Nezavisni gradski vijećnik Maro Kistić osvrnuo se na tematsku sjednicu Gradskog vijeća na temu turizma, koja se, kaže ipak neće održati.
-Inicijativu za njenim sazivanjem sam pokrenuo još u jesen 2023, u nadi da će se ista dogoditi najkasnije do kraja godine. Iako su iz gradske uprave više puta stizala javna obećanja da će se ista dogoditi odmah nakon Feste sv. Vlaha, ništa od obećanog nije ispoštovano. Budući smo već zagazili u svibanj te kako je sezona krenula, svaka strateška rasprava o problemima, prijedlozima, rješenjima ili sugestiijama vezano uz dubrovački turizam je u ovom trenutku izlišna.
Koji su to razlozi zbog kojih sjednica nije sazvana treba pitati gradski upravu. Ovako ostaje dojam da postoji bojazan od otvaranja tema poput, na primjer, poslovanja Turističke zajednice grada Dubrovnika ili dubinske analize turističkih fizičkih i financijskih pokazatelja pred očima javnosti, i njihove rasprave u Gradskom vijeću. Što se tiče mene osobno, od otvaranja važnih turističkih pitanja i traženja odgovora na iste neće biti uzmicanja, jer Dubrovnik od turizma živi, a nikakva rasprava o procjeni prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO-a Starog grada Dubrovnika ne može zamijeniti ozbiljnu i temeljitu raspravu svih dionika u dubrovačkom turizmu koja bi trebala biti tradicionalna uoči svake turističke sezone – ističe Kristić u priopćenju za javnost.
-Zašto je važna javna rasprava o turističkoj zajednici? Uzimajući u obzir činjenicu da su oba sektora, javni i privatni, neposredno uključeni u rad i financijsko poslovanje Turističke zajednice grada Dubrovnika, bila je nesporna obaveza Grada Dubrovnika sazivati tematsku sjednicu GV Grada Dubrovnika. Stoga je neprihvatljiv stav čelnih ljudi TZ grada Dubrovnika kako Turistička zajednica Grada Dubrovnika nema što raditi na Gradskom vijeću. Prema njihovom direktoru, Gradsko vijeće nije nadležno da bi raspravljalo o radu turističkih zajednica.
Stvarnost ga, međutim demantira. Na rad Turističke zajednice grada Dubrovnika izravan utjecaj imaju upravo javni i privatni sektor budući najvećim dijelom izravno ‘pune’ proračun te financiraju njihove aktivnosti, ponajprije temeljem uplata po osnovi boravišne pristojbe i turističke članarine kada je riječ o privatnom sektoru, odnosno temeljem statutarnih načela, ali i financijskih transfera kada govorimo o javnom sektoru. Sljedom toga, JAVNOST ima pravo znati više o poslovanju turističke zajednice s naglaskom na raspodjelu javnog novca koji se uplaćuje na njihov račun, umjesto da se poslovne odluke donose u zatvorenim krugovima turističkog vijeća ili skupštine TZ grada Dubrovnika, uz popriličan manjak transparentnosti i otvorenosti prema zainteresiranoj javnosti – ističe dalje gradski vijećnik te potom podsjeća na TZ grada Dubrovnika te javnog i privatnog sektora.
Međuovisnost TZ grada Dubrovnika i javnog sektora je sljedeća:
1. TZ GRADA Dubrovnika je OSNOVALA JLS, odnosno GRAD / OPĆINA DUBROVNIK
2. Predsjednik vijeća TZ grada Dubrovnika je GRADONAČELNIK GRADA DUBROVNIKA
3. Predsjednik Skupštine TZ grada Dubrovnika je GRADONAČELNIK GRADA DUBROVNIKA
4. Direktor TZ grada Dubrovnika za svoj rad ODGOVARA Turističkom vijeću i predsjedniku Zajednice, odnosno GRADONAČELNIKU GRADA DUBROVNIKA
5. Raspodjela boravišne pristojbe, odnosno transfer 1/5 uplaćenih sredstava turističke pristojbe od strane TZ GRADA DUBROVNIKA u proračun GRADA DUBROVNIKA s ciljem poboljšanja uvjeta boravka turista u odredištu
Međuovisnost TZ grada Dubrovnika i privatnog sektora je sljedeća :
Skupštinu TZ grada Dubrovnika čini 40 predstavnika fizičkih i pravnih osoba iz realnog sektora, članova zajednice, razvrstanih u sljedeće grupacije:
1. Hotelska djelatnost
2. Mali obiteljski hoteli
3. Hosteli,
4. Marine (paušal)
5. Privatni smještaj i kamp (paušal)
6. Privatni kamp i smještaj (ostalo)
7. Ugostiteljska djelatnost
8. Turističke agencije
9. Promet, uslužne djelatnosti
10. Trgovina i ostalo
-Budući nije bilo prilike postaviti pitanja od interesa javnosti na tematskoj sjednici, dio ću ih postaviti u nastavku. Za početak, javnost bi željela znati kako se objašnjava činjenica da je Grad Dubrovnik zabilježio pad broja noćenja u 2023. godini u usporedbi sa referentnom 2019. godinom od ukupno 488.288, unatoč povećanju broja ležajeva od 12 posto, odnosno uvođenju novih 4716 ležajeva na tržište u usporedbi sa 2019. godinom? Postoji li detaljna analiza koja bi dala odgovore zbog čega se dogodio ovakav pad?
Nadalje, na tragu nikada detaljno pojašnjene ideje gradonačelnika o zabrani novih apartmana unutar povijesne jezgre te ukidanju 30 posto postojećih kreveta s ciljem smanjenja opterećenja, što je dovelo do pobune privatnih iznajmljivača, javnost interesira kako iz grada Dubrovnika tumače potpisivanje ugovora s Ryannanir-om koji će, posljedično, dovesti do hvalevrijednog povećanja ukupnog broja linija, a posebno ljetnih linija i sveukupnog volumena posjetitelja, a u kontekstu napora Grada Dubrovnika da ograniči broj apartmana i, posljedično, pritiska na povijesnu jezgru ? Nisu li te dvije stvari u koliziji? Ide li Grad Dubrovnik zaista ka smanjivanju opterećenja ili je došlo do promjene strategije, obzirom da će nove linije dovesti upravo do povećanja pritiska na Grad Dubrovnik i njegovu infrastrukturu, s naglaskom na povijesnu jezgru? Sve pohvale za dobar posao rukovodećima u zračnoj luci, no jasno je da se uvođenjem ovog low-cost prijevoznika u ljetne rotacije prema Dubrovniku nikakvo smanjenje opterećenja u vrsnom dijelu sezone neće dogoditi. Upravo suprotno.
Javnost također zanima što projekt Respect the City, osim uvođenja kozmetičkih pravila ponašanja gostiju unutar povijesne jezgre, ima namjeru napraviti u kontekstu poštovanja urbanog inentiteta grada Dubrovnika, u smislu prekomjerne izgradnje i nereda u prostoru? Hoće li projekt Respect the City zadržati svoj ‘light’ karakter ili će zaista opravdati svoj ‘moćan’ naziv te se izravno uključiti u kretanja vezana uz urbanu problematiku i respektiranje životnog prostora Grada Dubrovnika, resursa koji je ključan za daljnje promišljanje njegovog razvoja? Javnost smatra da se Grad treba poštovati na sveobuhvatan način, ne jedino ograničenjima ili zabranama kozmetičke prirode.
Planira li Grad poduzimati određene aktivnosti po pitanju poticanja poslodavaca koji zapošljavaju domaću radnu snagu i općenito na koji se način Grad i akademska zajednica planiraju suprostaviti problem ogromnog deficita radne snage u turizmu koji se rješava uvozom iste nad kojim se potpuno izgubila kontrola u svakom smislu?
Nadalje, u kontekstu rada Turističke zajednice grada Dubrovnika, javnost traži odgovore na pitanja zbog čega u organizacijskoj strukturi TZ grada Dubrovnika postoji URED DIREKTORA na čelu s DIREKTOROM TURISTIČKOG UREDA TZ grada Dubrovnika, i paralelno s njim URED TURISTIČKE ZAJEDNICE sa svojim VODITELJEM ureda i dva zaposlenika? Koje je pojašnjenje ovakvog dupliranja radnih mjesta?
Također, javnost želi znati temeljem kojeg članka u Statutu TZGD ili Poslovniku o radu Vijeća TZGD je dopušteno DIREKTORU ureda samostalno odlučivanje o potporama pojedincima i poslovnim subjektima u vrijednosti do 4000 €. Kojim subjektima i u kojim iznosima su do sada dodjeljena ta sredstva te koji je budući plan dodjele? Kako i po kojim kriterijima se dodjeljuju veliki novci različitim komercijalnim manifestacijama?
Jedno od važnih pitanja od interesa javnosti je koliko je od početka mandata direktora TZ grada Dubrovnika realizirano projekata financiranih iz EU fondova u kojima je TZGD bila ili nositelj projektnih aktivnosti ili partner, koliko je novaca ‘povučeno’ i u koju svrhu ?
Kada je riječ o promociji odredišta. Digitalni nomadi su bili projekt na kojeg su utrošeni ljudski i financijski resursi Grada Dubrovnika i TZ grada Dubrovnika. Kada će javnost dobiti kompletno izvješće i analitiku dosadašnjeg utroška kojeg su proizveli, odnosno marketinških učinaka koje su ostvarili Digitalni nomadi za odredište, kao i plan njihovog angažmana s financijskim projekcijama u narednom periodu.
OTVORENIH PITANJA IMA JOŠ…
Kako sam i naznačio, ovo je samo manji dio pitanja koja sam želio otvoriti na tematskoj sjednici koja se, nažalost, u ovom trenutku neće dogoditi. Javnost ima pravo dobiti odgovore na sva otvorena pitanja, bilo da je riječ o svakodnevnim, operativnim problemima s kojima se susreću ili pak o strateškim pitanjima koji traže ozbiljniji pristup i otvorenu raspravu.
Činjenica da je Grad Dubrovnik u prošloj godini proglašen šampionom hrvatskog turizma nas čini ponosnima, ali i obvezuje, jer ova titula nikako ne može prikriti brojne anomalije i nedostatak strateškog djelovanja i komunikacije ključnih dionika u turizmu – zaključuje Kristić.