Ne tako davno jedno istraživanje javnog mnijenja pokazalo je kako se među prve tri teme na koje su naši sugrađani najsenzibilniji nalazi i pitanje mogućnosti korištenja komunalnih vezova za njihova plovila. Svi se slažemo kako u gradu poput Dubrovnika kojeg je do nedavno pratio glas o najbogatijem gradu u državi ne bi trebale postojati zabilježbe više stotina građana koji čekaju na komunalne vezove i druge komunalne usluge – piše u svom priopćenju gradskih vijećnik Maro Kristić, inače Mostov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika.
– Živjeti u Gradu koji je u vrijeme dok je bio republika imao treću po snazi mornaricu na svijetu, a ne moći kupiti barku ne zbog toga što nemaš novaca nego nemaš mogućnost korištenja veza je paradoks vremena u kojem živimo. Nije za to kriva lučka uprava koja upravlja lučkim područjima i skrbi o vezovima nego je kriv još odavno poremećen sustav vrijednosti i prioriteta od strane onih koji upravljaju Gradom zadnjih desetljeća. Mi smo sigurno jedan od rijetkih gradova koji je dozvolio da se u prostorno ograničenom gruškom akvatoriju prvo dodijeli koncesija i izgradi luka nautičkog turizma pa da se potom osigura nedovoljan broj komunalnih vezova, a tek sada konačno krećemo s uređenjem i proširenjem Lapadske obale – iznosi.
– Da sustav vrijednosti postoji i da je briga za potrebe građana na prvom mjestu stvari bi bile rješavane obrnutim redoslijedom. Pitanje uređenja i proširenja Lapadske obale dodatno aktualizira ovaj problem, jer će gotovo sto plovila u vlasništvu naših sugrađana koja su vezana unutar lučkog područja uz samu obalu, bez obzira imaju li njihovi vlasnici ugovor o vezu ili ne morati biti izmješteno zbog izvođenja građevinskih radova koji će trajati par godina. Sve bi bilo u redu da se osigurao odgovarajući alternativni privez za ta plovila dok se izvode radovi, no o tome nitko nije mislio pa sada vlasnici plovila nemaju gdje s njima – nastavlja.
– Postavljati pitanje o tome je li netko ima ugovor o vezu ili ne je potpuno iluzorno u pomorski orijentiranom Dubrovniku u kojem se rješavanje ovog problema obećava zadnjih dvadeset godina, a u kojem postoji potražnja za barem tri puta više vezova nego što je kapacitet svih registriranih lučkih područja. Potaknuti takvim lažnim obećanjima i nedostatkom volje i inicijative odgovornih za rješavanje ovog pitanja građani su pomalo sami uzimali stvar u svoje ruke pa je na žalost potpuno logično da danas imamo više neregistriranih nego registriranih vezova, a da lista čekanja u lučkoj upravi broji više stotina ljudi koji su zainteresirani za korištenje veza. S obzirom na to da još uvijek postoje određene prostorne mogućnosti za dodatno širenje komunalne lučice na Batali, teška financijska situacija ne bi smjela biti prepreka nadležnima da rješavaju pitanje povećanja njenog kapaciteta odnosno uređenja novih vezova – donosi.
– Suglasnost na takav zahvat teško bi odbili dati i konzervatori kada su već ranije dozvolili gradnju marine koja je sigurno veći problem u prostoru od pontona za komunalne vezove kada su njihove smjernice u pitanju. Osim izgradnje dodatnih češljeva u okviru postojeće lučice koje je moguće realizirati u kratkom roku i po modelu javno – privatnog partnerstva u kojem građani sufinanciranju izgradnju vezova smatramo kako Grad i nadležna lučka uprava odnosno Županija kao njen osnivač trebaju poduzeti sve radnje i iskoristiti svoju poziciju u pregovorima kako bi s vremenom preuzeli i otkupili koncesijska prava nad dijelom luke nautičkog turizma Marina Gruž i preuredili ga u komunalnu lučicu sa svom potrebnom infrastrukturom – isitče.
– Mogućnost uređenja dodatnih vezova po istom modelu postoji i u pojasu pomorskog dobra prema Solitudu te uzduž obale Rijeke dubrovačke i zatonske vale na čijim područjima je najviše primjera uzurpacije, ali problemi koje imamo postoje da bi se rješavali a ne godinama stavljali pod tepih, jer i stanovnici ovih područja sigurno žele imati registrirane vezove koje već ionako koriste, a isti bi bili dodatno opremljeni priključcima za struju i vodu. Tako bi se značajno smanjile liste čekanja, a stanje u prostoru i pitanje korištenja neregistriranih vezova bi se dovelo u primjeren okvir, a javni interes i potrebe građana bi bile zadovoljene – zaključuje Maro Kristić.