Udruga Pelješki most i njen Glavni odbor u sastavu dr. sc. Vinicije Lupis, dr. sc. Mirna Batistić te prof. dr. sc. Nenad Jasprica poslali su priopćenje kojeg prenosimo u cijelosti.
"Naša udruga Pelješki most iz Dubrovnika utemeljena je u travnju prošle godine kao reakcija na istupe Vlade kako most nije potreban te da se Hrvatska može povezati preko tuđeg teritorija. To je podrazumijevalo ustupanje vlastitog teritorija Velikog i Malog Škoja te ponte Kleka sve do ideja do potpunog ekološkog ugrožavanja Malostonskog zaljeva prometovanjem trajektima. Nedavna najava o gradnji mosta kao najpovoljnijeg rješenja izabranog od strane Europske komisije, ubrzo je ponovno postala dvojbena. Naime, samo dan nakon te objave ministar Hajdaš Dončić pokušava uvjeriti javnost kako Europa još nije sigurna koje rješenje treba izabrati, iako njihova komisija nedvojbeno utvrđuje da je most najbolje rješenje za povezivanje dva dijela Hrvatske i EU. Na Peticiju koju je potpisalo preko 7,5 tisuća građana Hrvatske i EU, a koju smo poslali institucijama EU, dobili smo odgovor kao je odluka o izgradnji mosta isključivo na našoj Vladi. Ipak, takvu odluku od izuzetnog nacionalnog značaja, Vlada je prepustila na donošenje Europskoj Uniji. Srećom po nas, odluka EU je dobra i jedina ispravna, ali je za našu Vladu još uvijek dvojbena.
Uslijed čega postoji dvojba? Je li zbog prigovora vlasti Bosne i Hercegovine za pravo suverenog prolaza na otvoreno more ili zbog iluzija o brzom ulasku neuređene države u EU? More Bosne i Hercegovine ima status „zatvorenog mora“ (lat. mare clausum), što znači nema izlazak na otvoreno more. U takvim granicama sa zatvorenim morem Bosna i Hercegovina je okupirana od strane Austrije, anektirana 1908. ulazi u sastav Austrougarske monarhije, i takve granice su kao AVNOJ-ske relevantne. Prema tomu, postoji povijesni slijed koji nas dovodi do granica utvrđenih 1991. prema mišljenju Badinterove komisije. Zbog toga je zahtjev BiH za suverenim prolazom neodrživ. Područje mora koje se prostire na prilazu Neretvanskom kanalu, luci Ploče te Malostonskom zaljevu predstavlja hrvatske unutarnje morske vode jer se nalaze unutar polaznih crta, koje se protežu od krajnjeg zapadnog rta Korčule do obale otoka Hvara. Tako je definirano hrvatskim Pomorskim zakonikom 1994., a također ponovljeno donošenjem novog Pomorskog zakonika 2004. Ta rješenja su poznata i našoj susjednoj državi BiH te njihovo dugogodišnje postupanje predstavlja suglasnost na takva rješenja.
Osim toga subjekti iz susjedne države uživaju dodatna posebna prava “pristupa moru” u korištenju pogodnosti luke Ploče, a u skladu s priznatim statusom, kako je to već utvrđeno ratificiranim međunarodnim konvencijama i afirmirano u međunarodnim odnosima i transportnoj praksi. Radi svega navedenog, Bosna i Hercegovina nema prava uvjetovati i ucjenjivati Hrvatsku radi izgradnje Pelješkog mosta. Osim toga, valja jasno postaviti pitanje o tužbi Međunarodnom sudu zbog podmetanja krivotvorenih dokumenata 1974., i okrenuti cijelu priču. Gdje je tu politika čistih računa? Treba pitati predstavnike Federacije, gdje ide kanalizacija iz Neuma i koliko Republici Hrvatskoj plaćaju za njezino odvođenje u Mljetski kanal, odnosno poštuju li režim u Malostonskom zaljevu kao posebnom rezervatu prirode.
I na kraju, a ništa manje važno kako za nas tako i za Bosnu i Hercegovinu, jest da se Neumskom zaljevu pristupa jedino iz morskog prostora Malostonskog zaljeva. Time, bosansko-hercegovačko zagovaranje prometovanja u toj ekološki osjetljivoj i zaštićenoj cjelini, predstavlja izuzetnu opasnost, ne samo za opstanak školjkarstva obiju država, već i za opstanak prirodne i kulturne baštine. Nije nam, također, jasan plan BiH o otvaranju luke uz poluotok Klek s operativnom obalom od 250 dužnih metara i na koji način bi Bosna i Hercegovina poštovala prostor susjedne države i posebni režim zaštite mora i obale.
Nažalost, izgubljena je godina u jalovim pričama o mostu, nije se ništa postiglo, a kako izgleda, zbog neodlučnosti naše Vlade skoro i neće.
Podržavamo sve akcije i djelovanje udruga kojima je cilj povezivanje hrvatskog juga s maticom domovinom izgradnjom Pelješkog mosta, kao i nedavno osnovanu udrugu iz Zagreba, novinarke Branke Šeparović, a koja nosi ime naše udruge (?!)."