Pročelnik za financije Grada Dubrovnika Ante Vojvodić gradskim vijećnicima objasnio je kako se Proračun za 2022. godinu rebalansira radi 14 milijuna kuna za novi projekt modernizacije javne rasvjete. On se financira HBOR-ovim kreditom. Rekao je kako se cijela investicija mora izvršiti u roku od godinu dana. Vojvodić je dalje objasnio kako će se postignutom uštedom otplaćivati rata kredita koja će na godišnjoj razini biti oko 2,5 milijuna kuna.
Vijećnik Andro Vlahušić rekao je kako projekt ima tri cjeline.
-Dobro je zamijeniti LED rasvjetu i uštedjet ćemo struju. Jesmo li ovo mogli prijaviti na EU fondove? Mogli smo – rekao je Vlahušić i dodao kako prijava na EU fondove nije baš laka. Treće pitanje koje ostaje otvoreno, rekao je, jest da s postojećih 375 milijuna kuna duga, s ovih 14 dolazimo do 390 milijuna kuna.
-Kreditno zaduženje grada bit će 30,45 posto. Zakonski je dozvoljeno 20 posto osim za Vladine kredite za tekuće poslovanje. To znači da u proračunu moramo rezervirati svaku treću kunu za otplatu kredita, jamstava i suglasnosti. Svako drugo zaduženje uključujući i TUP i Sanitat podliježe zakonskim propisima koji su na snazi. I mi smo izrazito prezadužen grad. Odakle naći nove izvore sredstava? Nema ih ako nećemo prirez povećati na 15 posto. Jedini izvor prihoda nam je gradska imovina i to je jedini način kako se izvući iz ove financijske krize. Podržat ću odluku o zaduženju jer je projekt već započet i samoisplativ je. Upozoravam da smo ga imali šansu prijaviti na EU fondove – rekao je Vlahušić.
Gradonačelnik Mato Franković je rekao kako grad danas troši 3,3 milijuna kilovat sati, a nakon rekonstrukcije trošit ćemo 534.118,50 kilovat sati.
-Ovo zaduženje ne ulazi u kreditna zaduženja Grada i ne predstavlja teret – rekao je dalje Franković. Unatoč kreditu uz uštede, plaćat ćemo manje novaca nego što danas plaćamo za struju, objasnio je.
-Grad Dubrovnik daje jamstva. Nedavno ga je dao Hotelu Gruž za dizanje kredita. To jamstvo nije ušlo u kreditnu zaduženost Grada – objasnio je gradonačelnik dalje. Istaknuo je kako u kreditni postotak zaduženja ulaze proračunski korisnici. Napomenuo je kako se 1. siječnja Zakon o proračunu promijenio te UTD Ragusa mora tražiti suglasnost za kredi, ali on ne utječe na kreditno zaduženje Grada Dubrovnika.
-Nismo prezaduženi grad. Mi nemamo proračunske deficite, uredno vraćamo sve svoje kreditne obveze – rekao je.
-Pokušava se reći da smo se ponašali kao pijani milijunaši, što je neistina. Ova Gradska uprava podigla je tri kredite – rekao je, a potom vijećnicima pokazao prezentaciju kako bi se vidjelo na što su ta tri kredita potrošena.
-Grad može. Ovo trenutno opterećenje od 30 posto izračunato je na prihodima od prošle godine koja je bila katastrofa i na dva beskamatna zajma koja nam je dala država – rekao je dalje. Pohvalio se i kako im HBOR za dva kredita nudi i novu kamatu pa će jedna s 4 pasti na 0,5 posto čime će ušteda biti 6,8 milijuna kuna, a druga s dva posto na 0,83 gdje će ušteda biti 6 milijuna kuna.
Vijećnik Vlahušić je rekao kako je najmanji problem da ministar financija da svoje mišljenje za kredit UTD Raguse.
-Govori se da imovina UTD Raguse neće biti dovoljna i da će se morati dati i neka druga imovina grada. Zašto da onda gatamo u mraku – rekao je Vlahušić na temu kredita UTD Raguse za kupnju TUP-a.
Franković je rekao kako će Grad Dubrovnik poštovati zakon i staviti odluku o kreditnom zaduženju pred Gradsko vijeće.
-To naše davanje suglasnosti na zaduženje ne ulazi u kreditno zaduženje jedinice lokalne samouprave i ne ide u Ministarstvo financija sukladno članku 127 stavak 2 – ponovio je gradonačelnik.
Vlahušić je rekao kako će trebati za kredit UTD raguse trebati hipoteka značajne gradske imovine.
-Ostaje nejasno kršimo li time i Statut i Poslovnik Grada Dubrovnika. Za to postoji nadležno tijelo, a to je Ministarstvo financija – rekao je Vlahušić. Dodao je i kako se kredit kojega je banka izdala, a nije dobio odobrenje ministra financija, smatra nevažećim.
Gradonačelnik je rekao kako se ovdje razmišlja korak unaprijed te istaknuo kako kredit diže tvrtka čiji je većinski vlasnik Grad Dubrovnik, a ne Grad. Rekao je kako će zatražiti od ministra pojašnjenje treba li Grad koji daje suglasnost na kreditno zaduženje, tražiti na isto suglasnost ministra financija te ulazi li to zaduženje u ukupno kreditno zaduženje Grada.
-Vjerujem da će ministar vrlo brzo odgovoriti, jer odgovor nam leži u Zakonu – rekao je. Istaknuo je i kako su se dioničari TUP-a u jednom trenutku prepali.
-Kome ih je u interesu bilo poljuljati? Zašto? Možda netko odavde želi poslati poruku bankama: Nemojte dati kredit – rekao je dalje.
Ivan Tropan rekao je kako se ne treba raspravljati sad o ovome.
-Nitko nikoga ne straši – rekao je Tropan te istaknuo neka ministar riješi sve dileme.
Vlahušić je rekao kako prvi put čuje, a što je rekao gradonačelnik, da TUP vrijedi 20 milijuna eura, a da se prodaje za 10 milijuna eura.
Maro Kristić spomenuo je kako se o ovoj temi ne bi danas trebalo raspravljati, već o kreditnom zaduženju za modernizaciju javne rasvjete.
-Grad sigurno kvalitetno barata zakonima, a poslovne banke sigurno nisu mutave. Ovo je specifična okolnost u kojoj se Grad prvi put zadužuje na drukčiji način. Širiti atmosferu nesigurnosti, a govoriti da svi želimo kupnju TUP-a, krajnje je neprimjereno. Pred nama će uskoro biti sama odluka i tad će to biti puno relevantnije – smatra Kristić.
No, Vlahušić se vratio na temu.
-Mi ćemo dati našu imovinu i to neće ući u zaduženje jer će nama netko vjerovati? – pitao je Vlahušić dodavši kako samo ukazuje na problem.
Nikša Selmani rekao je kako Vlahušić očito nije pročitao zakon. Formalni postupak je potpuno ispravan, dodao je.
– Ne treba mutiti vodu, stvari su vrlo formalno jasne – rekao je Selmani te je naglasio kako Grad nije nikakav jamac. Ljude je zbunilo što su čitali stari zakon, smatra.
Ivan Maslać rekao je kako je gradonačelnik odgovorna osoba i da on stoji iza svojih riječi. Trebalo bi završiti ovu priču, smatra i on.
Anita Obradović Bonačić osvrnula se na izlaganje Mara Kristića te dodala kako se o ovoj temi nema kad raspravljati nego sada. Rekla mu je kako nitko ne plaši dioničare. Potom se osvrnula na javnu rasvjetu. Pitala je zašto i ranije nije došlo do mijenjanja LED rasvjete.
Nakon brojnih replika, tema se vratila na javnu raspravu.
-Ovih 14 milijuna kuna ne opterećuje grad u smislu formalnog zaduženja i to nije sporno – rekao je Kristić. Nesporno je da smo propustili ostvariti povoljnije mogućnosti izmjene vanjske rasvjete, smatra. Rekao je kako će se pravi efekt zaduženja, odnosno ušteda vidjeti tek za 7 godina. Također je spomenuo kako je oko 409 milijuna kuna neotplaćenih glavnica.
Vijećnik Tropan osvrnuo se na pisanje gradonačelnika Mata Frankovića o dugu tvrtke njegovog oca. Rekao je kako tvrtka njegovog oca Tropan d.o.o. jest u najmu TUP-a te kako postoji dug nastao u koroni u dogovoru s gosparima Dežulovićem i Majićem te on iznosi ispod 100 tisuća kuna.
-Gradonačelnik se petlja u poslovni odnos dva privatna trgovačka društva i to nije nivo – rekao je Tropan te dao Frankoviću punu podršku za kupnju TUP-a. Gradonačelniče, učinite nas ponosnima, poručio je.
Naknon stanke rasprava je nastavljena.
Nastavno na raspravu o javnoj rasvjeti i zaduženju, gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako su prijavili gradske škole na EU fondove za ugradnju sunčevih kolektora kako bi postale održive.
-Kakve to veze ima? Kroz naš upravni odjela za gospodarstvo pripremamo program kojeg ćemo na novom rebalansu proračuna raspisati, a on će biti poticaj za obiteljske kuće za potpore za izgradnju sunčevih kolektora. Ne znam sada podatak koliko kuća na području županije ima energetsku saomoodrživost, ali to je manje od 1 posto. Nije svaki kredit kredit. Govorimo o investiciji na kojoj ćemo još zaraditi. EU fondovi nam omogućuju da ostvarimo uštedu na električnoj energiji. U potpunosti će se smanjiti razina svjetlosnog onečišćenja – rekao je gradonačelnik.
Replicirao mu je vijećnik Maro Kristić i pitao ga je što će biti s preostalih četiri tisuće rasvjetnih tijela koja će ostati neriješena po pitanju LED rasvjete.
-Postoje tehnološka rješenja kako se taj sustav rasvjete s LED tehnologijom može opskrbiti solarnom energijom. Možda bismo mogli o tome razmišljati kako bi smanjili troškove dodatno – rekao je Kristić.
Franković je naglasio kako kroz sustav Park ‘n’ ride na Pobrežju Grad razgovara s HEP-om o zajedničkoj investiciji.
-Napravili bismo parking, a iznad njega bi bili solari. Energija koju bismo tu dobili bi u potpunosit zadovoljila sve potrebe Grada Dubrovnika što se tiče javne rasvjete. Bila bi potpuno samoodrživa. S HEP-om raspravljamo te mogućnosti. Pitanje je samo kako urediti odnose, hoćemo li njima dati da sve to naprave ili ćemo ići podijeljeno. Imamo ogroman potencijal za takve stvari – naglasio je Franković.
Vijećnica Slavica Grkeš istaknula je kako joj je stigla obavijest da poslovnim prostorima struja raste za 89 posto mjesečno.
-Trebamo rješenje sada. Dok čekamo sredstva, dosta bismo toga izgubili. Sad bih htjela da mogu dići kredit i uvesti solare. Rješenje nam treba brzo – istaknula je Grkeš.
Gradonačelnik je naglasio kako struju Grad trenutno plaća četiri milijuna, a da je trošak kredita dva milijuna kuna.
-I što da tu više rečem. Koliko nas godišnje košta održavanje, a i to će biti ušteda. Kada bi mi donijeli odluku o tome da ćemo čekati da se raspišu natječaji za godinu, dvije, tri i tada bi naša odluka, danas uzevši to u obzir, trebala biti da ovo podržimo. I dalje bi to bila velika ušteda. Činjenica je da cijene energenata drastično rastu. Nismo prvi grad koji kroči ovaj put. Nažalost smo jedan od posljednjih gradova. Nema skupštine gradova na kojoj nisam bio, a na kojoj mi nisu nabrajali gradove koji su to već napravili, a mi još nismo – rekao je Franković.
Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2022. godinu utvrđena je većinom glasova, kao i Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2022. godinu te Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Dubrovnika.