Naš sugrađanin Igor Legaz iznio je svoje razmišljanje o uređenju Babinog kuka te nas posjetio koja je bila prvotna ideja iza ovog projekta.
Kako piše Legaz, zajedničkim financiranjem Ujedinjenih naroda i vlade Jugoslavije, godine 1969. je dovršen Projekt Južni Jadran, koji je do tada bio najveći takav projekt vezan za turizam, na čitavom jugoslavenskom području, a tim kapitalnim projektom je bilo predviđeno da smještajni turistički kapaciteti Dubrovnika iznose 60000 kreveta u svim oblicima smještaja, od čega 30000 kreveta u hotelskim i sličnim objektima.
– U sklopu Projekta Južni Jadran, izrađeni su, također 1969. godine, Generalni plan Dubrovnika i Urbanistički projekt Babin Kuk – Dubrovnik. Turističko naselje Dubrava – Babin Kuk, realizirano je na temelju odlično smišljenih i detaljno razrađenih urbanističkih planova. Osnovni prostorni koncept predviđao je Babin Kuk kao turističko područje s 5150 kreveta (od toga 3338 kreveta u hotelima, a 1812 kreveta u zasebnim paviljonima – vilama pokraj mora), koje je trebalo funkcionirati kao malen grad koji će zadovoljavati sve potrebe korisnika. Prostornim je planom predviđeno da se smještajni objekti (hoteli i vile uz hotele), planiraju i grade na manje atraktivnim prostorima, ali tako da im se osigura vizualan kontakt s morem, uz uvjet da najveća udaljenost između tih objekata i mora, iznosi 400 metara. Prema uzoru na karakterističnu izgradnju i funkcioniranje mediteranskih gradova, predviđena je pješačka ulica duljine 330 metara koja povezuje dva centra: istočni i zapadni – nastavio je.
Istočni centar je, piše, planiran da okuplja javne i administrativne službe, te kao sezonski centar s barovima, restaurantima i ljetnom pozornicom, uz koji se na obali predviđaju kupalište i lučica.
– Zapadni centar planiran je da bude u cjelogodišnjoj funkciji zajedno sa smještajnim kapacitetima. Osim trgovačkih i ugostiteljskih sadržaja, tu se planirala izgradnja zimskog bazena, sportskih dvorana, restauranta i noćnog bara. Ideja ‘dva centra s ulicom između’, zapravo je bila ideja da se izgradi nova Placa, kao privlačno mjesto za sve turiste i sve građane. Prilažem snimke dva tlocrta pratećeg idejnog projekta izgradnje, koji je bio aktualan 1972. godine, ali je 1973. godine projekt preinačen. Sama gradnja hotelsko – turističkog naselja, bila je podijeljena u dvije faze (A i B), a radovi na izgradnji ‘faze A’, započeli su 1. veljače 1975. Izvođač radova je bila tvrtka Hidroelektra iz Zagreba, koja je izgradnju dovršila za 15 mjeseci. Pred početak turističke sezone 1976., bili su tako gotovi hoteli President (Luxe kategorija), Plakir (A kategorija), Argosy (A kategorija) i Tirena (A kategorija), zatim Trg od fontane (uz hotel Argosy), Trg od trubadura (uz hotel Tirena) te ulica Placa nova, kao i svi prateći objekti. Baš taj prostor, s ulicom Placa nova (Mali Stradun), odmah je postao centar zabavnog života, po čemu je Dubrovnika, narednih 15 godina, bio svjetski prepoznatljiv – tumači.
Prilaže stoga detalj tlocrta izvedenog stanja iz 1977. gdje su prikazani: Placa nova, Trg od fontane, Trg od trubadura, banka, pošta, vinski podrum, pivnica, disco klub, pizzeria, restaurant, trafika, slastičarna, suvenirnica, taverna, turistička agencija, brijačnica, frizerski salon, galerija, modni salon, parfumerija, kafić, fotografska radnja, cvjećarna, zlatarna, butiga delikatesa, …, a krajem osamdesetih je bila igračnica, pa duty – free shop, itd.
– Nezaboravne su ostale scene s Trga od fontane, gdje je svaku ljetnu večer svirao band (izdvajam grupu Kastelani). Jako teško se tada, između Trga od fontane i Trga od trubadura, moglo hodati bez ‘sudara’ s nekim polaznikom, a svi lokali su bili krcati. Napominjem da je, u sklopu izgradnje ‘faze A’, napravljen put Iva Dulčića i tada je ‘krenula’ autobusna linija br. 6. Gradnja ‘faze B’, ostavljena je za vrijeme kad se steknu ‘financijski uvjeti’, a predviđene lokacije budućih hotela su prikazane na priloženom tlocrtu iz 1977. Trebalo je proći 10 godina da se steknu ‘financijski uvjeti’ za nastavak gradnje hotela, a za to je zaslužan Tonči Legaz, koji je 1984. postao generalni direktor tvrtke Dubrava – Babin Kuk, zatekavši tvrtku u velikim dugovima, ali je vrlo brzo riješio financijske probleme, doveo tvrtku na ‘zdrave noge’ te je 1986., za svega sedam milijuna zapadnonjemačkih maraka vlastitih sredstava (bez zajma), tvrtka podigla hotel Minčeta (B kategorije), kao prvi hotel iz ‘faze B’ (koja je prvotno bila predviđala 5 hotela B kategorije i nekoliko vila, ali se od gradnje vila odustalo, u korist gradnje 6 hotela, pored već izgrađenih 4 u ‘fazi A’) – donosi.
Međutim, ističe, nakon hotela Minčeta, ništa više nije građeno, tako da su svi ti planovi ostali neostvareni.
– E, sad, nakon 35 godina od izgradnje hotela Minčeta, tvrtka Valamar bi htjela graditi nekoliko objekata, približno na onim istim lokacijama (uključujući auto kamp), koje su bile predviđene kao lokacije za gradnju hotela ‘faze B’, ali za tako nešto su nužni novi urbanistički planovi, jer oni iz 1969. nisu na snazi. Ovdje se ipak moram vratiti na 1969. godinu i na osnovni prostorni koncept gradnje hotelsko – turističkog naselja Dubrava – Babin Kuk, a to je ‘malen grad koji će zadovoljavati potrebe svih građana i svih turista (ne samo gostiju hotela tvrtke Valamar)’, ali tvrtka Valamar je cjelovito svoje poslovanje u Dubrovniku usmjerila protiv osnovnog prostornog koncepta postojanja tog hotelsko – turističkog naselja. Ovo pišem kao reakciju na gradonačelnikovo višekratno spominjanje mog imena i prezimena, kada se on nedavno, putem medija, odnosno na sjednici Gradskog vijeća, kritički osvrtao na javna djelovanja neistomišljenika. O novim gradnjama na Babin Kuku, ja ću, kao svaki naš sugrađanin, imati prilike i mogućnost javno nešto kazati, kada budem vidio pripadajuće projekte, a u sklopu javne rasprave o prijedlozima za izmjene GUP Grada Dubrovnika i UPU Babin Kuk – komentira.
Do tada, traži od gradonačelnika Grada Dubrovnika da od tvrtke Valamar zatraži hitno uklanjanje svih metalnih (i drugih) prepreka sa skala uz sjevernu fasadu hotela President, jer su te skale, tvrdi, prema postojećem UPU Babin Kuk, dio mreže javnih pješačkih komunikacija.
– Također, tražim od gradonačelnika da od tvrtke Valamar zatraži hitno uklanjanje betonskog podijuma nekadašnjeg noćnog kluba Divinæ Follie, te sadnju dvadesetak mladih stabala pinja kod Galebovog Kamena (nakon uklanjanja tog podijuma) – zaključuje Legaz.
Stavovi i mišljenja u rubrici ‘Vaše vijesti’ ne izražavaju nužno uredničku politiku redakcije portala DuList.hr, već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora
Glavna fotografija: Ilustracija