Politika

KRISTIĆ: Omogućimo građanima razvoj urbanih vrtova dodjelom državnog poljoprivrednog zemljišta

Gradski vijećnik MOST-a Maro Kristić uputio je priopćenje u kojem se osvrće na stanje s poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske te podsjeća na MOST-ovu inicijativu o njegovoj dodjeli građanima. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

-Brojni relevantni međunarodni mediji upozoravaju kako se svijet suočava s velikom krizom kada su u pitanju prehrambeni proizvodi. Ogromno poskupljenje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda kojem već sada svjedočimo ukazuje da se taj trend uskoro neće promijeniti, što posljedično znači da je svaki dan sve više i više onih kojima je osnovna egzistencija ugrožena. Što Republika Hrvatska, ali i Grad Dubrovnik mogu napraviti kako bi pomogli svojim građanima?

MOST-ova inicijativa

Prije više od dvije godine, MOST Dubrovnik je na Gradskom vijeću predložio dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na korištenje građanima Grada Dubrovnika, po uzoru na neke druge gradove u RH. Osim zemljišta u vlasništvu RH, slična zemljišta na administrativnom području Grada Dubrovnika su u vlasništvu Zaklade Blaga djela i ostalih Institucija koje imaju neobrađeno poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu. Temeljem našeg prijedloga i pokrenute inicijative, Grad Dubrovnik je dao izraditi PROGRAM RASPOLAGANJA poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH na svom području, koji je usvojen na Gradskom vijeću početkom prošle godine, da bi potom i Dubrovačko – neretvanska županija dala suglasnost na isti.

Osim izrade PROGRAMA RASPOLAGANJA, Grad Dubrovnik je morao mapirati i popisati i poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu te ga ponuditi građanima na raspolaganje. To, međutim, do danas nije napravljeno.

S čim raspolaže Grad Dubrovnik?

Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području grada Dubrovnika iznosi 25,1717 ha. Na području grada Dubrovnika ne postoje površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH koje su bile u dosadašnjem raspolaganju. Samo za podsjetnik, jedan hektar, kao mjerna jedinica za površinu, iznosi 10.000 m2 (100 x 100 m). Iako je maksimalna površina koja se može ovim Programom dati u zakup pravnim i fizičkim osobama iznosi 5 ha, MOST se zalaže da se, obzirom na prvenstveno socijalni karakter projekta, poljoprivredne površine koje se daju u zakup budu manje .

Ukupne površine po oblicima raspolaganja su sljedeće :

– Površine određene za povrat = 3,7251 ha

– Površine određene za zakup = 21,4466 ha

O tome koliko ovakvog obradivog zemljišta ima u susjednim općinama nečemo ni govoriti.

Što sada napraviti?

Grad Dubrovnik mora staviti na raspolaganje našim sugrađanima težeg socijalnog stanja zemljišta koja su mu dodjeljena od strane Republike Hrvatske. Paralelno s tim, u suradnji sa Zakladom Blaga djela, te institucijama koje imaju neobrađeno poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu, iznaći načina kako staviti na raspolaganje i preostala zemljišta za potrebe razvoja projekta Urbane permakulture na užem području Grada Dubrovnika. Naime, Grad Dubrovnik i Zaklada Blaga djela imaju zemljišta na najužem području Grada, koja se, između ostalog, mogu koristiti upravo za ovu svrhu.

Interes za obrađivanjem zapuštenih površina u URBANIM područjima, koja nisu u sklopu PROGRAMA RASPOLAGANJA poljoprivrednim zemljištem, a nalaze se u neposrednoj blizini naselja (tzv. URBANI VRTOVI), je iznimno visok, za što je nužno zadovoljavanje određenih preduvjeta

Stoga predlažemo sljedeće :

· Žurnu izradu PRAVILNIKA o dodjeli zemljišta s kriterijima koji su predložili građani te raspisivanje natječaja

· Uspostavljanje Povjerenstva za dodjelu zemljišta, koje mora uključivati zainteresirane sugrađane

· Donošenje jasnog socijalnog cenzusa kao preduvjeta za dodjelu poljoprivrednog zemljišta, te raspodjela istog prema prioritetima

· Ponuditi zemljište u zakup po simboličnom cijenama

· Obavezu korištenja domaćeg sjemena u sadnji

· Stvaranje preduvjeta za navodnjavanje dodjeljenog poljoprivrednog zemljišta korištenjem spremnika vode za sakupljanje kišnice ukoliko na zemljištima / parcelama ne postoji direktan pristup void

· Zamljište koje se ne dodijeli građanima treba dodijeliti OPG-ovima za proizvodnju domaćih proizvoda koji se mogu plasirati u turistički sector

· Osim poljoprivredne proizvodnje, predlažemo da ostatak i veće nedodijeljene površine ponude za razvoj stočarstva van užeg gradskog područja

Urbana permakultura

U ovim kriznim vremenima, smatramo osobito važnim poticanje održivog razvoja unutar administrativnog područja Grada Dubrovnika, a jedna od mogućnosti za to je i URBANA PERMAKULTURA (tzv. urbani vrtovi). Krovovi i dvorišta zgrada spadaju u zajedničke prostore, tako da stanari ne mogu bez dogovora sa susjedima samoinicijativno saditi nigdje, osim na vlastitom balkonu. Isto tako, ako se stanari organiziraju i žele obrađivati zapuštenu površinu u neposrednoj blizini svojih mjesta stanovanja, to neće moći bez odobrenja gradskih vlasti, ukoliko je površina u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Dosta je primjera permakulturnih projekata koje su gradske uprave zaustavile.

Permakulturni projekti doprinose očuvanju zelenih površina u gradovima. Dubrovniku je, nažalost, urbana permakultura potpuno nepoznat pojam. Prepoznavanjem projekata urbane permakulture, lokalne vlasti pomažu svojim građanima pri uzgoju vlastite ekološke zdrave hrane s ciljem zdravije ishrane te istovremeno uštede dijela sredstava namijenjenih za prehranu, ali i čuvaju zelene površine od prenamjene u građevinske zone. Osim Grada Dubrovnika, zemljišta koje se može koristiti u svrhu urbane permakulture posjeduje Zaklada Blaga djela. Na spomenutim zemljištima bi se mogle uzgajati poljoprivredne kulture sve dok ne budu korištena za druge socijalne mjere, poput, na primjer, izgradnje socijalnih stanova.

Kada govorimo o urbanoj permakulturi, predlažemo napraviti sljedeće :

· REGISTAR POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA koje se nalaze na administrativnom području Grada Dubrovnika, a koje nisu obuhvaćene PROGRAMOM RASPOLAGANJA poljoprivrednim zemljištem. Riječ je o manjim ili većim površinama u vlasništvu Grada Dubrovnika, i Zaklade Blaga djela, te ostalih institucja koje imaju neobrađeno poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu

· organizirati cikluse interaktivnih edukacija za sve zainteresirane sugrađane o URBANOJ PERMAKULTURI i mogućnostima participacije građana u uspostavljanju vrtova u Gradu Dubrovniku, hrane na balkonu ili gradskih društvenih vrtova

· Uspostaviti Povjerenstvo za dodjelu zemljišta, koje mora uključivati zainteresirane sugrađane

· Donijeti jasan socijalni cenzus kao preduvjet za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u sklopu URBANE PERMAKULTURE, te raspodjela istog prema prioritetima

· Ponuditi zemljište u zakup po simboličnom cijenama

· Obavezu korištenja domaćeg sjemena u sadnji

· Osigurati preduvjete za navodnjavanje dodjeljenog poljoprivrednog zemljišta postavljanjem i korištenjem spremnika vode za sakupljanje kišnice, ukoliko na dodjeljenim zemljištima / parcelama ne postoji direktan pristup void

Park šuma Velika i Mala Petka kao potencijalni primjer dobre prakse

Na području Park šume Velika i Mala Petka, u neposrednoj blizini Opće bolnice Dubrovnik, se nalaze dvije parcele u vlasništvu Grada Dubrovnika u ukupnoj veličini oko 25000 m2 ( oko 2,5 Ha )

• Taj prostor je neuredan i zapušten do te mjere da su šumski putevi djelomično zakrčeni ostacima slomljenih stabala, suhozidi zapušteni i djelomično urušeni, te da je cijeli prostor većim dijelom obrastao u korov

• S obzirom da je taj vrijedni prostor u samom u užem dijelu Grada Dubrovnika, idealan je provedbu projekta urbane permakulture

• Preduvjet za to je čišćenje i odvoz smeća, hortikulturno uređenje, uređenje pješačkih staza, a sve kako bi se taj vrijedan prostor doveo u funkcionalno stanje

• Paralelno s tim, stručnjaci sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu moraju biti konzultirani kako bi obišli prostor, uzeli uzorke zemlje te napravili elaborat koji bi se odnosio na mikrolokacije koje su povoljne za razvoj projekta URBANE PERMAKULTURE u sklopu površine, te prijedloge poljoprivrednih kultura koje se na toj mikrolokaciji mogu saditi

• Tek tada se može krenuti sa parcelizacijom i dodjelom zemljišta prema socijalnm cenzusu i po simboličnim cijenama, uz obavezu korištenja domaćeg sjemena u sadnji

• Po istom modelu treba nastaviti i na drugim površinama unutar užeg područja Grada Dubrovnika, koje su u vlasništvu Grada Dubrovnika, Zaklade Blaga djela ili ostalih institucija koje imaju neobrađeno poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu

Zaključak

Iskreno se nadamo da će Grad Dubrovnik započeti sa navedenim procesom tim više što, iznošenjem naših konkretnih prijedloga i smjernica, dajemo vjetar u leđa pripremi i samoj realizaciji ovog egzistencijalno važnog projekta. Vjerujemo kako će se u realizaciju ovog projekta krenuti u najkraćem mogućem roku, bez nepotrebnih izlika, jer brojnim dubrovačkim obiteljima bi ovakav oblik pomoći zaista dobro došao – zaključuje u priopćenju ispred MOST-a Dubrovnik Maro Kristić.

Pročitajte još

ROKO IMA NOVO RADNO MJESTO ‘Morao sam poć’ s Vijeća razvoziti robu, moje su mi mušterije važne’

Dulist

RASKINUTI UGOVORI S KARIĆARIMA Franković: Raspisat ćemo novi natječaj i izabrati nove koncesionare

Andrea Falkoni Račić

SRĐEVCI PROTIV DOGOVORA ‘Sporazum s Pašalićem je poraz Grada’

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija