Gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević zatražila je izmjene prijedloga Generalnog urbanističkog plana (GUP) i Prostornog plana uređenja (PPU) Grada Dubrovnika, upozoravajući kako jedna odredba otvara prostor za moguće zloupotrebe u budućim gradskim projektima.
Kako navodi u priopćenju, riječ je o odredbi prema kojoj se kao pretpostavka za “pregovaranje javnog i privatnog sektora” navodi “fleksibilnost programa”. Knežević smatra da je takvu formulaciju potrebno izbrisati ili u potpunosti preoblikovati jer ostavlja mogućnost naknadnih dogovora s privatnim investitorima o pitanjima koja bi, ističe, morala biti jasno definirana.
Odredba se odnosi na gradske projekte na nekim od najvrjednijih i najosjetljivijih prostora Dubrovnika, kaže Knežević, uključujući povijesnu jezgru i kontaktnu zonu, Luku Gruž, Srđ, Petku, Gospino polje, Babin Kuk, Rijeku dubrovačku, Mokošicu te prostor od Boninova do Grada.
– Javni interes ne može biti fleksibilna kategorija koja će se naknadno prilagođavati u razgovorima s investitorima. Grad mora najprije javno utvrditi što se na određenom prostoru štiti, što pripada građanima, koje javne sadržaje projekt mora osigurati i koje obveze privatni investitor mora preuzeti. Tek nakon toga može se odlučivati o modelu provedbe projekta – poručila je Knežević.
U primjedbama na GUP i PPU predložila je da svaki gradski projekt prije uključivanja privatnog sektora mora imati javno objavljen program u kojem bi unaprijed bili definirani javni interes i javna korist projekta, javne površine i sadržaju koji se moraju osigurati, prometni i komunalni preduvjeti, mjere zaštite kulturne baštine, prirode, krajobraza i okoliša, procjena utjecaja na gradsku imovinu i proračun te model provedbe i javnog nadzora.
Osim toga, traži da se u prostorni planovima jasno propiše kako oznaka “gradski projekt” sama po sebi ne daje privatnim subjektima nikakvo pravo prvenstva u pregovorima, građenju, korištenju javnog prostora ili raspolaganju gradskom imovinom.
– Gradski projekt je prostorno-planski instrument, a ne dozvola za neposredan dogovor Grada s privatnim investitorom. Ako se projekt provodi kroz javno-privatno partnerstvo, koncesiju, javnu nabavu, pravo građenja, zakup ili prodaju gradske imovine, mora se provesti postupak propisan za taj model. Prostorni plan ne smije biti prečac za zaobilaženje zakonskih procedura – istaknula je.
Među prijedlozima je i obvezna javna objava svih programa, ugovora, sporazuma i pisama namjere vezanih uz gradske projekte, osim podataka koji su zakonom zaštićeni. Za zahvate na posebno osjetljivim područjima, poput povijesne jezgre, kontaktne zone, Srđa, Petke, Luke Gruž i Rijeke dubrovačke, Knežević predlaže uvođenje strožih uvjeta te posebne procjene utjecaja na promet, infrastrukturu, kulturnu baštinu, okoliš i dostupnost prostora građanima.
– Sudjelovanje privatnog sektora u razvoju grada nije sporno. Sporno je kada pravila nisu jasno i javno utvrđena prije nego što pregovori počnu. Privatni interes može sudjelovati u provedbi gradskog projekta, ali ne smije određivati što je javni interes – zaključila je Viktorija Knežević.
