Aktualno

KARTE POTRESNIH OPASNOSTI OTKRIVAJU Najrizičnije je područje Dubrovnika, ali to nam ne smije kontrolirati život

Obrasci najvećih seizmičkih opasnosti u Europi uglavnom prate tektonske linije rasjeda. Oni se kreću od Islanda do zone rasjeda u Turskoj na jugoistoku. Zemlje Balkana i Mediterana imaju dugu povijest razornih i smrtonosnih potresa.

‘Postoji mala, ali ipak nezanemariva mogućnost da se sljedećih mjeseci dogodi potres i veći od jučerašnjeg, pa i o tome valja voditi računa.’ Rečenica koju je nakon potresa što je u ožujku pogodio Zagreb za tportal izrekao prof. dr. sc. Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vrijedi i sada, nakon potresa koji je netom razorio Petrinju, Glinu i niz sela u Pokuplju.

Sljedećih dana, tjedana, pa i mjeseci valja očekivati pojačanu seizmičku aktivnost naknadnih potresa, od koji će neki biti i relativno jaki, ali se ipak većina neće osjetiti pa će ih zapisati samo seizmografi, najavio je još u ožujku Herak, upozorivši: ‘Kao i u svakoj seriji potresa, postoji mala, ali ipak nezanemariva mogućnost da se sljedećih mjeseci dogodi i veći potres (…) pa i o tome valja voditi računa.’

Opasnost je prilično dobro dokumentirana, a javno dostupne podatke lako će pronaći i najveći laik s pristupom interneta i osnovnim znanjem o guglanju podataka. Na internetskim stranicama Seizmološke službe Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu može se tako pronaći i niz grafikona i karata, pa tako i ona na kojoj su prikazani epicentri niza većih i manjih potresa koji su se dogodili na petrinjskom području od 29. prosinca u 12.19 sati.

Na istim stranicama nalaze se i karte potresne opasnosti za Hrvatsku, na kojima se dobro vidi kome prijeti najveća opasnost. Tu je i aplikacija koja omogućuje očitavanje iznosa horizontalnih vršnih ubrzanja tla za povratna razdoblja od 95 i 475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja. Dakako, očitani iznosi nisu službeni i treba ih koristiti tek kao orijentaciju te ih potvrditi uvidom u kartu, upozoravaju autori, prof. dr. sc. Marijan Herak sa suradnicima.

‘Ako pogledate kartu, vidjet ćete da su crvenim tonovima obojena područja oko Zagreba, šire riječko područje te srednja i južna Dalmacija. Potresna opasnost najveća je u južnoj Dalmaciji, u kojoj su mogući potresi magnituda prema Richteru većih od 7,0’, upozorava Herak. Opasnost prijeti i iz epicentralnih područja u BiH, kao što su na primjer Banja Luka ili Mostar, odnosno Ilirska Bistrica, Gorjanci, Brežice i Krško u Sloveniji, te iz Crnogorskog primorja.

Najrizičnije je područje u Hrvatskoj oko Zagreba jer u njemu živi najviše stanovništva, zatim Dubrovnik, riječko područje i područje Dalmatinske zagore.

Na internetu se može pronaći niz karata na kojima su mapirani potresi, u Europi i širom svijeta, kao i najopasnije zone. Europskim novcem financiran projekt SHARE pomogao je u stvaranju prvog dosljednog regionalnog modela seizmičke opasnosti za Europu, uključujući Tursku. Podaci o seizmičkoj opasnosti prikupljeni za ovaj model sastojali su se od zapisa više od 30.000 potresa magnitude 3,5 i više po Richteru koji su se dogodili od 1000. godine.

Prilično detaljne mape mogu se pronaći i na stranici EFEHR, neprofitne mreže organizacija čiji je cilj unapređivanje procjene opasnosti od potresa i procjene rizika na europsko-mediteranskom području.

Iz svih tih mapa i prikupljenih podataka vidi se da prostorni obrasci najvećih seizmičkih opasnosti u Europi uglavnom prate tektonske linije rasjeda. Oni se kreću od Islanda na sjeverozapadu Europe, smještenog na Srednjoatlantskom grebenu, do zone rasjeda u Turskoj na jugoistoku. Zemlje Balkana i Mediterana, kao i Turska, s mnogo gušćim stanovništvom koje živi u regijama s visokim rizikom, imaju dugu povijest razornih i smrtonosnih potresa.

Smatra se da potresi u prosjeku godišnje ubiju oko 20.000 ljudi i nanesu štetu veću od 40 milijardi dolara. Na projektu mapiranja koji je vodio Global Earthquake Model Foundation radilo se punih 10 godina da bi se izradio popis 15 najugroženijih zemalja i potresno najosjetljivijih područja na svijetu.

Za one koji prate vijesti iznenađenja nema: Kina, Japan, Iran, Filipini, Indonezija, zatim Turska. Samo u Istanbulu, tvrdi Turski savez arhitekata i inženjera, nalazi se dva milijuna opasno nesigurnih zgrada. Na popisu je i Meksiko jer se nalazi na vrhu tri najveće tektonske ploče na Zemlji. Mjesta opasnog življenja su i Nepal, Pakistan, Bangladeš, Ekvador, Gvatemala, Peru, ali i Sjedinjene Američke Države.

Potresi mogu pogoditi bilo koje mjesto u bilo koje vrijeme, ali povijest pokazuje da se događaju po istim općim obrascima iz godine u godinu, uglavnom u tri velike zone na Zemlji. Najveći potresni pojas na svijetu, Pacifički vatreni pojas, nalazi se uz rub Tihog oceana, u kojem se događa oko 81 posto najvećih potresa na našem planetu. Ovaj pojas proteže se duž granica tektonskih ploča, gdje ploče s uglavnom oceanskom korom tonu ili se potiskuju ispod druge ploče. U njemu su se dogodili potresi poput čileanskog magnitude 9,5 iz 1960. i onaj magnitude 9,2, zabilježen 1964. na Aljasci.

Alpsko-himalajski pojas proteže se pak od Jave do Sumatre kroz Himalaju, duž Sredozemlja prema Atlantiku. U ovom pojasu događa se oko 17 posto najvećih potresa na svijetu, uključujući neke od najrazornijih, poput onoga magnitude 7,6 koji je 2005. u Pakistanu usmrtio više od 80.000 ljudi i potresa magnitude 9,1 koji je 2004. u Indoneziji i okolnim zemljama odnio 230.000 žrtava.

Treći istaknuti pojas prati potopljeni srednjoatlantski greben. Većina tog grebena duboko je pod vodom, ali Island, koji se nalazi izravno iznad srednjoatlantskog grebena, već je doživio potrese jačine barem 6,9 stupnjeva. Preostali su potresi raspršeni na raznim stranama svijeta.

Na svim tim kartama, vidimo i upravo osjećamo, među ugroženim područjima nalazi se i Hrvatska. Treba li se zbog toga prepustiti panici, uzeti stvari i preseliti se u neki drugi, manje trusni dio planeta? Geofizičar Hrvoje Tkalčić ponudio je najbolji odgovor u svom komentaru posljednje serije potresa koji su pogodili petrinjski kraj na Facebooku:

‘Dobro je da smo svjesni opasnosti od potresa i ostalih prirodnih hazarda, ali ne smijemo dopustiti da nam to počne kontrolirati život. Diljem svijeta milijuni ljudi, pa čak bih rekao i više od milijarde, živi s prirodnim hazardima, od potresa, vulkana, cunamija do odrona, požara i poplava. Neke od svjetskih metropola očekuju puno veće i opasnije potrese od ovoga’, piše Tkalčić.

‘Iz iskustva nekoga tko je proputovao svijetom’, kaže hrvatski geofizičar sa sveučilišta u australskoj Canberri, ‘nije baš tako lako naći puno boljih mjesta na planetu za život od vašeg komadića raja. Samo hrabro i pametno dalje!’

Pročitajte još

Ministarstvo donijelo tri nova pravilnika s velikim olakšicama za turističke djelatnike

Dulist

NAGRADNA IGRA Darujemo dvije Buralove torbe!

Dulist

Hoće li irski avioprijevoznik obustaviti liniju Dublin-Dubrovnik?

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija