Za razliku od Gradske uprave smatramo da pitanje upravljanja i iskorištavanja Europskih fondova ne možemo percipirati samo kroz milijardu kuna sredstava koja su na raspolaganju Gradu Dubrovniku kroz Lapadsku obalu, Lazarete i Aglomeraciju. Pitanje EU fondova je nešto puno šire i obuhvaća puno više aktivnosti nego što je to Gradska uprava do sada radila – rekao je ovog petka na konferenciji za medije Mostov kandidat za gradonačelnika Maro Kristić. Istaknuo je kako je izostalo strateško planiranje i baza projekata. Posebno je naglasio kako od ukupnog iznosa kojega je Grad Dubrovnik povukao iz europskih fondova 95 posto otpada na Aglomeraciju i Lapadsku obalu te da iznimno mali dio sredstava vučemo kroz projekte prekogranične suradnje u okviru potpora malih vrijednosti. Tu su i Županija i Grad, rekao je, iznimno loši.
-Ako promatrate sve te projekte koji se događaju na području županije, kao što su Zračna luka, Pelješki most i već spomenuti gradski projekti, percepcija je javnosti da smo mi iznimno uspješni u korištenju i EU fondova. Međutim, to su nacionalni projekti ili izravno ugovoreni projekti i javni pozivi koji su bili ciljani i odnosili su se točno na te projekte. Kad to oduzmete, onda smo i kao Grad i kao županija među neuspješnijima u RH. Upravo u tom segmentu moramo napraviti značajan iskorak, a naša prilika je kroz tri financijska instrumenta koja su nam na raspolaganju u narednom desetogodišnjem razdoblju.
-Odmah po preuzimanju odgovornosti oformit ćemo Kreativnu kliniku. Naime, vladajući se često pozivaju na vertikalu, a što kad ona nestane, kad ostanemo sami i prepušteni sebi? Moramo imati kvalitetu i suverenitet u svemu pa i u privlačenju sredstava. Tu nismo bili dobri – rekao je Kristić naglasivši kako se ranije dalo primijetiti kako među gradskom i županijskom agencijom, Durom i Duneom vlada jedna vrsta antagonizma, a one bi zapravo trebale surađivati na dnevnoj bazi.
-Ta Kreativna klinika bila bi njihov sastavni dio, a okupila bi najbolje stručnjake iz europskog projektnog menadžmenta koji bi stavili na raspolaganje svoju stručnu kapacitiranost za osmišljavanje, pisanje, prijavu i provedbu projekata – rekao je dalje. Istaknuo je kako zaposlenici Kreativne klinike ne bi bili teret gradskom proračunu, već bi bili dijelom proračuna projekata na kojima budu operativno radili, koje budu prijavljivali te koji budu odobreni i isplaćeni.
-Njen zadatak će, osim prijava na ograničene pozive, biti okretanje i potporama manje vrijednosti, tzv. ‘De Minimis’ potporama, koje bi se realizirale u suradnji s prihvatljivim prijaviteljima i partnerima, ali i udrugama civilnog društva, prihvatljivim institucijama ili ostalim prihvatljivim partnerima, s ciljem što većeg povlačenja novca iz EU fondova u narednom desetogodišnjem razdoblju – rekao je te dodao kako je vrijeme potrebno za njenu realizaciju tri mjeseca.
Kandidat za zamjenika gradonačelnika Tonći Skvrce govorio je o tri izvora financiranja koja su nam u idućem razdoblju na raspolaganju. Prvi je Mehanizam za oporavak i otpornost, kroz koji nam je na raspolaganju 6,3 mlrd. eura bespovratnih sredstava uz moguće 3,6 mlrd. eura zajmova. Tu je i višegodišnji financijski okvir te programi Europske unije koji, za razliku od dva prethodna izvora, predstavljaju centralizirani izvor financiranja. O njima je više govorio kandidat za zamjenika župana Joško Mikuš. Posebno je naglasio kako samo jedan od dijelova programa Horizon, a to je Europski zeleni plan nosi preko milijardu eura u financiranju različitih potprograma i projekata. -To su strahovito velika financijska sredstva – rekao je.