dvije milijarde kuna. Preostali iznos u najvećoj se mjeri odnosi na proračunske transfere za održavanje likvidnosti prema HZZO-u i lokalnoj samoupravi, odnosno HBOR-u i HAMAG-u za njihove kreditne linije gospodarstvu. Činjenica je da smo iskoristili bespovratna sredstva iz programa EU od 5,9 milijardi kuna, od čega je najveći dio došao iz programa REACT-EU za mjeru očuvanja radnih mjesta. Međutim, kada se uzme u obzir spomenuti ukupni financijski efekt koronakrize, jasan je zaključak da je do sada pretežiti dio troška išao na teret državnog proračuna, odnosno zaduživanja. To je utjecalo na povećanje udjela javnog duga, koji je na kraju 2020. bio na razini 89,1% BDP-a. Kad već govorimo o programu SURE, moram istaknuti da se tu ne radi o bespovratnim sredstvima, nego o kreditu, doduše po vrlo povoljnim uvjetima, ali koji će se morati vratiti iz državnog proračuna. U dvije tranše do sada smo se zadužili iz spomenutog programa za ukupnu dodijeljenu nam alokaciju od jedne milijarde eura. Prva tranša sredstava kredita iz programa SURE povučena je u prosincu 2020., a dobro znamo da su troškovi pandemije koronavirusa prisutni još od ožujka, piše Večernji.
Više pročitajte ovdje.