Aktualno

MAJA VREĆA O ‘LJETNOM BURNOUTU’ Zašto ‘pucamo’ i kako to spriječiti?!

maja vreca

Pojavio se odnedavno, i sve se više o njemu razgovara i piše, termin ‘ljetni burnout’. Inače znamo što podrazumijeva ‘burnout’- laičkim rječnikom nervno sagorijevanje – ali po čemu je specifičan ovaj ljetni i što ga uzrokuje? Odgovor na ovo i ostala pitanja koja se vezuju uz ovaj novi pojam, ali zapravo stari fenomen, potražili smo kod tjelesno orijentirane psihoterapeutkinje Maje Vreće.

Vlada element vatre, lako je ući u ljutnju

— Ljeti vlada element vatre. Sve je užurbanije, nekako smo okrenuti ‘na van’, dani su duži, aktivniji smo. Živimo u gradu gdje smo, htjeli ne htjeli, svi direktno ili indirektno u turizmu. Ako nismo sami uključeni
u turizam, jesu naši članovi obitelji, a cijeli grad živi turizam. Zapravo je sve okrenuto i podređeno turizmu. Puno je buke, gužva, lako je ući u ljutnju, vlada element vatre karakterističan za ljeto – opisuje Maja, ističući da ipak naša (ne)podložnost ljetnom ‘burnoutu’ uvelike zavisi o tome kakav smo tip osobe inače. Logično!

— Ako smo skloniji ljutnji, brzo ulazimo u svađu, raspravu, sve nam smeta. To nije slučajno. Ne reagiramo
svi ovako. Sve ovisi kakav nam je nervni sistem. Koliko nam vremena treba za umiriti se ako smo napeti – kaže Vreća.

I dok je jednima ljeto najdraže doba godine, u pravilu napominje psihoterapeutkinja ljudima sklonima
melankoličnim, depresivnim raspoloženjima, drugima upravo ljeto aktivira nagomilana frustracije u tijelu. I dolazi jasno do, kolokvijalno rečeno ‘pucanja’, ‘pregorijevanja’, odnosno ‘burnouta’.

—Ovaj ‘burnout’ uzrokuje element vatre koji vlada. Sve je ubrzanije, vruće je. Ljeto aktivira sjećanja iz djetinjstva, podsjeća nas na školske praznike, budi se naše unutarnje dijete koje s jedne strane želi užitak, a mi (ako smo u turizmu) moramo raditi. Diže se frustracija, nezadovoljstvo kojeg nerijetko nismo svjesni, a onda nam se manifestira kroz izgaranje koje možda gasimo alkoholom, koktelima… Dakle, opet aktiviramo vatru u tijelu koja dominira ljetom kao element – zaključuje Maja, naglašavajući kako je ipak ključan živčani sustav svakog osobno.

—Netko ‘puca’ svako malo, nekome treba više. Sve zavisi o tome koliko možemo istrpiti, odnosno u kojem
nam je stanju živčani sustav. To je individualno – kaže Maja.

Okidači?!

Zanimalo nas je koji su, uz samu vrućinu i puno posla, te popratnog stresa, ostali najčešći i najveći ‘okidači’ ljetnog pregorijevanja. Vreća naglašava kako je iznimno bitan način na koji se inače nosimo s emocijama, posljedično i sa stresom. Razlika je svakako između tipova ljudi koji znaju njima upravljati i onih koje emocije i stres naprosto preplavljuju. Od velikog je značaja, napominje tjelesno orijentirana psihoterapeutkinja, jesmo li ‘češće u glavi ili pak u tijelu’, jer se emocije osjećaju u tijelu. I svjesnost tijela omogućuje da ih na vrijeme prepoznamo i procesuiramo.

—Sezonalnost utječe također. Trebamo u pola godine zaraditi dovoljno za 12 mjeseci. To je ogroman pritisak na pojedinca. Gosti su tu, mi ih dočekujemo. Važno je naći vrijeme za sebe i svoje potrebe. Naći nešto što nas opušta, a da je dobro za naše zdravlje. Plivanje barem pola sata u moru čini čuda. Lagane večernje šetnje. Razgovor s dragom osobom. Opuštajuća glazba. Umjesto surfanja internetom (za ‘scrolanje’ nekako uvijek nađemo vremena), lagano istezanje. Bolje napraviti preventivu i svaki dan napraviti nešto za sebe. 15 minuta laganog povlačenja je dugotrajni resurs – savjetuje Maja.

Prometne gužve

Ljeti smo svi skupa u popriličnoj mjeri žrtve prometnih i gužvi uopće. Koliko čekanja u kolonama, kašnjenja, nervoza u prometu… utječu na mogućnost ‘pregorijevanja’ pitali smo psihoterapeutkinju.

— Jako. Pogotovo ako smo po prirodi osjetljiviji i smeta nam buka, gužva. U jednom danu se dogodi
toliko toga, a mi to sve skupljamo u nervnom sistemu i tijelu. Ako se na zdrav način ne opustimo i otpustimo
napetost, tijelo traži nekako izlaz kroz ‘burnout’ – pojašnjava Vreća.

Godišnji odmori

Mnogi od nas čitavu godinu čekaju godišnji odmor, vesele mu se, planiraju, a onda se nerijetko dogodi da
to ispadne loše. Upravo zbog prevelikih očekivanja i previše planova. Puno toga pokušava se ‘natrpati’ u
2–3 tjedna, čak uopće ne osluškujući svoje trenutne želje i potrebe. Zbog toga mnogi ‘puknu’.

—Ljudi očekuju da će ih dva tjedna godišnjeg odmora ‘spasiti’ od života kojeg ne vole, posla kojeg ne vole,
nezadovoljstva općenito. Ne volim pojam godišnjeg odmora. Nažalost, kod mnogih je godišnji odmor bijeg od života kojeg ne vole. Ako smo zadovoljni životom općenito, onda nam je i godišnji odmor pravi odmor. Ne stresiramo se, ne moramo ništa posebno nadoknaditi, samo živjeti. Nijedan godišnji odmor nam ne može kompenzirati život kojeg ne volimo i ne želimo mu se vratiti nakon godišnjeg – poručuje Maja, ističući da čak i kada nismo nezadovoljni poslom sebi znamo nabiti gotovo pa nesnošljiv tempo i očekivanja.

Savjeti…

— Nekako baš puno očekujemo od ta dva tjedna. Normalno je da i ta silna očekivanja i nakrcani raspored
stvaraju stres. Ključ je ne bježati od života i suočavanja s njim kroz godišnji odmor. Neće nam to dugotrajno
pomoći. Trebali bismo svaki dan napraviti nešto za sebe, bez iznimke. 10 minuta je dovoljno za stvoriti
zdravu naviku. Provoditi vrijeme bez mobitela kad ne radimo, šetnja, more koliko god je moguće više. Odmarati svoj nervni sistem. Ne čekati godišnji da se odmorimo. Raditi male, kraće odmore, pauze. Po mogućnosti raditi što nas ispunjava, biti okruženi ljudima s kojima se osjećamo ugodno – završava Maja.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista.

Pročitajte još

Ursula von der Leyen ponovno izabrana za predsjednicu EU komisije!

Dulist

OD DUBROVNIKA DO MEĐUGORJA Evo kada se otvara Camino

Dulist

Vlahušić: Plaže bez suncobrana, šetnjice bez drvoreda, zidine bez osvježivača zraka…

Dulist