Prošle godine u Hrvatskoj je rođeno tek 32.170 djece, najmanje od 1991. godine. Sve županije pa tako i Dubrovačko-neretvanska bilježe negativan prirodni prirast. Pokazuje to izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini. Osim pada nataliteta, lani je došlo i do pada mortaliteta pa smo tako imali 5.704 umrlih manje u odnosu na 2022. Zabilježeno je, dakle, 32.170 živorođenih, 51.275 umrlih te je razlika u odnosu na rođene 19.105, a stopa prirodnog ‘prirasta’ iznosi -5,0.
Kako navode iz HZJZ-a, više od tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje s obzirom na stopu rodnosti u rasponu 9 – 10 na 1.000 stanovnika i stopu smrtnosti u rasponu 11 – 12 na 1.000 stanovnika.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prošle godine rođeno je 1.049 djece, dok je 1.360 ljudi umrlo. Stoga imamo negativan prirodni prirast (-311). Najniži vitalni indeks, 42,9 živorođenih na 100 umrlih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, a nakon nje slijede Primorsko-goranska (45,1 živorođenih na 100 umrlih) i Karlovačka županija (46,6 živorođenih na 100 umrlih). Najviši vitalni indeks je u Međimurskoj županiji (83,8 na 100 umrlih). Više od 1.000 umrlih u odnosu na broj živorođenih je zabilježeno u šest županija. U dvije županije je čak preko dvije tisuće umrlih više, u Primorsko-goranskoj županiji (-2.092) i Gradu Zagrebu (-2.030).
Lani rođeno najmanje djece od 1991., sve županije s negativnim prirodnim prirastom
