Kultura

‘IZVAN VREMENA’ Izložba Nikoline Kuzmić i Darka Škrobonje u Galeriji Otok

Suvremeni autori OTOK

U Galeriji Otok, u sklopu programa Art radionice Lazareti, u četvrtak 14. ožujka u 19 sati otvara se izložba ‘Izvan vremena’ Nikoline Kuzmić i Darka Škrobonje.

Tekst uz izložbu napisao je Tonči Kranjčević-Batalić:

Promišljajući o vremenu, smrti, o praksama sjećanja i zaborava, kroz umjetničko istraživanje koje je prethodilo multimedijalnoj instalaciji naziva Izvan vremena, autori Nikolina Kuzmić i Darko Škrobonja obišli su niz sela i groblja Dalmatinske zagore i otoka, sela u kojima nitko više ne živi, grobova koje rijetko tko posjećuje. Rad su izgradili na odbrana tri nadgrobna spomenika, iza kojih stoje tri osobe nepoznate velikim povijestima i njihovim udžbenicima, i tri napuštena sela.

U galerijskom postavu, rad donosi tri video instalacije koje uparuju dokumentaciju postavljanja nadgrobnog pokrova na svaki od odabranih grobova sa samim nadgrobnim pokrovom kao izloženim objektom, te jedan rad koji donosi video dokumentaciju tri napuštena sela sa voice-overom koji rekreira nekadašnji život u njima. Kuzmić i Škrobonja zasigurno nisu prvi koji se u svom umjetničkim praksama bave aktivacijom memorije prošlih vremena, ljudi i događaja. Štoviše, govoreći u kontekstu kulturne memorije i povijesne traume, danas kada nove informacijske i komunikacijske tehnologije ubrzavaju vrijeme i komprimiraju prostor, uz beskrajan protok informacija te kontinuiranu izloženost istima, i u suvremenoj umjetnosti prisutna je tendencija da se strategijama pamćenja opiremo strahu od zaborava. Tj. parafrazirajući Andreasa Huyssena koji se tom temom bavi u knjizi Present Pasts – strah od amnezije danas potiče maniju memorije.

Rad Kuzmić i Škrobonje ne bavi se velikim povijesnim traumama i nepravdama, ali tretirajući život malog i anonimnog čovjeka nadilazi polje lokalne kulturne memorije i nudi dozu univerzalnosti promišljanja životnog ciklusa. Autori se bave rekonstrukcijom nadgrobnih spomenika, njihovim spašavanje od zaborava, i to nadgrobnih spomenika iz 19. ili s početka 20. stoljeća, čiji su natpisi pod djelovanjem zuba vremena danas gotovo nečitki ljudskom oku. Rekonstrukcijom autori “dešifriraju” podatke s nadgrobne ploče, te ponavljaju istu, sada čitku, u formi nadgrobnog pokrova. Ali odabir same tehnike veza na platnu, u kojoj su izrađeni nadgrobni pokrovi, suprotstavlja se ideji vječnosti kamenih spomenika.

izvan vremena 1

Tako umjetnička gesta spašavanja pojedinih nadgrobnih ploča, pa tako i spašavanja od zaborava osoba koje su tu pokopane, sama u sebi, svjesnom odlukom umjetnika oko odabira materijala, ugrađuje ideju o krhkosti i prolaznosti u samu konstrukciju sjećanja. Kao da manija memorije koja stoji u pozadini ove umjetničke geste u svojoj realizaciji otkriva sve svoje nedostatke i limite, osvještava i uspostavlja odnos sa prolaznošću i zaboravom.

Ako nas ovaj segment rada suočava s neminovnošću zaborava, a pitanje tko će se nas sjećati za stoljeće ili dva čini besmislenim, drugi segment umjetničkog rada tiče se pitanja kako se samo sjećanje formira, posebno sjećanje koje nemamo. Da bi reanimirali život nekada, u suradnji s algoritmima umjetne inteligencije, autori stvaraju narativ o jednom lijepom danu života osoba koje su tu nekada živjele, narativ koji kao voice-over prati video dokumentaciju napuštenih sela. Za razliku od groblja kao simboličnih mjesta apstraktnih sjećanja na živote prijašnjih generacija, algoritmi umjetne inteligencije na osnovu bazičnih ulaznih informacija koje im umjetnici zadaju o preminulima, o vremenu, mjestu i društvenom kontekstu njihovih života, stvaraju slikovite i životopisne dnevničke zapise. Tako nastao narativ uvjerljiv je i nije teško povjerovati da je baš tako mogao izgledati život nekada prije jednog stoljeća u nekom od tih sela, pa čak i da su ljudi čije nadgrobne ploče gledamo mogli baš tako provoditi dane. Ali istovremeno znamo da su male šanse da ti narativi imaju dodirnih točaka s baš jednim konkretnim životom. Nameće se pitanje, ne samo što nam algoritmi umjetne inteligencije danas mogu reći o sjećanju koje nemamo, nego i o tome postoji li autentično sjećanje uopće, ili ono uvijek ovisi, u najmanju ruku, o alatima koje imamo za njegovu aktivaciju.

Foto: Arhiva

Pročitajte još

VEČERAS U SALOČI OD ZRCALA 18. Revija kratkog filma ‘Ispod tepiha’

Dulist

[FOTO] BIBLIOTERAPIJA Susret pjesnikinje Monike Herceg i dubrovačkih srednjoškolaca

Dulist

[FOTO] BIBLIOTERAPIJA Susret pjesnikinje Monike Herceg i dubrovačkih srednjoškolaca

Dulist