Zlatko Sokolar, načelnik Uprave za granice MUP-a RH, boravio je nedavno u radnom posjetu Dubrovniku. S kolegama iz vodstva Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske obišao je i provjerio jesu li završene sve pripremne radnje ne samo za početak turističke sezone, nego i kretanje prometa preko zračnog prijelaza i drugih prijelaza nakon 1. srpnja i prijema u Europsku uniju.
Dubrovčani Zlatka Sokolara pamte još iz 2009. godine, kada je na gotovo godinu dana preuzeo čelno mjesto dubrovačke policije i uveo novo organizacijsko ustrojstvo. Sokolar, koji svoj policijski posao obavlja pod motom 'mogu se razočarati u pojedince, ali u sustav nikada', u Dubrovniku uspješno obavlja posao i vraća se u Zagreb u MUP. Uskoro ponovo dobiva zadatak, kojeg ni ovaj put ne odbija. Trebalo je uvesti reda u Policijsku upravu u Zadru. Odlascima u sredine poput Dubrovnika ili Zadra, priča nam Sokolar, unaprijedio je sebe, vratio se u bazu, u stvarne probleme i vidio što sve ljude tišti. Nakon što je Zadarsku PU postavio na noge, vraća se u Zagreb i to u ključnom trenutku kada teku završne pripreme pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sokolar je zadužen za granice, a upravo na našem području taj zadatak je najosjetljiviji.
– Kada postanemo članica EU na određenim graničnim prijelazima, posebno na budućoj unutarnjoj granici (prema Sloveniji i Mađarskoj), carinici više neće raditi svoj dio posla, nego će se preseliti na druge granične prijelaze na vanjskim granicama, dok će policija i dalje obavljati policijsku graničnu kontrolu. Moj dolazak vezan je i za uvjete za obavljanje granične kontrole oko neumskog koridora, gdje je u tijeku izgradnja dvaju bitnih graničnih prijelaza, Kleka i Zatona Doli. Država je uložila jako puno novčanih sredstava, strpljenja i mogućnosti kako bi promet preko tih prijelaza bio što brži, bez zastoja, a s druge strane jasni su gabariti tih prometnica, tako da ćemo na tom području morati uložiti znatne napore da se promet odvija bez problema, a ujedno da se jamči sigurnost ne samo Republike Hrvatske nego i Europske unije. Preuzeli smo određene obveze i za njih smo spremni. Sam Dubrovnik je posebno područje zbog širine okruženosti susjedima, specifične granice te problema s povezanošću. Vidjet ćemo kako će se razvijati određeni drugi projekti vezano za povezivanje s mostom, ali činjenica jest kako se ovdje poduzimaju značajne aktivnosti.
Dubrovčani strahuju kako će od 1. srpnja imati otežani prelazak granice. Kako će se odvijati tranzit preko BiH, odnosno konkretno Neuma?
– Nema potrebe za strah. Ulazak u EU donosi određene benefite državljanima Republike Hrvatske kao buduće članice. Za državljane članica Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora (države članice EU te Norveška, Lihtenštajn i Island) predviđena je u normalnim uvjetima brza i jednostavna granična kontrola koja obuhvaća provjeru identiteta osobe uvidom u isprave propisane za prelazak državne granice, u pravilu osobne iskaznice, što u praksi predstavlja vizuelnu provjeru identiteta, odnosno valjanosti isprave To znači da neće biti skeniranja tih isprava. Izuzetno u određenim situacijama i sumnjama, ako je to zaista prijeko potrebno, obavit će se dodatna, odnosno temeljita provjera. Na graničnim prijelazima, gdje je to moguće, osnovna granična kontrola obavljat će se na posebno označenim kontrolnim trakama. Za taj dio se mora pripremiti zračna luka, a isto tako i cestovni, željeznički i pomorski granični prijelazi. Na ovom području situacija je složenija. Na graničnim prijelazima kroz neumski koridor nakon 1. srpnja ostaje i carinska i policijska kontrola, budući da je to vanjska granica Europske unije. Na novom graničnom prijelazu Nova Sela bit će i sve druge inspekcijske kontrole. To će biti tzv. BIP (Border Inspection Post), granični prijelaz koji mora imati sve nadležne inspekcijske službe za promet svih vrsta roba i životinja. Na graničnim prijelazima Klek i Zaton Doli, kao graničnim prijelazima na budućoj vanjskoj granici Europske unije, obavljat će se standardna granična kontrola, na utvrđeni način, uz poštovanje svih standarda Europske unije, ali i slobodnog i neometanog tranzita kroz Neumski koridor. Kontrola bi trebala biti brza i jednostavna, bez ikakvih posebnih poteškoća.
Povećali smo kapacitet
Dakle, možemo li očekivati gužve i višesatne zastoje, posebno u turističkoj sezoni?
– Gužve ne bi trebalo biti jer bi sukladno pravnim okvirima od 1. srpnja kontrola zaista trebala biti ubrzana i jednostavna. Bilo bi bolje da te kontrole nema, ali u ovim uvjetima je to tako. Hrvatska se pobrinula stvoriti radne kapacitete, ubrzati promet, da teče nesmetano i da mi ne samo za Hrvatsku, već i EU garantiramo sigurnost. To smo spremni dokazati i pokazati.
Moramo biti spremni jer na tim graničnim prijelazima ostaju i Policija i Carina. Tako je isto i kod kolega iz BiH pa će nam organizacija rada u novim uvjetima biti svojevrsni izazov. Veliki dio prometa, procjenjuje se da je riječ od oko 60 do 70 posto, u sezoni i više, koji se odnosi na građane Europske unije, odvijat će se ubrzano i s lakšom procedurom. Po sadašnjim sporazumima s BiH, i dosad je bio uređen slobodni i nesmetani tranzit prometa kroz Neumski koridor, no u stvarnosti se obavljala granična kontrola i na određeni način nije bila zadovoljavajuća protočnost, kao što je trebala biti. Izgradnjom novih graničnih prijelaza povećali smo kapacitete, odnosno broj prometnih traka, kako za osobna vozila, tako i za autobuse i kamione. No, posebna specifičnost u našem poslu predstavlja činjenica da na ovim graničnim prijelazima obavljamo graničnu kontrolu prema ljudima koji u načelu nemaju stvarnu namjeru putovanja u inozemstvo, već jednostavnog tranzitiranja, pa je u tome i naše policijsko postupanje osjetljivije. Naši ljudi moraju biti dovoljno obučeni i senzibilizirani za takvu situaciju, ali i prepoznati određene sigurnosne probleme ili ugroze na koje, ako do njih i dođe, mogu pravovremeno reagirati. Isto tako, policajci u okviru svojih ovlasti, u slučajevima kada dođe do neprihvatljivo dugih razdoblja čekanja ili drugih većih smetnji pri odvijanju prometa, imaju ovlast za ubrzanje protočnosti prometa donošenjem odluke o privremenom popuštanju u režimu granične kontrole. To znači da će u kraćim vremenskim intervalima pristupiti još jednostavnijem obavljanju granične kontrole, primjerice, prvenstveno obavljanjem granične kontrole na ulazu Ja im kao rukovoditelj ne mogu to naložiti, već policijski službenik koji je nadležan za organizaciju i vođenje granične kontrole na graničnom prijelazu ovlašten je temeljem procjene donijeti takvu odluku. Dakle, imamo osigurane zakonski predviđene mogućnosti da se ipak olakša protok putnika i tranzit, a dodatno su nam se poboljšali uvjeti rada i kapaciteti samih graničnih prijelaza. Međutim, naznačuje se da će se prema trećih državljanima i dalje obavljati temeljita granična kontrola.
Ukoliko se ubrza protočnost, odnosno smanji provjera kontrole, hoće li doći do smanjenja sigurnosti na ovom području?
– Ovakvom organizacijom rada bit će zajamčena sigurnost jer ćemo pored navedenih konntrola raditi i tzv. kompenzacijske mjere. Riječ je o provjerama po dubini državnog područja, na pravcima kretanja putnika, gdje ćemo istovremeno provjeravati aktivnosti putnika, sumnjivih ponašanja kako bi kompenzirali brzinu i protočnost kroz granične prijelaze. Prijelaz će biti organiziran tako da ljudi, koji imaju samo namjeru prolaziti i doći do svoje države, što manje remete redovan i normalan život ljudi koji tu žive.
Dosad smo kroz Neum mogli s osobnom iskaznicom, kako će biti ubuduće? Hoće li nam trebati putovnica nakon što napustimo hrvatski teritorij i uđemo u područje izvan Europske unije?
– Prema sadašnjem stanju stvari, slobodni i neometani tranzit naših državljana kroz Neumski koridor trebao bi se nastaviti na dosadašnji način, što znači da bi osobna iskaznica i dalje trebala biti dostatna za ovakvo tranzitiranje.
Što će biti s prijelazima, recimo, Ivanica i Čepikuće?
– Po sadašnjem važećem ugovoru to su pogranični prijelazi, a tako bi to trebalo ostati i u budućnosti. Posebna izaslanstva Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine intenzivno rade na usuglašavanju prijedloga ugovora o graničnim prijelazima te o pograničnom prometu i suradnji. Radi se o novim ugovorima usklađenim sa zakonodavstvom Europske unije, granični prijelazi razvrstani su u nekoliko kategorija, od graničnih prijelaza sa svim službama nadležnim za kontrolu ljudi i roba (tzv. BIP), preko međunarodnih graničnih prijelaza do graničnih prijelaza za pogranični promet. Sporazum o pograničnom prometu trebao bi stanovnicima pograničnog područja olakšati i pojednostaviti prelaženje zajedničke državne granice. Dosadašnja pogranična zona iznosila je u načelu do 5 km, a koliko će iznositi ubuduće, još je stvar pregovora.
Kako će funkcionirati sustav s propusnicama?
– Stanovnici s jedne i druge strane moći će normalno živjeti, i prenositi proizvode na propisan način, s tim da se uvodi novi način izdavanja propusnice. Do sada je svaka zemlja svom državljaninu koji je ispunjao uvjete izdavala pogranične propusnice, a u budućnosti će za državljane Republike Hrvatske s pograničnog područja te propusnice izdavati BiH i obratno. Postoji dogovor da se u ovom prijelaznom razdoblju do 1. srpnja izdaju pogranične propusnice na dosadašnji način.
Je li i Zračna luka Dubrovnik spremna za protok putnika nakon ulaska u EU?
– Činjenica je da ova zračna luka ima izuzetno dobre radne prostore, kapacitete i dobro utvrđene procedure, ali morali smo se i na samom mjestu uvjeriti u tijek radova te raspraviti o eventualnim dodatnim prijedlozima i idejama za ubrzanje protočnosti prometa. Vidljivo je bilo kroz različite projekte da će Zračna luka Dubrovnik biti sposobna urediti dodatne kapacitete za buduću schengensku graničnu kontrolu. Želimo dosegnuti maksimum u okviru dvije godine.
Ubrzana protočnost
Kakvi su uvjeti za uvođenje schengenskog režima?
– Nakon što postanemo članica Europske unije, pred nama je niz uvjeta koje sve do jednoga moramo ispuniti da bi uopće mogli aplicirati za shengensku evaluaciju, odnosno pristupanje Schengenskom prostoru. Nadležna tijela EU provjeravat će svaki uvjet i ako ih sve ispunimo, pustit će nas u daljnji postupak za prijem u Schengenski prostor. Tek nakon toga na granici Hrvatske i Slovenije, odnosno Mađarske i Hrvatske neće biti nikakvih kontrola. A do tada će postojati policijska granična kontrola, ali će biti ubrzana protočnost, na već opisani način.
Hoće li Hrvatska imati dovoljan broj osposobljenih policajaca za rad na sustavu prema EU standardima?
– Kroz niz projekata, kako samostalnih, tako i s EU, počevši od 2001. godine, donijeli smo niz strateških dokumenata, razradili smo niz koncepata, posebno u odnosu na zakonodavstvo, organizacijsko-kadrovsku strukturu, edukaciju i tehničko opremanja. Jedan od bitnih strateških odrednica je kvalitetna provedba integriranog upravljanja granicama, posebno u odnosu na međuresornu, regionalnu i međunarodnu suradnju.
Iako smo u ovom trenutku ispunili jedan od bitnih uvjeta koji se odnosio na kadrovsku popunu granične policije, posao na tom području nije završen, nego nam nakon prijema u Europsku uniju slijedi daljnji značajni korak, Sadašnja granica sa Slovenijom, odnosno Mađarskom, nakon ulaska Republike Hrvatske u Schengenski prostor, postat će unutarnja granica, te će time prestati obavljanje granične kontrole, osim u iznimnim i vrlo rijetkim slučajevima. Postojat će potreba za provođenjem tzv. kompenzacijskih mjera, jer na tim granicama neće više biti kontrole, međutim, s tim mjerama bavit će se samo manji dio graničnih policajaca, dok će se preostali dio morati usmjeriti i preseliti na buduću vanjsku granicu Europske unije ili eventualno, druge policijske poslove. To je izuzetno složen, ponajprije organizacijsko-kadrovski, ali i psihološki problem. Zbog smanjenja troškova i povećanja operativnosti velika većina ljudi je domicilna, međutim u budućnosti to ne bi bili. Mi smo predvidjeli i projektirali smještajne kapacitete, a kroz europske i naše fondove ćemo riješiti i dio stambenog zbrinjavanja. Slijedeći problem su zahtjevi za odlazak u mirovinu, kao normalni životni i radni ciklus. Planiramo školovanje i zapošljavanje novih policijskih službenika, što je dug i složen proces. Nakon temeljnog policijskog školovanja, slijedi specijalistički tečaj granične policije, te rad u okviru granične policije i njihova daljnja stručna izobrazba, vezana uz pojedine specifičnosti i potrebe službe i konkretnog radnog mjesta.
Na ovom specifičnom području bitno je da je svaki policajac u okviru svog osnovnog policijskog posla ujedno i granični policajac. Mora znati sve o EU, Schengenu, sve propise koje je dosad čuo načelno kroz osnovno policijsko obrazovanje ili tečajeve granične policije, potom sustav izobrazbe u policijskoj upravi. U ovim trenucima moramo pripremiti same policajce da znaju sve ono što zna i multiplikator, naš policijski trener.
Je li MUP uspio dio sredstava povući iz EU fondova?
– Dosad je MUP, jasno, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, uspio povući značajna sredstva iz EU fondova. Nadalje, za graničnu policiju bit će najvažniji Schengen Facility Fond. Primjerice, 1. srpnja Hrvatska će imati otvoren pristup vrijednosti od 40 milijuna eura, a nedugo zatim, još dodatnih 80 milijuna eura, sredstva koja ćemo uložiti za jačanje sigurnosti vanjskih granica, administrativnih i radnih kapaciteta. Tako ćemo moći financirati izgradnju pojedinih graničnih prijelaza, policijskih postaja, poboljšanje uvjeta smještaja policajaca, što nam je u ovom dijelu strateško pitanje, kao i za opremanje, obuku i niz strateških aktivnosti. Ministarstvo unutarnjih poslova je spremno na sve izazove koje ćemo moći ostvariti u zadanim rokovima.
Na muci i strani eksperti
Jeste li se mogli ogledati na neku zemlju, članicu EU?
– Nismo imali neke posebne uzore, ali definitivno smo uspjeli kroz projekte koje smo dobivali od EU, odnosno koji su nam odobreni kroz kandidiranja i kroz odličnu suradnju sa Saveznim MUP-om Njemačke, Slovenije, Austrije, Francuske itd. U određenom dijelu su nam pomogli i talijanski eksperti pri pripremi projekata za izgradnju tranzitnih centara u Trilju, odnosno u Tovarniku za nezakonite imigrante.
Ipak, može se utvrditi da se Europa nije susrela s oblikom eksklave kakav je Dubrovnik?
– Španjolska ima dvije eksklave na afričkom kontinetu, ali ovo što ima Hrvatska, Europa ne poznaje. Ovo je područje stavilo na muku i strane eksperte kako bi nam predložili najbolji, najučinkovitiji i najbezbolniji model za graničnu kontrolu, kako bi se postigla učinkovitost na graničnim prijelazima, dakle da se građani ne izlažu prekomjernim graničnim kontrolama. U tom dijelu obuke i osjetljivosti ovog područja nije bilo uzora.
Lani smo se suočili s dolaskom grupe imigranata u grušku luku. Hoće li nam ulaskom u EU ti prizori biti učestaliji?
– Nakon tog slučaja koji je za nas bio poučan, pokazuje se da neovisno o vremenskim i drugim neprilikama postoji mogućnost preusmjeravanja jednog dijela ilegalnog imigracijskog traka i prema ovom području. Taj slučaj nam je pokazao da i u ovom dijelu RH moramo stvoriti određene alternativne smještajne kapacitete za imigrante. U razgovoru s biskupijom dogovoreno je da se postojeći kapaciteti Caritasa, od oko 80 mjesta, koriste kao privremeni i alternativni smještaj za nezakonite imigrante, a dok se ne izgrade ili urede tranzitni centri u Trilju i Tovarniku, kako je planirano. To bi bio prvi i privremeni potez i u Caritasu bi u načelu ostajali do 7 dana, dok ne obave sve liječničke kontrole. Ne radi se o nikakvom novom prihvatnom centru, već zaista o tranzitnoj jedinici koja će nam pomoći da se na ljudski način i kroz propisane procedure pobrinemo o nezakonitim imigrantima te utvrdimo o kome se radi i što dalje s njima, odnosno imaju li uvjete za smještaj u Ježevu, koji je formalno jedini prihvatni centar za strance, ali i deportacijski centar.